19
Typyxiãkõ rumekary poko iniokomo a
(Mak 10.1-12)
Morarame moro poko tõturukehse Jezu ahtao Karirea poe kỹtone ropa juteu tõ esaka ropa Jutea pona, Joatão mõpozakoxi. Imoihmãkõ imaro toytose. Mame tukurãkase ropa toto eya moroto.
Morarame parixeu tõ toytose eya oturupose. Azahkuru aexiry enery se toh kynexine repe, ihxirotohme repe. Morara exiryke ynara tykase toto eya,
—Zaero sytatou kypyxiãkõ rumekaryhtao kyya xine kuamoreme xine irumekary se toehse kuahtao xihne? Otara ãko Ritonõpo nae morara exinohtaho? tykase toto.
Ynara tykase Jezu,
—Ritonõpo omiry onysekeremara ro matou? Ynara tymerose pake, “Emero tyrise ahtao Ritonõpo a, orutua tyrise eya nohpo maro.” Mame ynara tykase ynororo, “Naeroro orutua tumy rumekãko mana, tyse rumekãko roropa mana typyty maro rokẽ toehtohme. Mame mokaro asakoro toiro pũ sã exĩko mana, typyty maro rokene,” tykase Ritonõpo toto poko. Naeroro osetyoro pyra mã toto. Osepũme rokẽ mã toto typyty maro. Oximaro tyripose Ritonõpo a exiryke oxirumekara toh mana, tykase Jezu toto a.
Ynara tykase parixeu tõ eya,
—Morara ahtao oty katohme Moeze a pape tymeropose? Ynara tykase ynororo pake, “Opyty rumekary se awahtao xine pape imerotoko moro poko. Mame pape ke rokẽ opytỹpyry kõ aropoko ropa owinoino xine.” Morara tymerose Moeze a pake, tykase toto Jezu a.
Ynara tykase Jezu eya xine,
—Oupuhpyrykõ tũpore exiryke morara tymerose Moeze a. Ritonõpo omiry onenetupuhpyra oexirykõke. Yrome osemazuhme emero tyriryhtao Ritonõpo a, opyxiãkõ rumekapory se pyra Ritonõpo kynexine. Etatoko pahne opyxiãkõ kure rokẽ ahtao oya xine, imehnõ orutua poko pyra roropa ynororo ahtao, mame irumekaryhtao oya xine, imepỹ apoitohme oya xine opyty myakãme, popyra matose ipunaka. Iirypyryme matose, tykase Jezu eya xine.
10 Ynara tykase ipoetory tomo,
—Morara ahtao kurehxo pytara kuexirykomo, tykase toto.
11 —Ỹ, tykase Jezu. —Otarãme kurehxo oya xine pytara oexirykomo. Yrome toitoine rokẽ Ritonõpo poe pytara matose, emero pyra, tykase eya xine. 12 —Oxisã pyra matose. Typytary se pyra exiketõ nae tomukase toexirykõke. Imehnõ toipe moinoro tonurutopõpyrykõ poero typytarykõ se pyra mã toto. Imehnõ roropa Ritonõpo enetuputyryke tyya xine tutuisarykõme pytara mã toto Ritonõpo poko rokẽ toehtohkõme. Moro waro awahtao xine otato ehtoko, tykase Jezu eya xine.
Kure poetohti ritopõpyry poko Jezu a
(Mak 10.13-16; Ruk 18.15-17)
13 Morarame imehnomo a typoenõkõ tonehse Jezu a, zupuhpyrykõ apotohme eya. Typoenõkõ poko Jezu otururu etary se roropa toh kynexine Ritonõpo a. Mame toto eneryke tyya xine Jezu poetory tomo a turuse toto Jezu onerekohmara toto ehtohme. 14 Yrome toto omiry etaryke tyya ynara tykase Jezu,
—Ah poetohti noehno ya. Asaropotou ropa kehne. Poetohti a roropa tosary ekarõko Ritonõpo mana, toto esaryme, tykase Jezu toto a.
15 Mame tomary tyrise poetohti zuhpokoxi. Morotoino toytose ropa ynororo imepỹ pona.
Tymõkomoke itamurume nuasemã ehtopõpyry
(Mak 10.17-31; Ruk 18.18-30)
16 Mame orutua toytose eya, amorepatõme Jezu enetuputyryke tyya. Ynara tykase ynororo,
—Tamuxi, otara ãko hano kure jehtohme, jũme orihpỹme jehtohme? tykase.
17 Ynara tykase Jezu eya,
—Oty katohme kure ehtoh poko ekaropõko ma ya? Toiro rokẽ kure exikety mana. Orihpỹme oexiry se awahtao Ritonõpo nymeropohpyry omipona exiko, tykase Jezu eya.
18 —Oty moro Ritonõpo nymeropohpyry? tykase, tõturupose eya. Ynara tykase Jezu,
—Imehnõ onetapara ehtoko. Imehnõ nohpo poko pyra ehtoko. Ematonara ehtoko. Onekunohto pyra ehtoko. 19 Kure rokẽ omykõ tyritoko, asakõ roropa kure rokẽ tyritoko. Te, imehnõ pyno ehtoko osepyno oexirykõ samo, tykase Jezu eya.
20 —Moinoro ywy morohne omipona ase toehse poetome ro jahtao, tykase ynororo. —Yrome oty riry se ropa ke hano kure nymyry jehtohme? tykase.
21 Ynara tykase Jezu eya,
—Kure nymyry se awahtao omõkomory ekamota emero porehme tineru poko. Mame otinerũ ekarota tymõkomokãkara a. Morara awahtao tymõkomoke exĩko ropa mase Ritonõpo esao, tykase Jezu eya. —Mame tokamose oya emero ahtao moehtase ropa ya, ymaro oytotohme, tykase Jezu eya.
22 Morara kary etaryke tyya toeramase ropa ynororo. Toemynyhmase yronymyryme tuhke tymõkomoke toexiryke.
23 Morarame ynara tykase Jezu typoetory tomo a.
—Etatoko pahne, tupime kuhse tymõkomokã omomyry Ritonõpo esaka. Tytinerũ pyno toexirykõke, tosẽme Ritonõpo onenetupuhpyra mã toto, tykase Jezu eya xine. 24 —Etatoko pahne, kameru kawaru sã konõto. Jawi eutary pitiko sã mana. Morara exiryke kameru jawi eutary aka omõpyra, ipune pyra exiryke. Moro saaro tymõkomokã omõpyra mã toto Ritonõpo esaka, tosẽkõme Ritonõpo onyripyra toexirykõke, tykase Jezu eya xine.
25 Morara kary etaryke tyya xine,
—To! tykase toto, Jezu poetory tomo. —Morara ahtao onokãkõ Ritonõpo poetoryme exĩko nahe? tykase toto, tõturupose eya.
26 Tonese toto Jezu a. Mame ynara tykase ropa ynororo eya xine,
—Ãmoreme xine omõpyra matose Ritonõpo esaka. Yrome Ritonõpo typoetoryme orirykõ waro mana, emero tyriry waro Ritonõpo exiryke, tykase Jezu eya xine.
27 Mame ynara tykase Peturu,
—Etako pahne, emero turumekase yna a, amaro yna ytotohme, oty apoĩko ynana imeĩpo? tykase ynororo Jezu a.
28 Ynara tykase Jezu eya xine,
—Etatoko pahne, Kapu ae Ayhtohpyry tuisa konõtome toehse ahtao porohnõko mana tapõ pona. Morara ahtao amarokõ roropa tuisame exĩko matose ymaro, Izyraeu tõ esẽme. Mame ãpõkõ pona porohnõko matose zae pyra exiketõ apiakananõme, tykase Jezu typoetory tomo a. 29 —Morararo emero jomipona exiketõ tytapyĩkõ turumekase ahtao tyya xine, takorõkõ turumekase ahtao te, toryxirykõ turumekase ahtao, tumykõ turumekase ahtao, tysekõ roropa turumekase ahtao, typoenõ turumekase ahtao, tosarykõ roropa turumekase tyya xine ahtao ypokoino, jomipona ehtohme roropa, tuhke kuhse apoĩko ropa mã toto. Mame orihpỹme exĩko roropa mã toto jũme, tykase Jezu eya xine. 30 —Mame tuisamehxo exiketõ tuhke tuisame pyra exĩko mana. Morararo tuisame pyra exiketõ tuhke tuisame exĩko mana, enara, tykase Jezu toto a.