DANIƐLI
Dɑniɛlin tireru, Yudɑbɑn wɑhɑlɑ kɑ ben nɔni swɑ̃ɑrɑ tɑ kɑ yɑ̃ sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ yoru sɔɔ tɔn tukobun mi. U tu yoruɑ u kɑ win tɔmbu dɑm kɛ̃ bu kɑ tɛmɑnɑ bɑɑ bɑ̀ n wɑ̃ɑ nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ. Domi Gusunɔ u koo bu nɑsɑrɑ wɛ̃.
Tire te, tɑ Gusunɔn kpɑ̃ɑru kɑ win girimɑ sɔ̃ɔsimɔ. Wiyɑ u bɑnnu kpuro nɛni. Wiyɑ u hɑnduniɑ kpɑre.
Sɑ ko kpĩ su tire ten gɑri bɔnu ko yiru. Gbiikɑɑ Dɑniɛli kɑ win bɔrɔbɑ bɑ nɑsɑrɑ wɑ ben yibɛrɛbɑn wɔllɔ yèn sɔ̃ bɑ ben nɑɑnɛ doke Gusunɔ sɔɔ. Yiruse Dɑniɛli u kɑ̃si dɑbinu wɑ ni nu sɔ̃ɔsimɔ nge mɛ bɑnnu gɑnu koo swĩinɑ kpɑ nu wɔruku. Adɑmɑ Gusunɔn tɔmbɑ koo nɑsɑrɑ wɑ.
Tire ten kpunɑɑ
1. Dɑniɛli kɑ win bɔrɔbɑ, wiru 1n di sere wiru 6.
2. Dɑniɛlin kɑ̃sinu, wiru 7n di sere wiru 12.
1
Dɑniɛli kɑ win kpɑɑsibu
bɑ wɑ̃ɑ Bɑbiloniɔ
Yoyɑkimu, Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ itɑse sɔɔrɑ Nɛbukɑnɛsɑɑ Bɑbilonin sunɔ u nɑ kɑ win tɑbu kowobu bɑ Yerusɑlɛmu tɑrusi. Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ u Yoyɑkimu kɑ win tɔmbu gɑbu mwɑ. Mɑ u derɑ u sɑ̃ɑ yerun dendi yɑ̃nu gɑnu gurɑ u kɑ dɑ Bɑbiloniɔ u yi win bũu dirun ɑrumɑnin beru yerɔ.
Yen biru, u Asipenɑsi win sɔm kowobun wirugii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u Isirelibɑ sɔɔ sinɑ bibu kɑ wirugibun bibu gɑbu gɔsio bɑ n sɑ̃ɑ durɔ burɔbu be bɑ ǹ ɑlebu gɑɑ mɔ. Kpɑ bɑ n bwisi kɑ yɛ̃ru kɑ lɑɑkɑri mɔ bu kɑ kpĩ bu Bɑbilonin bɑrum keu ko, kpɑ bu sɔmburu ko sinɑ kpɑɑrɔ. Mɑ sinɑ boko u win tiin dĩɑ nìn bweseru u rɑ di kɑ tɑm mɛn bweseru u rɑ nɔ bu wɛ̃ bɑ n dimɔ kpɑ bɑ n nɔrumɔ bɑɑdommɑ bɑ n kɑ keu mɔ̀ sere n kɑ ko wɔ̃ɔ itɑ bu sere sɔmburu tore sinɑ kpɑɑrɔ.
Be bɑ gɔsɑ mi sɔɔrɑ Yudɑ beni bɑ wɑ̃ɑ, Dɑniɛli kɑ Hɑnɑniɑ kɑ Misɛli kɑ Asɑriɑ. Mɑ sinɑ bokon sɔm kowobun wirugii wi, u bu yĩsinu kɔsɑ. Dɑniɛligirɑ Bɛlitɑsɑɑ. Hɑnɑniɑgirɑ Sɑdɑki. Misɛligirɑ Mɛsɑki. Asɑriɑgirɑ mɑɑ Abɛnɛgo. Dɑniɛli u gɔ̃ru doke u sinɑ bokon dĩɑnu kɑ win tɑm mɛ yinɑ, kpɑ u ku rɑɑ tii disi doke. Mɑ u sɔm kowobun wirugii wi, suuru kɑnɑ u ku nùn tilɑsi ko u kɑ sese te di. Mɑ Gusunɔ u derɑ wirugii wi, u kɑ Dɑniɛli nɔnu geu mɛɛrɑ u nùn durom kuɑ. 10 U nɛɛ, nɑ nɛn yinni sinɑ bokon bɛrum mɔ. Domi wiyɑ u yi ye i ko i di kɑ ye i ko i nɔ. Ù n dɑ mɑɑ wɑ i ǹ bɔɔru nge bɛɛgii be bɑ tie, sɑɑ ye sɔɔ, kɑri sɔɔrɑ i mɑn doke mi. Domi bɑ koo kpĩ bu mɑn wiru burɑ.
11 Yerɑ Dɑniɛli u be nnɛ yen nɔɔrio wi wirugii wi, u bu nɔmu sɔndiɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, 12 ɑ de su dĩɑnu di yɑɑ sɑri kpɑ su nim dirum nɔ sɔ̃ɔ wɔkurun sɑkɑ. 13 Yen biru, kpɑ ɑ bɛsɛn wuswɑɑ mɛɛri kpɑ ɑ mɑɑ be bɑ sunɔn dĩɑnu dimɔn wuswɑɑ mɛɛri. Yen mɛ ɑ wɑ kpɑ ɑ sun kuɑ mɛ.
14 Mɑ u ben gɑri yi wurɑ u bu deri sere sɔ̃ɔ wɔku te. 15 Ye sɔ̃ɔ wɔku te, tɑ turɑ, yerɑ u ben wuswɑɑ mɛɛrɑ mɑ u wɑ bɑ bwɑ̃ɑ do. Bɑ mɑɑ be bɑ sinɑ bokon dĩɑ duronu dimɔ bɔɔrum kere. 16 Mɑ Dɑniɛlibɑn nɔɔrio wi, u ǹ mɑɑ bu dĩɑ duro ni, kɑ tɑm mɛ wɛ̃. U bu dĩɑnu wɛ̃wɑ yɑɑ sɑri. 17 Gusunɔ u ɑluwɑɑsi nnɛ ye yɛ̃ru wɛ̃. Mɑ u bu bwisi kɑ̃ bɑ Kɑlɑden bɑrum tireru giɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Mɑ u bu kuɑ lɑɑkɑrigibu. U mɑɑ Dɑniɛli bwisi kɑ̃ u kɑ dosusu kɑ kɑ̃sinu kpuro tubusiɑ.
18 Ye wɔ̃ɔ itɑ ye, yɑ yibɑ, ye sinɑ boko Nɛbukɑnɛsɑɑ u burɑ mi, yerɑ sɔm kowobun wirugii wi, u ɑluwɑɑsi be kpuro yɑrɑ u kɑ nùn bu dɑɑwɑ. 19 Mɑ sinɑ boko wi, u kɑ bu gɑri kuɑ. Be kpuro sɔɔ, goo sɑri wi u sɑ̃ɑ nge Dɑniɛli kɑ Hɑnɑniɑ kɑ Misɛli kɑ Asɑriɑ. Yen sɔ̃nɑ sinɑ boko u bu wurɑ bɑ n sɑ̃ɑ win sɔm kowobu. 20 Gɑri yi sinɑ boko u bu bikiɑ kpuro, bɑ rɑ yi wisiwɑ kɑ bwisi, kɑ yɛ̃ru. Mɑ u wɑ bɑ dobo dobogibu kɑ sɔrobu bwisi kere sere mi n tomɑ, be bɑ wɑ̃ɑ win tem sɔɔ kpuro.
21 Mɑ Dɑniɛli u wɑ̃ɑ mi sere Sirusi u kɑ bɑndu di.