22
Yinni Gusunɔ u mɑɑ Yeremi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo Yudɑn sinɑ bokon yɛnuɔ kpɑ ɑ bu ɡɑri yini sɔ̃. A nɛɛ, wi, Yudɑbɑn sinɑ boko, wi, wi u sɔ̃ Dɑfidin sinɑ ɡɔnɑɔ, kɑ win bwɑ̃ɑbu kɑ win tɔmbu kɑ be bɑ ɡesi wɑ̃ɑ sinɑ kpɑɑru mi, bu nɛ, Yinni Gusunɔn ɡɑri yini swɑɑ dɑkio bu nɔ. Bu ɡem swĩiyɔ. Bu be bɑ dɑm dɔremɔ wɔro be bɑ bu dɑm dɔremɔn nɔmɑn di. Bu ku sɔbu kɑ ɡɔminibu kɑ ɡobekubɑn ɡɑ̃ɑnu mwɑ kɑ dɑm. Bu ku mɑɑ tɑɑrɛ sɑriruɡibu ɡo yɑm mini. Bɑ̀ n woodɑ yeni mɛm nɔɔwɑ, ɡɑbu ben bweseru sɔɔ, bɑ ko n bɑndu diiwɑ bɑ n sɔ̃ Dɑfidin sinɑ ɡɔnɑ yeni sɔɔ. Bɑ koo du sɑɑ kɔnnɔ minin di bɑ n duɑ tɑbu kɛkɛ sɔɔ ye dumi ɡɑwe, ǹ kun mɛ, bɑ n dumi sɔni, be kɑ ben bwɑ̃ɑbu kɑ ben tɔmbu. Adɑmɑ bɑ̀ n yinɑ bu ye mɛn nɔɔwɑ, sere kɑ nɛ, Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, sinɑ kpɑɑ te, tɑ koo kowɑ bɑnsu.
Wee ye nɑ mɑɑ ɡeruɑ Yudɑbɑn sinɑ kpɑɑrun sɔ̃. Nɑ nɛɛ,
bɑɑ mɛ nɑ sinɑ kpɑɑ te wɑ tɑ wɑ̃
nɡe dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ,
ǹ kun mɛ, nɡe Libɑnin ɡuurun wii kpiiru,
kɑ ɡem kon tu bɑnsu koosiɑ.
Goo kun mɑɑ sinɑmɔ mi.
Kon tɑbu kowobu tɑbu yɑ̃nu sebusiɑ bu tu wɔri.
Kpɑ bu ten ɡbere yi bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru wukiri bu dɔ̃ɔ doke.
Tɔn tuko dɑbinu bɑ koo sɑrɑ wuu ɡen mi, kpɑ bu sɔ̃ɔnɑ bu nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ u wuu bɔkɔ ɡeni kuɑ mɛsum. Kpɑ bu bu wisi bu nɛɛ, ɡen tɔmbu bɑ wi, ben Yinnin ɑrukɑwɑni kusiɑwɑ, mɑ bɑ dɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ.
Ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ
Sɑlumun sɔ̃
10 Bɛɛ Yudɑbɑ,
i ku wuri ko Yosiɑsi wi u ɡun sɔ̃.
I ku mɑɑ win ɑrio ko.
Adɑmɑ i wuri koowo Sɑlumun sɔ̃,
wi bɑ yoru mwɑ bɑ kɑ dɑ tem tukumɔ.
Domi u ǹ mɑɑ wee.
Mɛyɑ u ǹ mɑɑ tem mɛ wɑsi
mi bɑ nùn mɑrɑ mini.
11 Wee ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ Sɑlumu, Yosiɑsi Yudɑbɑn sinɑ bokon biin sɔ̃, wi u bɑndu dii win bɑɑn ɑyerɔ. U nɛɛ, u doonɑ, u ǹ mɑɑ wee. 12 U koo ɡbiwɑ dɛsiru sɔɔ mi bɑ kɑ nùn dɑ mi, u ǹ mɑɑ tem mɛ wɑsi.
Yinni Gusunɔ
u Yoyɑkimu ɡerusi
13 Yeremi u Yoyɑkimu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ,
wunɛ Yoyɑkimu, bɔ̃rurowɑ ɑ sɑ̃ɑ.
Wee ɑ wunɛn sinɑ kpɑɑru bɑnɑ,
ɑdɑmɑ ɑ ǹ ɡem swĩi.
A tu ɡidɑmbisɑbɑ sosiɑ
ɑdɑmɑ ye n weenɛ ɑ tɔmbu kuɑ,
ɑ ǹ bu kuɑmmɛ.
A rɑ ɡɑbu sɔmburu koosie kɑm.
A ku rɑ bu ben kɔsiɑru wɛ̃.
14 Mɑ ɑ nɛɛ, kɑɑ tii sinɑ kpɑɑ bɑkɑru bɑniɑwɑ
kpɑ tɑ n ɡidɑmbisɑ bɑkɑ mɔ.
Mɑ ɑ fɛnɛntibɑ doke,
ɑ ten ɡɑni dɑ̃ɑ ɡeɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru wukiri.
Mɑ ɑ tu swɛ̃rɑsiɑ kom kom ɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ sinɑ kpɑɑrɑ.
15-16 Yèn sɔ̃ ɑ kɑ sinɑ kpɑɑ te sɛdurubɑ bɑnɑ,
yeyɑ n derɑ ɑ sɑ̃ɑ sinɑ boko?
Wunɛn bɑɑbɑn tii u ǹ sɑ̃ɑ sinɑ boko ro?
U rɑ diwɑ kpɑ u nɔ nɡe bɑɑwure,
ɑdɑmɑ u rɑ bɑɑwure kuewɑ ye n weenɛ u ko.
U rɑ sɑ̃ɑrobu kɑ wɔnwɔndobu siriewɑ dee dee.
Yen sɔ̃nɑ ye kpuro yɑ nùn koorɑ dee dee win wɑ̃ɑru sɔɔ.
Wi u mɑɑ mɔ̀ nɡe mɛ,
wiyɑ u wi, Yinni Gusunɔ yɛ̃ kɑ ɡem.
17 Adɑmɑ wunɛ, wunɛn tiin ɑrufɑɑniwɑ ɑ kɑsu.
A kɑsuwɑ ɑ tɑɑrɛ sɑriruɡibu dɑm dɔre
kpɑ ɑ bu ɡo.
18 Yen biru, Yeremi u mɑɑ nɛɛ, wee ye Yinni Gusunɔ u ɡerumɔ Yoyɑkimu, Yosiɑsin bii, Yudɑbɑn sinɑ bokon sɔ̃. U nɛɛ,
ù n ɡu, bɑ ǹ nùn ɡɔɔ swĩiyɑmmɛ bu nɛɛ,
wɑiyo nɛn mɔɔ!
Wɑiyo nɛn sesu!
Wɑiyo nɛn yinni!
19 Adɑmɑ bɑ koo win ɡoru ɡɑwɑwɑ bu yɑrɑ Yerusɑlɛmun di
bu sike nɡe yɑɑ sɑberu.
Yerusɑlɛmu yɑ koo sekuru wɑ
20 Yeremi u nɛɛ,
wee ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ.
U nɛɛ, bɛɛ Yerusɑlɛmuɡibu,
i doo i yɔ ɡuu te bɑ mɔ̀ Libɑniɔ,
kɑ Bɑsɑnin ɡuurɔ,
kɑ Abɑrimun ɡunɡunu wɔllɔ,
kpɑ i kuuki ko i nɔɔɡiru suɑ.
Domi be i kɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ bɑ munkirɑ.
21 U bɛɛ kirɔ kuɑ sɑnɑm mɛ i wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ,
ɑdɑmɑ i nɛɛ, i ǹ nùn swɑɑ dɑkimɔ.
Nɡe mɛyɑ bɛɛn dɑɑ yɑ sɑ̃ɑ sɑɑ bɛɛn piiburun di,
i ku rɑ nùn swɑɑ dɑki.
22 Tɛ̃, bɛɛn kpɑrobu bɑ koo kɑ woo doonɑ
kpɑ be i kɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ
bu bu yoru mwɛɛri bu kɑ dɑ tem tukumɔ.
Sɑɑ ye sɔɔrɑ i ko i sekuru wɑ,
bɛɛn kom kɔ̃sum sɔ̃.
23 Bɛɛ Yerusɑlɛmuɡibu,
bɛɛ be i sɔ̃ sɛ̃ɛ bɛɛn dii burɑnu sɔɔ
ni i kuɑ kɑ Libɑnin dɑ̃ɑ ɡeɑ,
ɑmɔnɑ bɛɛn weeweenu ko n nɛ,
sɑnɑm mɛ wuriribu koo bɛɛ deemɑ
nɡe tɔn kurɔ wi u yiire u kĩ u mɑ.
Yinni Gusunɔ
u Yoyɑkini sirimɔ
24 Yinni Gusunɔ u Yeremi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑɑ Yoyɑkini, wi bɑ mɑɑ mɔ̀ Yekoniɑ, Yoyɑkimun bii, Yudɑbɑn sinɑ boko sɔ̃ ɑ nɛɛ, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, bɑɑ ù n sɑ̃ɑn nɑ nɡe tɑɑbu nɛn nɔm ɡeuɔ, kon nùn wunɑ min di. 25 Kon nùn win yibɛrɛbɑ nɔmu sɔndiɑ, be, be bɑ kɑsu bu nùn ɡo. Kon nùn bu nɔmu sɔndiɑ be, bèn bɛrum u mɔ mi. Beyɑ Nɛbukɑnɛsɑɑ, Bɑbilonin sinɑ boko kɑ win tɑbu kowobu. 26 Kon bu kɔ̃, wi kɑ win mɛro wi u nùn mɑrɑ. Kpɑ bu kɑ bu dɑ tem tukumɔ mi bɑ ǹ bu mɑrɑ. Miyɑ bɑ koo ɡbi. 27 Sɑɑ ɡɑɑ sɔɔ, bɑ ko bɑ n kĩ bu ɡɔsirɑmɑ ben temɔ ɑdɑmɑ yɑ ǹ koorɔ.
28 Gɑbɑ koo bikiɑ bu nɛɛ, Yoyɑkini wi, u sɑ̃ɑwɑ nɡe weke te tɑ kɔsire, ǹ kun mɛ, nɡe ɡɑ̃ɑ ni ɡoo kun mɑɑ kĩ? Aɑwo. Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ bɑ wi kɑ win bweseru tem yɑrɑ mɑ bɑ kɑ bu dɑ sere mi bɑ ǹ yɛ̃.
29 Mɑ Yeremi u nɛɛ, nɛn temɡibu, i nɔɔwɔ ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. 30 U nɛɛ, i durɔ wi ɡɑrisio wi u ǹ koorɑmɔ win wɑ̃ɑru sɔɔ. U ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe wi u bibu biɑ, domi win bweseru sɔɔ, ɡoo kun mɑɑ sinɑmɔ sinɑ ɡɔnɑ sɔɔ u Yudɑbɑ kpɑrɑ.
Kpɑro kɔ̃sobu