2
Isirelibɑ
bɑ koo wurɑmɑ nge yellu
Yinni Gusunɔ u Osee sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ,
sɑɑ yɑ sisi yè sɔɔ Isirelibɑ bɑ koo dɑbiɑ
nge nim wɔ̃kun yɑni sɛɛri.
Bɑ ǹ kpɛ̃ bu ben geeru gɑri.
Mi bɑ ku rɑ rɑɑ bu soku nɛn tɔmbu,
miyɑ bɑ koo bu soku nɛ Gusunɔ, Yinni wɑson bibu.
Yudɑbɑ kɑ Isirelibɑ bɑ koo mɛnnɑ sɑnnu
kpɑ bu goo gɔsi u n sɑ̃ɑ be kpuron sunɔ.
Domi bɑ koo dɑbiɑ bu tɛriɑ tem mɛ kpuro sɔɔ.
Yen dɔmɑ te, tɔ̃ɔ bɑkɑrɑ Yisirɛɛliɔ.
Bɛɛ Yudɑbɑ kɑ Isirelibɑ, i sɔ̃ɔnɔ mɑ i sɑ̃ɑwɑ nɛn tɔn be nɑ kĩ.
Isireli u sɑ̃ɑwɑ nɑɑnɛ sɑrirugii
Nɛn bibu, i bɛɛn mɛro tɑɑrɛ wɛ̃ɛyɔ,
domi u ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ nɛn kurɔ,
mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ win durɔ.
I nùn sɔ̃ɔwɔ u de u win durɔ dɑmɑ nɔni yi wunɑ,
kpɑ u sɑkɑrɑ kookoosu wunɑ win gɔ̃run di.
Mɑ n kun mɛ, kon win yɑ̃nu potiri mɑm mɑm
kpɑ n nùn yɔ̃su tereru
nge mɛ bɑ kɑ nùn mɑrɑ.
Kon de u n sɑ̃ɑ nge tem
mi gɑ̃ɑnu ku rɑ kpi,
kpɑ n de nim nɔru gu nùn go.
Nɑ ǹ mɑɑ bɛɛ win bibun wɔnwɔndu mɔ̀,
domi bɛɛn mɛro u sɑ̃ɑwɑ sɑkɑrɑ kowo.
U kurɔ tɑnɑru kɑ sekuru sɑriru dɔrɑ.
Domi u nɛɛ, u koo win durɔ tɑnɔbu swĩiwɑ
kpɑ bu nùn nim kɑ dĩɑnu kɑ tɑm kɑ gum kɑ yɑ̃nu wɛ̃ ni u koo doke.
Yen sɔ̃, kon win swɑɑ kɛnɛ kɑ sɑ̃ki,
kpɑ n ye dɑ̃ɑ sɛ̃suku kpɑ u kun mɑɑ win swɑɑ ye swĩi.
Bɑɑ ù n dɑɑ yɑrɑ u win durɔ tɑnɔ be nɑɑ girɑ,
u ǹ mɑɑ bu nɑɑ turi.
Bɑɑ ù n bu kɑsu,
u ǹ mɑɑ bu wɑsi.
Sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo nɛɛ,
ǹ n mɛn nɑ, ɑ de n wurɑ nɛn durɔ gbiikoon mi,
domi nɑ rɑɑ nuku dobu mɔ win mi n kere tɛ̃.
10 Mɛyɑ u ǹ dɑɑ gie mɑ nɛnɑ nɑ nùn dobi kɑ tɑm kpɑm kɑ gum wɛ̃ɛmɔ.
Mɛyɑ nɑ mɑɑ nùn sii geesu kɑ wurɑ tɑɑsi.
Adɑmɑ u kɑ ye bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑli sɑ̃wɑ.
11 Yen sɔ̃, kon gɔsirɑmɑ n nɛn dobi mwɑ yin gɛ̃ɛbun sɑɑ sɔɔ,
kɑ tɑm mɛn sɑɑ sɔɔ kɑ sere yɑ̃ɑ ni u sebuɑ u kɑ win tereru wukiri,
12 kpɑ n nùn sekuru doke win durɔ tɑnɔbun wuswɑɑɔ.
Goo sɑri wi u koo nùn wɔrɑ nɛn nɔmɑn di.
13 Kon win nuku dobu kpuro kpeerɑsiɑ
kɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ ni u rɑ ko suru kɑ suru
kɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑrugiru kɑ sere mɛnnɔ si u rɑ ko sɑ̃ɑrun swɑɑ sɔɔ.
14 Kon de win resɛm dɑ̃nu kɑ win figiebɑ bu kɑm ko
be u nɛɛ, u wɑ durɔ tɑnɔbun min di.
Kon de gbee ni, nu ko dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ,
kpɑ gbeeku yɛɛ yi dɑ̃ɑ nin mɑrum di.
15 Kon nùn sɛɛyɑsiɑ yèn sɔ̃ u mɑn deri
u bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑli turɑre dɔ̃ɔ dokeɑmmɛ.
Mɑ u win sɑbɑ kɑ win tɑɑminu doke u dɑ u win durɔ tɑnɔbu swĩi.
Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni geruɑ.
16 Adɑmɑ sɑɑ yɑ sisi yè sɔɔ kon nùn kɔkiri n kɑ dɑ gbɑburɔ
kpɑ n kɑ nùn gɑri ko kɑ kĩru.
17 Kon nùn win resɛm gbɑɑru wesiɑ
te tɑ wɑ̃ɑ Akɔɔn wɔwɑɔ.
Yĩsi ten tubusiɑnɑ nɔni swɑ̃ɑrun wɔwɑ.
Yerɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ win yĩiyɔbun tore,
kpɑ u womu ko nge sɑnɑm mɛ u yɑrimɑ sɑɑ Egibitin di win wɔndiɑru.
Yinni Gusunɔ
u koo kɑ win tɔmbu dorɑ
18 Yen tɔ̃ɔ te, u koo mɑn soku win durɔ.
U ǹ mɑɑ mɑn sokumɔ Bɑɑli win yinni.
19 Kon de u bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑlin yĩsiru duɑri
kpɑ u kun mɑm kpĩɑ u tu siɑ.
20 Sɑɑ yerɑ kon kɑ gbeeku yɛɛ kɑ gunɔsu kɑ sere yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri ɑrukɑwɑni bɔke
yi ku kɑ nɛn tɔmbu kɔ̃sɑ gɑɑ kuɑ.
Kon de tɑbu bu kpe, kpɑ bɑ n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ.
21-22 Isireli, kon mɑɑ nun ko nge nɛn kurɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ,
kpɑ n nun gem kɑ wɔnwɔndu kɑ durom sɔ̃ɔsi.
Bɔrɔkiniru sɔɔrɑ kon kɑ nun ɑrukɑwɑni bɔke.
Sɑɑ ye sɔɔrɑ kɑɑ wurɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ.
23-24 Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni gerumɔ.
Sɑɑ gɑɑ sisi yè sɔɔ kon wɔllun kɑnɑnu nɔ,
kpɑ n tu nim kɛ̃.
Wɔllɑ koo tem kɑnɑru nɔ kpɑ tu gurɑ nɛɛsiɑ.
Kpɑ tem mu dobi kɑ resɛm kɑ olifin kɑnɑru nɔ
kpɑ ye kpuro yu kpi.
Kpɑ yu Yisirɛɛlin bukɑtɑ wunɑnɑ.
25 Kon de nɛn tɔmbu bu sinɑ tem mɛ kpuro sɔɔ
kpɑ n bu wɔnwɔndu kuɑ
be, be nɑ rɑɑ yinɑ n wɔnwɔndu kuɑ.
Kpɑ be, be bɑ ku rɑ rɑɑ soku nɛn tɔmbu,
n bu soku nɛn tɔmbu.
Kpɑ be, bu mɑɑ mɑn soku ben Yinni.