2
Təkɨ rɔjetɨ m-ndɨgɨ ngay kadɨ ɨgəri rɔ kɨ nga̰ ngay kɨ m-ɨsɨ m-rɔ mbata tɨ ləsi, kɨ mbata lə Lawodɨse je, taa kɨ mbata tɨ lə ndəge je pətɨ kɨ ooi mi kɨ kəmde al kɨn tɔ 4.13. Rɔ kɨn, m-rɔ kadɨ m-ɨlə-n dɨngəm mede tɨ, ə kadɨ ɨndəi rɔde naa tɨ kare ba me ndɨgɨ-naa tɨ, taa kadɨ ɨngəi nḛ gər kɨ a adɨ-de me kɨ tḭ katɨ, kadɨ gəri nḛ lə Luwə kɨ to lo ɓɔyɔ tɨ, kɨ e Kɨrɨsɨ kɨn nɨm tɔ. E rɔ Kɨrɨsɨ tɨ kɨn ə dəw a ɨngə gosɨ je kɨ nḛ gər je tɨ. M-əl ta kɨn be mba kadɨ dəw madɨ ədɨ səsi kɨ ɓal ta kɨ tane tɨ al. E kɨ rɔjetɨ, kadɨ darɔm e sa̰y səsi, nə ndɨlm e naa tɨ səsi. Nɨngə rɔm nəl-m ngay kadɨ m-o səsi, ai dɔ njasi tɨ, taa uwəi tɔgɨsi nga̰ me kadɨ-me Kɨrɨsɨ tɨ tɔ.
Nḛ je pətɨ e rɔ Kɨrɨsɨ tɨ
NGa nɨngə, təkɨ ɨtaai Jəju Kɨrɨsɨ, kɨ Ɓaɓe mesi tɨ, majɨ kadɨ ɨnjɨyəi sie naa tɨ. Ɨləi ngɨrəsi rɔe tɨ, ə adi kɨsɨ kɨ dɔ taa ləsi e kəy kɨ ɨndəi dɔe tɨ tɔ. Nɨngə kadɨ ai dɔ njasi tɨ me kadɨ-me tɨ kɨ go nḛ ndo tɨ kɨ ɨngəi, ə kadɨ ɨrai oyo Luwə kɨ dɔ-naa tɨ dɔ-naa tɨ tɔ. Ɨndəi kəm-kədɨ dɔ rɔsi tɨ, kadɨ dəw madɨ ədɨ səsi kɨ nḛ gər kɨ ngom, kɨ ndae goto kɨ e nḛ gər lə dɨje kɨ dɔnangɨ tɨ ne kɨn al. E nḛ gər kɨ ngɨre e dɔ nḛ jibəl ɓe tɨ lə dɨje kɨ dɔ tɔgɨ ndɨl je tɨ kɨ majal kɨ dɔnangɨ tɨ ne, ɓɨ e dɔ Kɨrɨsɨ tɨ al Gal 4.3. Tadɔ nḛ je pətɨ kɨ rɔ Luwə tɨ, tade asɨ-naa bərəre rɔ Kɨrɨsɨ tɨ. 10 NGa nɨngə səi ɨngəi nḛ je pətɨ asɨ-naa rɔ Kɨrɨsɨ tɨ, nḛ kɨ du səsi goto. Kɨrɨsɨ kɨ e kɨ bo dɔ tɔgɨ je tɨ, kɨ dɔ njé ko̰ɓe je tɨ pətɨ.
11 E me kɨndə rɔ naa tɨ kɨ Kɨrɨsɨ kɨn ə ɨtəli dɨje kɨ njé kɨjə mɔtɨde. Nɨngə e kɨjə mɔtɨ kɨ dəw ɓa ɨjə kɨ jine al, nə e kɨjə mɔtɨ kɨ Kɨrɨsɨ wa ə ɨjə, mba kadɨ ɔr-n ngur darɔ kɨ ɨsɨ aw səsi kɨ majal tɨ kɨn kɔ. 12 Kɨ rəbɨ lə batəm kɨ ɨrai, dɨbi səsi naa tɨ kɨ Kɨrɨsɨ, nɨngə uni səsi naa tɨ sie lo koy tɨ tɔ tadɔ adi mesi dɔ tɔgɨ tɨ lə Luwə kɨ tḛḛ sie dan njé koy je tɨ. 13 Səi kɨ kəte, səi dɨje kɨ koy mbata majal je ləsi, səi dɨje kɨ səi *Jɨpɨ je al, ɨjəi mɔtɨsi al tɔ, nə ɓasɨne, Luwə təl adɨ ɨsi kəm ba naa tɨ Kɨrɨsɨ. Luwə ɨyə̰ go majal je ləje pətɨ kɔ. 14 Luwə bujɨ nḛ raje je kɨ to me makɨtɨbɨ, kɨ ɨsɨ səkɨ dɔje, taa ɔsɨ-je ta kɨ go rəbɨ lə ndu-kun je kɨn kɔ; Luwə tujɨ-de kɔ kɨ go rəbɨ ɓə-de dɔ kagɨ-dəsɨ tɨ. 15 E be ə, Luwə ɔr-n tɔgɨ ndɨl je kɨ majal kɨ tɔgɨ kɨ ɨsɨ o̰i ɓe kɔ 1.16, ɨlə rɔsɔl dɔde tɨ ta kəm dɨje tɨ, adɨ me njɨyə tətɨ rɔ tɨ lə NGone, kɨ e Kɨrɨsɨ, əi je njɨyəi tə dangay je. 16 Lo kɨn tɨ, adi dəw madɨ gangɨ ta dɔsi tɨ mbata nḛ kuso ə se nḛ ka̰y al, taa ɔjɨ dɔ ndɔ kə nay ə se ndɔ taa kə̰ə̰ lə Jɨpɨ je al. 17 Nḛ je kɨn pətɨ əi ndɨl nḛ je kɨ a rəi, nə nḛ kɨ rɔjetɨ, e darɔ Kɨrɨsɨ. 18 Otɨ kadɨ adi dəw madɨ təl rɔ kɨ tətɨ ləsi kɨn ya̰ne tɨ. Adɨ e dɨje kɨ njé ra rɔde njé dɔ sɔl tɨ, ɨsɨ ɔsi dɔde nangɨ no̰ malayka je tɨ, əi dɨje kɨ njé koo nḛ kɨ koo me ni tɨ tə nḛ kɨ ngay. Əi dɨje kɨ tagade e taga kɨ a dɔ dəw tɨ wa par, adɨ ɨsɨ ɨndəi gude. 19 Dɨjee kɨn, mbati kuwə kɨ Kɨrɨsɨ kɨ e ə e dɔ kɨn. Nə təkɨ rɔjetɨ, e kɨ takul Kɨrɨsɨ kɨ e dɔ kɨn ə ngan rɔ je pətɨ ɨngəi nḛ kɨ kadɨ a ra səde. E kɨ takule ə tal je kɨ sɨngə je ɨsii ta naa tɨ ɨsɨ rai kɨlə. Nɨngə e Luwə ə e nje ra kadɨ darɔ kɨn tɔgɨ. 20 Səi kɨ koy naa tɨ kɨ Kɨrɨsɨ, adɨ səi kɨ taa kɨyə̰ taa ji tɔgɨ ndɨl je tɨ kɨ majal kɨ me dunɨya̰ tɨ. NGa ra ban ə, to təkɨ ji kɨsɨsi kɨ dɔsi taa, ɨsi gɨn tɔgɨ tɨ lə nḛ je kɨn ɓəy be ə? MBa ri ə ɨtəli rɔsi gɨn ndu je tɨ kɨ ə nə: 21 «Un nḛ kɨn al! Ɔdɨ nḛ kɨn tai tɨ al! adɨ ji ɔdɨ nḛ kɨn al!» 22 Nḛ je kɨn pətɨ əi nḛ je kɨ a tuji kɔ go kɨlə tɨ kɨ dəw ra-n. Nɨngə əi ndu-kun je kɨ nḛ ndo je kɨ go nḛ gər tɨ lə dɨje. 23 Təkɨ rɔjetɨ, kun-ndu je kɨn, təkɨ o ɓa, e nḛ kɨ tɔjɨ gosɨ, mbata tɔjɨ rəbɨ ra Luwə lə dəw kɨ ra, rəbɨ sɔl dɔ kɨ rəbɨ kɨndə tɔgɨ dɔ darɔ rɔ tɨ, nə ke ə e ndu-kun je kɨ ndade goto, toi mbata tɔl ngur darɔ par.

2:1 4.13

2:8 Gal 4.3

2:15 1.16