24
Jozue osekazumatopõpyry
Moromeĩpo Izyraeu tõ oxiekyry tõ emero tanonohpose Jozue a pata Xikẽ po.
Tamuximãkõ toahmase eya te, pata tõ esamo te, juize tomo te, Izyraeu tõ tuisary tomo, enara. Tõximõse toto Jozue maro Ritonõpo ẽpataka. Mame ynara tykase Jozue imoihmãkomo a:
— Ynara ãko Ritonõpo, Izyraeu tõ Esẽ oya xine: “Pake atamurukõ moroto kynexine tuna Eupyrati moinõ po, imehnõ ritõ panõ toahmase eya xine. Tera kynexine toiro mokyro, Aparão zumy, Naoa zumy roropa. Yrome moino Aparão tapoise ya, moro nonory poe, Eupyrati moinõ poe ytoytotohme Kanaã nonory poro porehme. Ipakomotyã tuhke ekaroase eya: Aparão a Izake ekaroase, Izake a Jako tõ ekaroase Ezau maro. Ezau a osa ekaroase esaryme, ypy tõ nonory Seia te, yrome Jako tõ tyhtose Ejitu pona tumũkuru tõ maro. Imeĩpo Moeze tõ tonyohse ya Arão maro Ejitu tõ wãnohtohme. Morara ahtao amarokõ touse ya moro poe. Atamuru tõ tonehse ya Ejitu poe, toeporehkase toto tuna konõto Tahpiremã ehpikoxi. Yrome Ejitu tomo a tokahmase toto tuna pona kawaru tõ maro tykanarykõ maro etonatohme. Mame ykohmase Izyraeu tomo takorehmatohkõme, mame xinukutume ehtoh yriase ikohmamyhpyry samo toto zonẽtohme ejitujana tõ wino. Tuna konõto enehpoase ejitujana tõ pona, inerymapotohkõme. Meneatose ynyrihpyry Ejitu poko. Moromeĩpo ona tonorẽ poro moehtone okynano.
— “Mame kuaroatose amoreu tõ nonory pona, tuna Joatão poe xixi tũtatoh winakoxi. Tõsetapase amaro xine amoreu tomo. Yrome orẽpyra kyriatose, toto poremãkatohme. Inonorykõ tapoise oya xine oesarykõme, tonahkase toto ahtao ya. Mame Moape tuisary Parake, Zipoa mũkuru tõsetapase Izyraeu tõ maro. Paraão, Peoa mũkuru, tonehpose Parake a, popyra oripotohkõme ya repe. 10 Yrome Paraão omiry etary se pyra exiase, naeroro kure rokẽ amarokõ tyripose eya. Moro sã kypynanopyatose oryhmara xine Parake ehtohme. 11 Tuna Joatão takuohse oya xine, mytoatose pata Jeriko pona. Moroto orutua kõ, Jeriko põkõ tõsetapase amaro xine te, moromeĩpo amoreu tomo te, perizeu tomo, kananeu tomo, heteu tomo, kirikaseu tomo, heweu tomo, jepuseu tomo, enara. Orẽpyra kyriatose toto poremãkatohme oya xine porehme. 12 Oehpyra ro awahtao xine, amoreu tõ tuisary asakoro aropoase mya, ypoe toepase toto enaromỹke. Warata ke pyra, tapemaimo ke pyra roropa, pyrou ke pyra taky maro, opyrekõ ke pyra tonahkase toto. 13 Ononorykõ ekaroase oya xine ipoko erohpitopyra awahtao xine te, pata tõ ekaroase oya xine onyrihpyrykõ kara. Moroto tõsesarise amarokomo, uwa epery enahnõko matose, azeitona roropa enahnõko matose uwa zoko poe, azeitona zoko poe roropa anarykahpyrykõ kara.”
14 Mame tõturukehse Jozue moro poko. Mame ynara tykase ropa ynororo:
— Morara exiryke, seromaroro Ritonõpo omipona ehtoko. Ipoetoryme ehtoko, ỹme ehtoko inyripohpyry omipona. Owenikehtoko imehnõ ritõ kõ poko, atamurukõ neponãmarykõ oneahmara ehtoko; Mesopotamia po toahmase toto eya xine te, Ejitu po, enara. 15 Yrome Ritonõpo poetoryme se pyra awahtao xine, imenekatoko seroae ro onoky omipona exĩko matou? Jũme rokẽ imenekatoko: atamurukõ neponãmarykõ, ineahmatyã Mesopotamia nonory po te, amoreu tõ neponãmarykõ sero nono po, oesarykõme toehse seromaroro. Yrome ywy, ytapyĩ taõkõ maro, Ritonõpo Kuesẽkõ omipona exĩko ynanase.
16 Ynara tykase imoihmãkõ eya:
— Jũme Ritonõpo onurumekara ynanase imehnõ ritõ panõ eahmatohme yna a. 17 Ritonõpo Kuesẽkõ kynexine, kypynanopyatose kytamuru tõ maro Ejitu poe, Ejitu põkõ namotome yna ahtao. Inyrityã kurã tonese yna a, imehxo exiketomo. Towomase yna eya, osema ae yna oepyryhtao, imeimehnõ nonory poro yna ytoryhtao. 18 Axĩ pyra inekarohpyry tapoise yna a yna esaryme, imeimehnõ nonory põkõ mya taropose ahtao eya, amoreu tõ maro, sero nono põkomo. Naeroro Ritonõpo omiry omipona exĩko ynanase, yna Esẽme aexiryke.
19 Ynara tykase Jozue eya xine:
— Ritonõpo omipona ehsaromepyra matose, zae ehtoh se aexiryke. Imehnõ ritõ panõ eahmananõ se pyra mana ipunaka. Oorypyrykõ onykorokara exĩko mana, azahkuru oehtohkomo. 20 Ritonõpo Oesẽkõ rumekaryhtao oya xine, imeimehnõ ritõ panõ eahmaryhtao oya xine, oehnõko ropa mana awãnohse xine. Oenahkapotorỹko mana, apitoryme typynanohse awahtao xine ro eya.
21 Jozue tozuhse imoihmãkomo a, ynara tykase toto:
— Arypyra! Ritonõpo Kuesẽkõ omipona se rokẽ ynanase.
22 Ynara tykase Jozue eya xine:
— Amarokõ enenanõme matose, etananõme roropa matose. Ritonõpo tymenekase oya xine Oesẽkõme, aomipona oehtohkõme.
— Ỹ, enenanõme ynanase! tykase toto.
23 Mame tõturuse Jozue eya xine, ynara tykase ynororo:
— Morara ahtao imehnõ neponãmarykõ ipahtoko, nae ahtao amaro xine. Zae oehtohkõ enepotoko Ritonõpo a, Izyraeu tõ Esemy a ỹme oehtohkõ poko aomipona oehtohkõ poko.
24 Ynara tykase imoihmãkõ Jozue a:
— Ỹme ynanase, Ritonõpo Kuesẽkõ poetoryme. Inyripohpyry omipona ynanase exĩko ipunaka.
25 Moro sã imoihmãkõ maro tõmiry totapose Jozue a Ritonõpo netaryme. Mame moro ae ro Xikẽ po, Ritonõpo omihpyry tokarose eya xine, inyripohpyry roropa. 26 Mame pape pokona morohne tymerose eya Ritonõpo Nyripohpyry Pape Pokona. Imeĩpo topu konõto tapoise Jozue a tyritohme wewe kurã zopikoxi, xikihme, Ritonõpo maro oturutoh pũto. 27 Ynara tykase ynororo imoihmãkomo a:
— Sero topu enetoko ke. Eneneme sã exĩko mana. Ritonõpo nekarohpyry kyya xine totase sã eya te, kuomirykõ roropa totase sã eya, Kuesẽkõ onurumekara oehtohkõme.
28 Mame esaka xine imoihmãkõ tonyohse ropa Jozue a.
Jozue orihtopõpyry
(Juize 2.6-9)
29 Moromeĩpo 110me jeimamyry toehse ahtao toorihse Jozue, Num mũkuru, Ritonõpo poetory. 30 Ekepyry tonẽse esary po, Timinate-Sera po ypy tõ nonory po, Eparaĩ nonory po ypy Kaaxi poe inikahpoe.
31 Isene ro Jozue ahtao, Ritonõpo omipona Izyraeu tõ kynexine. Mame toorihse Jozue ahtao, isene ro Izyraeu tõ tamuximãkõ ahtao, tuaro exiketõ Ritonõpo nyrityã poko, Izyraeu tõ akorehmatohme, aomiry omipona toh kynexine.
32 Joze ekepyry, Izyraeu tõ nenepyhpyrykõ Ejitu poe, tonẽse Xikẽ po, Jako nepekatyhpyry po, Hamoa mũkuru tõ wino, 100me parata ke. Hamoa kynexine Xikẽ zumy. Moro nono Joze pakomotyã nonoryme toehse, esarykõme.
33 Toorihse roropa Ereaza, Arão mũkuru. Ekepyry tonẽse Kipea po, ypy tõ nonory po, Eparaĩ nonory po. Moro pata tokarose kynexine imũkuru Pineia a.