2
Makɨtɨbɨ kɨ ndangɨ kadɨ njé kaw-naa je kɨ Epəjɨ tɨ
NJe kuwə mee je kɨ sɨri ji kone tɨ, nje njɨyə dan lambɨ je tɨ sɨri kɨ rai-de kɨ ɔr əl-m mi Ja̰ ə nə: «Ɨndangɨ makɨtɨbɨ kɨn adɨ malayka lə njé kaw naa je kɨ Epəjɨ tɨ, əl-e təkɨ nje kuwə mee je kɨ sɨri ji kone tɨ, nje njɨyə dan lambɨ je tɨ sɨri kɨ rai-de kɨ ɔr əl ə nə: M-gər nḛ ra je ləi, m-gər kɨlə rai, kɨ kuwə tɔgɨ ba ləi. M-gər kadɨ ḭ ɨlə bandɨ ta naa tɨ kɨ njé me majal je al. Dɨje madɨ kɨ ɨsɨ ɓari rɔde njé kaw kɨlə je, nə əi njé kaw kɨlə je al kɨn, ḭ ɨna-de adɨ ɨgər-de tə njé ngom je. Ḭ nje kuwə tɔgɨ ba, ɨngə ko̰ mbata ləm, nə be ka, ɨyə̰ tae al. NGa nɨngə, nḛ kare kɨ m-aw-n səi kɨ ta, e ta lə kɨyə̰ kɨ ɨyə̰ ta ndɨgɨ kɨ ɨndɨgɨ-m kəte kɨn kɔ. Ə adɨ mei ole dɔ lo kɨ osɨ tɨ, ɨyə̰ pa njɨyəi kɨ ɓasɨne kɨn kɔ, ə ɨtəl ɨre dɔ njai tɨ kɨ kəte gogɨ. Re ɨyə̰ pa njɨyəi kɨ ɓasɨne kɨn kɔ al ə, m-a m-re kadɨ m-ɔr lambɨ ləi lo kɨse tɨ kɨn kɔ. Nɨngə kɨ ɓasɨne kɨn, nḛ kare kɨ m-o majɨ, rɔi tɨ, ɨmbatɨ kɨlə ra Nɨkolayɨtɨ je, təkɨ mi m-mbatɨ-n kɨlə rade ka kɨn be tɔ. NGa nɨngə, dəw kɨ aw kɨ mbine ɓa, kadɨ oo-n dɔ ta kɨ NDɨl Luwə əl njé kaw naa je kɨn!
«Dəw kɨ nje tətɨ rɔ, m-a m-ade uso kandɨ kadɨ koy al kɨ a me ɓe rɔnəl tɨ lə Luwə Kɨlə ngɨrə nḛ je 2.8-9
Makɨtɨbɨ kɨ ndangɨ kadɨ njé kaw naa je kɨ Isɨmɨr tɨ
«Makɨtɨbɨ kɨn ɨndangɨ adɨ malayka lə njé kaw naa je kɨ Isɨmɨr tɨ: Ta kɨ dəw kɨ dɔsa̰y, kɨ e dəw kɨ dɔbəy tɨ tɔ, dəw kɨ oy nə təl ɨsɨ kəm ba, əl me tɨ ə to kɨn: M-gər ko̰ ləi kɨ ndoo ləi, nə kɨ rɔjetɨ, ḭ njé nḛ kɨngə. Taa m-gər ta je kɨ majal kɨ njé kɨ ɓari rɔde əi nə n-əi *Jɨpɨ je, nə kɨ rɔjetɨ, əi Jɨpɨ je al, ɨsɨ əli dɔi tɨ: əi njé kaw-naa je lə *Sata̰. 10 A ɨngə ko̰, nə majɨ kadɨ ɨɓəl al. Su a ɓukɨ dɨje madɨ dansi tɨ dangay tɨ kadɨ na-n tɔgɨsi, a ɨngəi ko̰ asɨ ndɔ dɔgɨ, nə ai dɔ njasi tɨ bɨtɨ koy, ə m-a m-adɨ səsi jɔgɨ tətɨ rɔ, kɨ e kajɨ kɨ bɨtɨ kɨ no̰ tɨ.
11 «Dəw kɨ aw kɨ mbine ɓa, kadɨ oo-n dɔ ta kɨ NDɨl Luwə əl njé kaw-naa je kɨn majɨ!
«Dəw kɨ nje tətɨ rɔ, kɔy kɨ nje ko̰ joo a tḛḛ kade tɨ al.»
Makɨtɨbɨ kɨ ndangɨ kadɨ njé kaw naa je kɨ Pərgam tɨ
12 «Makɨtɨbɨ kɨn ɨndangɨ adɨ malayka lə njé kaw naa je kɨ Pərgam tɨ: Ta kɨ dəw kɨ nje kotɨ kɨyə kasɨgar kɨ tae kɨ taa atɨ soy soy, taa ta kate e dam joo nɨm tɔ, əl me tɨ ə to kɨn: 13 M-gər lo kɨ ɨsɨ tɨ kɨn; e lo kɨ *Sata̰ o̰ ɓe tɨtɨ, nə be ka, bɨtɨ ɓone, ḭ uwə rɔi rɔm tɨ adɨ nga̰, ɨnajɨ ndui al. Dɔkagɨlo wa kɨ ndɔ kɨ tɔli ɓəə kɨlə ləm kɨ rɔjetɨ, A̰tɨpasɨ, lo tɨ wa kɨ Sata̰ ɨsɨ tɨ kɨn ka, ɨnajɨ ndui al. 14 Nɨngə, nḛ kare kɨ m-aw səi kɨ ta dɔ tɨ, e ta lə dɨje ləi madɨ kɨ uwəi go nḛ ndo kɨ to tə ya̰ Balam be nga̰ kɨn. Balam kɨ nje kɔjɨ ngar Balakɨ kadɨ ɨyə gum uwə-n ngan *Isɨrayəl je kɨ rəbɨ kuso da kɨ pəli yo je nɨm, sangɨ-naa kaya tɨ nɨm Kɔr Isɨrayəl je 31.16; Kɔr Isɨrayəl je 22-24. 15 E be tɔ ə, ḭ ka aw kɨ dɨje kɨ njé kuwə go nḛ ndo lə Nɨkolayɨtɨ je no̰o̰ tɔ. 16 Ə kadɨ ɨyə̰ pa njɨyəi kɔ. A re e be al ə, m-a m-re ɓasɨne kadɨ m-rɔ kɨ dɨjee kɨn kɨ kɨyə kasɨgar kɨ tḛḛ tam tɨ kɨn.
17 «Dəw kɨ aw kɨ mbine ɓa, kadɨ oo-n dɔ ta kɨ NDɨl Luwə əl njé kaw naa je kɨn!
«Dəw kɨ nje tətɨ rɔ, m-a m-ade man kɨ e nḛ kuso kɨ ɓɔyɔ lɔkɨ, m-a m-ade kɔsɨ mbal kɨ nda, kɨ e kɨ ndangɨ tɔ tɨ kɨ sɨgɨ Tḛḛ kɨ taga 16.14-15, 33-34; Ejay 65.15 kɨ e tɔ kɨ dəw gər al tɨtɨ. Dəw kɨ mbal kɨn ɔdɨ jie par ə gər tɔ kɨn.»
Makɨtɨbɨ kɨ ndangɨ kadɨ njé kaw naa je kɨ Tɨyatɨr tɨ
18 «Makɨtɨbɨ kɨn ɨndangɨ adɨ malayka lə njé kaw naa je kɨ Tɨyatɨr tɨ: Ta kɨ dəw kɨ ka̰ kəme ndo̰y tə por be, taa njae je toi tə andɨ kɨ ndole, kɨ kɔdɨ o kam be, əl me tɨ ə to kɨn: 19 M-gər nḛ rai je, kɨ ndɨgɨ-naa kɨ to rɔi tɨ, kɨ kadɨ-me ləi, kɨ ra kɨlə kadɨ dɨje, kɨ kuwə tɔgɨ ba ləi. Nḛ rai je kɨ gogɨ ne majɨ al dɔ kɨ kəte je. 20 Nə nḛ kare kɨ m-aw səi kɨ ta dɔ tɨ, e kɨyə̰ kɨ ɨyə̰ Jəjabəl, kɨ ə nə n-e dəne kɨ nje kəl ta kɨ ta Luwə tɨ kɨn, adɨ ɨsɨ ɓukɨ ɓəə kɨlə je ləm wale: ɨsɨ ɔsɨ-de kɨ me kaya kɨ ra tɨ, kɨ me kuso da tɨ kɨ pəli yo. 21 M-ɨyə̰ dɔkagɨlo m-ade kadɨ ɨyə̰-n pa njɨyəne kɔ, nə mbatɨ kɨyə̰ rəbɨ kaya kɨ ra. 22 E be ə, m-a m-ɨle nangɨ dɔ tɨrə rɔ ko̰ tɨ, naa tɨ kɨ njé sange kaya tɨ je. A re ɨyə̰i ta pa njɨyəde je kɨ majal kɨn kɔ wa taa, tə m-ɨyə̰ ta nḛ kɨ m-ɔjɨ kadɨ m-ra səde kɨn. 23 M-a m-adɨ ngane je oyi. Ɓa, lo kɨn tɨ, njé kaw naa je pətɨ a gəri kadɨ mi dəw kɨ m-gər mər ta je, kɨ ndɨgɨ ra je lə dɨje. Dəw kɨ ra dansi tɨ, m-a m-ra-e kɨ go kɨlə rae tɨ Pa je 7.10; 62.13; Jərəmi 17.10. 24 NGa nɨngə, səi ndəgɨ njé kaw-naa je kɨ Tɨyatɨr tɨ, kɨ uwəi go nḛ ndo kɨ ngom kɨn, al, taa ɨndoi nḛ kɨ əi je ɓari-e “nḛ ɓɔyɔ kakɨ lə Sata̰” kɨn al tɔ, m-əl səsi kadɨ ɨgəri təkɨ m-a m-ɨndə nḛ kɔy madɨ kɨ rangɨ dɔsi tɨ al ngata. 25 NGa nɨngə, nḛ kare ɓa, majɨ kadɨ, nḛ kɨ ai dɔ tɨ kɨn, uwəi ba, bɨtɨ kadɨ m-re.
26 «Dəw kɨ nje tətɨ rɔ, dəw kɨ uwə go kɨlə je ləm bɨtɨ dɔbəy tɨ, m-a m-ade tɔgɨ ko̰ɓe dɔ gɨn dɨje tɨ kɨ dangɨ dangɨ. 27 A o̰-de ɓe kɨ gɔl gɨndɨ, a tɔ-n dɔde təkɨ dəw a tɔ-n ngoo wanjɨ kɨn be. 28 E be ə, mi wa ka m-ɨngə-n tɔgɨ kɨ rɔ Bai tɨ. Taa m-a m-ade mee kɨ nje kɨbə ta gɨn lo tɨ tɔ 26-28: Pa je 2.8-9; Kɔr Isɨrayəl je 24.17.
29 «Dəw kɨ aw kɨ mbine ɓa, kadɨ oo-n dɔ ta kɨ NDɨl Luwə əl njé kaw naa je kɨn!»

2:7 Kɨlə ngɨrə nḛ je 2.8-9

2:14 Kɔr Isɨrayəl je 31.16; Kɔr Isɨrayəl je 22-24

2:17 Tḛḛ kɨ taga 16.14-15, 33-34; Ejay 65.15

2:23 Pa je 7.10; 62.13; Jərəmi 17.10

2:28 26-28: Pa je 2.8-9; Kɔr Isɨrayəl je 24.17