5
Jezu a typoetory eahmatopõpyry tymaro toto ehtohme
(Mat 4.18-22; Mak 1.16-20)
Morarame Kenezare ikuhpo esety kynexine. Moro ehpio Jezu kynexine, imehnõ amorepãko Ritonõpo omiry poko. Ahno tuhke kynexine. Epuropurohmãko toh kynexine, Jezu omiry etary se toexirykõke. Mame asakoro kanawa tonese eya nakuatao tymyhse. Tykãnarykõ tynomose kana anỹnanomo a. Tarãpa kurikãko toh kynexine. Morarame kanawaka tõtyrise Jezu, Ximão kãnary aka,
—Kanawa isyryhmako pitiko irãnakahme samo, tykase Jezu Ximão a. Mame typorohse ynororo kanawao. Mame ahno tõ tamorepase eya kanawao tahtao.
Mame tamorepakehse tyya ahtao ynara tykase Ximão a,
—Kanawa isyryhmakohme sã irãnaka kana anỹtohme, tykase ynororo eya. Mame tysyryhmase irãnaka. Mame,
—Atarãpãkõ ematoko kana anỹtohme, tykase ropa Jezu eya.
Mame ynara tykase Ximão eya,
—Ỹ toerohse yna itamurume repe. Kana anỹse yna nẽmehno repe. Yrome ananỹpyra yna nekurehno, tykase ynororo eya. —Yrome omorohko. Õmi poe tarãpa emãko ropa ase, tykase Ximão eya. Morarame tarãpa tõ tomase ropa eya xine. Kuhxo, tuhke kana tapoise. Tarãpa kararahpoĩse rokẽ toehse, tuhke kana exiryke. Morara exiryke imepỹ tykohmase, kanawa enehtohme eya xine kanawa pehme exiryke. Mame kanawa tonehse rahkene. Asakoro typehkase kehko kana ke eya xine. Neryĩse rokẽ toehse toto, kanawa tõ pehme exiryke. Yrome moro eneryke Ximão Peturu a tosekumuru po typorohse ynororo Jezu ẽpataka imehxo Jezu enetuputyryke tyya. Ynara tykase ynororo Jezu a,
—Tamuxi, amekehme sã exiko ypoko. Popyra ase, iirypyryme, tykase ynororo.
Tõsenuruhkase toto tuhke kana eneryke tyya xine. 10 Morararo Ximão marõkomo, Tiaku tomo João maro, atakorõmãkomo, Zepeteu poenomo. Mokaro tõsenuruhkase roropa. Mame ynara tykase Jezu Ximão a,
—Enaromyra exiko. Seromaroro kana poko oerohtoh rumekãko mase. Taroino jomiry ekarory poko rokẽ erohnõko mase. Imehnõ ahno akorehmãko mase Ritonõpo poko toto osenetupuhtohme, tykase Jezu eya.
—Ỹ, tykase Ximão.
11 Morarame tykãnarykõ tyryhkase eya xine ehpikoxi ropa. Emero tynomose eya xine, Jezu maro toytotohkõme.
Ipũ imotahpyry kurãkatopõpyry ropa poko Jezu a
(Mat 8.1-4; Mak 1.40-45)
12 Morarame pata pona tooehse Jezu. Moroto ipũ imotahpyry kynexine. Morarame Jezu eneryhtao tõpatapoe toehse ynororo Jezu ẽpataka. Ynara tykase ynororo Jezu a,
—Tamuxi, ajohpãme sã ukurãkary se awahtao kukurãkako ropa, tykase.
13 Mame Jezu a tomary tyrise epona. Ynara tykase eya,
—Ỹ, okurãkary se ase. Tukurãkase ropa mase, tykase eya Jezu. Morara kaxĩpo sã rokẽ toekurãkase ropa ynororo ipũ imotahpyry. 14 Mame ynara tykase Jezu eya,
—Osekãtopyra ke exiko. Okurãkatopõpyry ropa onekaropyra exiko imehnomo a. Topohme rokẽ ytoko Ritonõpo maro oturutoh taka. Osenepota Ritonõpo maro oturukety a, okurãkatopõpyry ropa enetohme eya. Morotoino onekarory ekarota eya, Moeze nymerohpyry omi poe, imehnõ tuarõtatohme okurãkatopõpyry ropa poko, tykase Jezu eya.
15 Yrome Jezu poko totase toto a moropõkõ punero. Mame tuhke ahno tooehse eya aomiry etase. Tuhke roropa kurãkõkara tooehse ekurãkapose ropa eya. 16 Morarame ytosene Jezu ahno esaka pyra, Tumy maro oturuse toiroro.
Pakaihkapỹ kurãkatopõpyry ropa poko Jezu a
(Mat 9.1-8; Mak 2.1-12)
17 Morarame tyorõ ẽmepyryae ahno amorepãko Jezu kynexine. Parixeu tõ roropa moroto kynexine typorohse, Moeze nymerohpyry poko amorepatõkõ maro. Imepỹpõkõ kynexine mokaro, Karirea rãnaõpõkomo, Jutea rãnaõpõkõ roropa, Jerusarẽpõkõ roropa. Ynara toh kynexine. Morotohno toh tõximõse kynexine. Ritonõpo jamitunuru Jezu maro kynexine. Naeroro kurãkõkara kurãkaneme kynexine. 18 Morarame pakaihkapỹ tonehse imehnomo a otuato tapo. Tapyi taka kurãkara arory se toh kynexine Jezu ẽpataka repe. 19 Yrome omõsaromepyra toh kynexine ahno tuhke exiryke. Tapyi mypatarãnaka rokẽ tõnuhse toto. Kurãkara roropa taunuhmase eya xine. Morarame tapyi mypatarãnao typiapose eya xine Jezu etonie. Mame otuato tapo ro tonyhtose kurãkara rahkene eya xine, ahno rãnaka, Jezu ẽpataka. 20 Ynara Jezu tuaro toehse,
—Moxiã juaro, Papa mũkurume jexiry enetupuhnõko mã toto, tykase tyya rokene. Ritonõpo mũkurume aexiry tonetupuhse eya xine. Moro eneryke tyya, ynara tykase Jezu kurãkara a,
—Aimo, oorypyry korokãko ase, tykase eya.
21 Yrome morara kary etaryke tyya xine ynara tykase Moeze nymerohpyry poko amorepatõkomo, parixeu tõ maro,
—Onokyhxo keh mosero Ritonõpo poenohnõko. Imepỹ rypyry korokasaromepyra sytatose ahnome rokẽ kuexirykõke. Ritonõpo poenohnõko mana, tykase. —Ritonõpo rokẽ ahno rypyry korokary waro mana, tykase toto oseya rokene.
22 Mame aosenetupuhtohkõ waro Jezu kynexine. Ynara tykase eya xine,
—Oty katohme ykerekeremãko matou okurohtao xine? 23 Oty kary tupime hkopyra oya xine nahe? Ynara kary, “Oorypyry tykorokase mana,” kary te, ynara kary roropa, “Owõko, xikihxikihme ytoytoko,” kary roropa. Oty kary tupime pyra oya xine nahe? 24 Asakororo tupime pyra ya. Ahno rypyry korokary waro ase Ritonõpo poe Kapu ae Ayhtohpyryme jexiryke. Moro poko otuarõtanohtorỹko ase, tykase Jezu eya xine. Mame ynara tykase Jezu ytoytopyny a,
—Owõko. Oetueh anỹko. Atapyĩ taka ytoko ropa, tykase Jezu eya.
25 Mame axĩ towõse ropa ytoytopynỹpo oximõmãkõ neneryme. Mame totueh tanỹse eya, tytapyĩ taka toytotohme ropa.
—Kure nymyry mase Ritonõpo, tykase ynororo toytoryme ropa. 26 Mame morotõkõ tõsenuruhkase.
—To! Mosero panõ onenepitopyra reh sytatose, tykase toto. Enaromỹke toh toehse.
—Kure nymyry mase Ritonõpo, tykase roropa toto. —Ritonõpo jamitunuru kurã senetou seromaroro, tykase toto.
Typoetoryme Rewi eahmatopõpyry poko Jezu a
(Mat 9.9-13; Mak 2.13-17)
27 Morotoino toytose ropa Jezu. Mame kowenu tinerũ apoine tonese eya. Mokyro esety kynexine Rewi. Tineru apoitohtao kynexine kohrame. Morarame ynara tykase Jezu eya,
—Ymaro eropa, tykase Jezu. 28 Morara kary etaryke tyya towõse Rewi. Emero tynomose eya jũme Jezu maro toytotohme.
29 Morarame tytapyĩ tao otuhtoh konõto tyripose Rewi a Jezu otuhtohme. Tuhke kowenu tinerũ apoinanõ roropa tooehse otuhse imaro xine. Imehnõ roropa morotona tooehse otuhtoh pona. 30 Morarame Jezu poetory tõ tykerekeremase parixeu tomo a, Moeze nymerohpyry poko amorepatõkomo a roropa. Ynara tykase toto,
—Oty katohme otuhnõko matou eukuru roropa ẽnõko, kowenu tinerũ apoinanõ maro, iirypyrymãkõ maro? tykase toto.
31 Yrome Jezu a tozuhse ynaroro. Ynara tykase,
—Kurãkõ topinopyrykõ se pyra mã toto. Kurãkõkara rokẽ topinopyry se mana. 32 Moro saaro tooehse ywy, kurãkõ eahmase pyra, zae exiketõ eahmase pyra. Iirypyrymãkõ eahmase oepyase, ynara katohme eya xine, “Oorypyrykõ irumekatoko,” kase oepyase, tykase Jezu eya xine.
Otuhpyra ehtoh poko amorepatoh poko Jezu a
(Mat 9.14-17; Mak 2.18-22)
33 Moromeĩpo ynara tykase toto Jezu a ikerekerematohme,
—João poetory Ritonõpo maro otururuhtao otuhpyra toto, kurehxo Ritonõpo maro tõturutohkõme. Morararo parixeu poetory tomo otuhpyra toto. Otãtome opoetory tõ rokẽ emero otuhnõko, eukuru ẽnõko? tykase Jezu a toto.
34 Morarame Jezu a tozuhse toto, ynara tykase eya xine,
—Ypoetory tõ emero otuhnõko tymaro xine jexiryke, tykase. —Ywy pytakety sã rokẽ ase. Erẽnatoh toehse ahtao pytakety epe tõ mã tuenikaro rokẽ otuhnõko, eukuru ẽnõko. Tãkye roropa toto, pytakety maro toexirykõke, topekõ maro toexirykõke. 35 Morarame imeĩpo pytakety arõko imehnõ mana. Morara ahtao rokẽ pytakety epe tõ mã otuhpyra exĩko mã toto toemynyhmarykõke. Morararo ypoetory tõ tymaro xine pyra jahtao otuhpyra mã toto, typoe xine rokene, tykase Jezu eya xine.
36 Morarame osenetupuhtoh tokarose eya xine Jezu a. Ynara tykase ynororo,
—Upo kurã onyxihkara sytatose upo pakato pitahmatohme. Upo kurã xihkaryhtao upo pakato pitahmatohme, upo kurã ahnikãko sytatose. Upo pakato pitahmãko sytatose mõpãme rokene. 37 Morararo uwa eukuru tyrisenã onyripyra sytatose ẽ pakato aka. Ẽ pakato aka uwa eukuru tyrisenã riryhtao, ixihkãko mana eukuru jehnahpyry ke. Mame eukuru ekuãnõko, atahnikãko. Ẽtypyry roropa popyra exĩko mana. 38 Mãpyra eukuru ẽ tyrisenã aka eukuru tyrisenã tarykase ahtao atahnikara mana. 39 Morararo eukuru jehnahpyry ẽnanomo. Jehnahpyry ẽxĩpo eukuru tyrisenã se hkopyra mã toto. “Eukuru pakato kurehxo,” ãko toh mana. (Morararo atamurukõ omihpyry se rokẽ awahtao xine jomiry se pyra matose,) tykase Jezu eya xine.