10
“Rʉ̃cʉbʉorʉarã ĩna quẽnorujeoriarãre rʉ̃cʉbʉobesa”, yire
Adire masiritibesa mʉa: Jud'io masa yʉa ñicʉa, Moisés ñamasir'ire sʉyamasiriarã ĩna bajimasirere masiritibesa. “Egiptoana ĩnare sĩabeticõato” yigʉ, Dios ĩ masise rãca buerine yʉa ñicʉare buebibecõamasiñuju. To ĩ yijare, jediro jẽacoamasiñujarã riaga, Oco Sũarisa vãme cʉtiya, gajejacatʉajʉ ĩnare rudirã. To bajiro ĩna bajijama, “Moisére ajitirʉ̃nʉrã ñaja yʉa” yiĩorã bajimasiñujarã ĩna. Ĩna jẽaro bero, ĩna jediro õ vecaye maná vãme cʉti Dios ĩ cõarere barũgũmasiñujarã. To yicõari, ĩna idicatirotire yigʉ, gʉ̃tajʉre oco budirotimasiñuju Dios. Ti oco ĩna idise quẽnase ñamasiñuju. Jesucristo quẽne, gʉ̃tare bajiro ñagʉ̃ quẽnasere cõagʉ̃ ñacoayumi. To bajicõari, gʉ̃ta sʉorine ĩna catijama, Cristo, ruyubetiboarine, ĩnare ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, ĩna jedirone quẽnaro ñacoayuma. Quẽnaro ĩnare ĩ ĩatirʉ̃nʉboarone, jãjarã rojose ĩna yijare, ĩnare ĩavariquẽnabetimasiñuju Dios. To bajiro ĩna yisere ĩavariquẽnabecʉ ñari, “Ʉjorʉcʉja” ĩnare ĩ yiboaria sitajʉ ĩna ejabetone, “Yucʉ́ manojʉne bajireacõaña mʉa”, ĩnare yimasiñuju Dios.
To bajiro ĩna bajimasire ñajare, “Dios ĩ bojabetire mani yijama, ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro manire quẽne yiromi Dios” yimasirã ñari, mani yibetijama, quẽnaja. To bajiri yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri, “Ado bajigʉ ñagʉ̃mi” yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉomasiriarore bajiro rʉ̃cʉbʉobesa mʉa. Yʉa ñicʉa, ĩna rʉ̃cʉbʉomasirere ado bajiro gotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire: “ ‘Ado bajigʉ ñagʉ̃mi’ yiquẽnorujeocõari, ‘Ĩre rʉ̃cʉbʉorã yaja’ yirã, barujiyuma. To yicõari, idiyuma. To yigajanocõari, basavariquẽnacama”, yigotiaja Dios ocare Moisés ĩ ucamasire, Dios ĩ bojabetire ĩna yimasirere gotiro. To yicõari, gajeye yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri, rõmia rãca gãmerã ĩna ajeriarã cʉtimasire ũnire yibetiroti ñaja manire. To bajiro ĩna yijaise vaja, cojorʉ̃mʉne veintitres mil ñarãre bajirearotimasiñuju Dios. To bajiri ĩnare ĩ yimasiriarore bajiro, “Manire quẽne yiromi” yirã, yibetiroti ñaja. “Rojose mani yijama, rojose manire yirʉcʉmi” yitʉoĩaboarine, rojose yitʉjamena ñari, ãña cũnieco, bajireacoamasiñujarã ĩna. To bajiri, “Rojose tãmʉorobe” yirã, ĩna yimasiriarore bajiro yibetiroti ñaja manire. 10 Yʉa ñicʉa sĩgʉ̃ri Diore ñagõmacamasiñujarã. To bajiro ĩna yise sʉorine ĩ tʉagʉre ĩnare sĩarearoticõamasiñuju Dios. To bajiri ángeljʉa ĩnare sĩareacõamasiñuju. “Manire quẽne to bajiro yirotiromi Dios” yirã, ĩre ñagõmacabetiroti ñaja.
11 “To bajise rojose yʉa ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro mani yijama, ĩnare ti bajimasiriarore bajiro bajirʉaroja manire quẽne”, yimasiaja mani. Adirodoriana, mani tʉoĩamasirotire yigʉ, ĩna bajimasirere Moisére ucarotimasiñumi Dios. 12 To bajiri, Cristore quẽnaro ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, quẽnaro tʉoĩamasiri ñato, “Jud'io masa rojose ĩna bajimasiriarore bajiro yʉre bajirobe” yigʉ. 13 Quẽnaro tʉoĩaroti ti ñaboajaquẽne, “ ‘Rojose yirʉabeaja’ yicõaboarine, rojose yicõaroti ñaja”, yitʉoĩaroti me ñaja mʉare. “Yʉare rojose ĩ rotirore bajiro mʉare rotibecʉmi Satanás”, yiroti me ñaja. Gãjerãre rojose ĩ yirotirore bajiro rĩne manire yirotirũgũami. Rojose manire ĩ yirotiboajaquẽne, “Tire yibeticõari, yʉ bojasejʉare yirã ñato” yigʉ, manire ejarẽmorʉcʉmi Dios.
14 To bajiri yʉ mairã, “Jud'io masa rojose ĩna bajimasiriarore bajiro manire bajirobe” yirã, quẽnaro tʉoĩamasiri ñaña mʉa. “Ado bajirã ñarãma”, ĩna masune yiquẽnorujeocõari, ĩna rʉ̃cʉbʉorãre rʉ̃cʉbʉobeticõaña. 15 Quẽnaro tʉoĩamasirã ñari, mʉare yʉ gotisere ajicõari, “Riojo gotiami Pablo”, yitʉoĩamasirʉarãja mʉa. 16 Cristo manire ĩ rijabosarere tʉoĩarã, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, “Quẽnaja” Diore yicõari, mani idijama, ¿Cristo ri'ire idirã me yatique mani? Pan mani baroto rĩjoro, “Quẽnaja” Diore yicõari mani bajama, ¿Cristo rujʉ riire barã me yatique mani? To bajiro mani yijama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩaja mani. To bajiro mani yisere ĩacõari, bʉtobʉsa manire ejarẽmogʉ̃mi, “Yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ. 17 Jãjarã ñaboarine, pan cojane batecõari, baja mani. To bajiro yirã ñari, ĩ yarã ñaja mani jediro.
18 Jud'io masa, Diore rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉrãre sĩacõari, mojoroaca soemʉorãma. To yicõari, rʉyasere barãma. Tire ĩna bajama, “Manire ejarẽmogʉ̃mi”, yitʉoĩaama ĩna. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, “Bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉato” yigʉ, ĩnare ejarẽmogʉ̃mi Dios. To bajirone tʉoĩarãma, “Ado bajirã ñarãma” ĩna masune yiquẽnorujeocõari, rʉ̃cʉbʉorã quẽne. 19 To bajiro yʉ yijama, “Catirã ñarãma ĩna quẽnorujeoriarã” yigʉ me yaja. To yicõari, “Ĩnare rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉ rii ĩna cũse ñamasuse ñaja” yigʉ me yaja. 20 Ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Diore masimena, ĩna quẽnorujeoriarãre ĩna rʉ̃cʉbʉojama, vãtiajʉare rʉ̃cʉbʉorã yirãma. To bajiri, vãtiare mʉa ejarẽmosere, to yicõari, vãtiajʉa quẽne, ĩnare mʉa ajitirʉ̃nʉrotire yirã, mʉare ĩna ejarẽmorotire bojabeaja yʉ. 21 To bajiri mani ʉjʉre rʉ̃cʉbʉocõa, vãtiare quẽne rʉ̃cʉbʉo mani yijama, quẽnabetoja. To bajiro yibetiroti ñaja manire.
22 To bajiro mani yijama, ĩajũnisinirʉcʉmi mani ʉjʉ. Ĩ rẽtoro masirã me ñaja mani. To bajiri, “Rojose mani yise vaja, rojose ĩ yijama, rudimasibetirʉarãja mani”, yimasiaja.
“Mani ñaroti rĩne tʉoĩaroti me ñaja”, yire queti
23 Ado bajiro yisere ajirũgũaja mʉa: “Mani bojarore bajiro yimasiaja”, yigotiaja. To bajirone bajiaja, bajirojʉma. Jediro mani yise manire ejarẽmobeaja. To bajiro mani yijama, “Gãjerã, Dios ĩ bojarore bajiro yirã ñato” yirã me, yirãja mani. 24 Mani masu quẽnaro mani ñaroti rĩne tʉoĩaroti me ñaja. Gãjerã quẽnaro ĩna ñarotire quẽne tʉoĩarũgũrʉarãja mani.
25 Vaibʉcʉ rii ĩna ĩsirijʉ ñasere vaja yicõari, “Rojose ñaroja” yitʉoĩamenane, mʉa bajama, quẽnaja. “¿Ĩna quẽnorujeor'ire rʉ̃cʉbʉorã ĩna cũrʉare ñati adi?”, yisẽniĩabeja. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Sẽniĩabetiroti ñaja”, mʉare yaja yʉ: 26 Adi macarʉcʉroaye jediro Dios ĩ rujeore ti ñajare, bare ñaro cõrone mani bajama, quẽnaja.
27 Cristore ajitirʉ̃nʉbecʉ, “Yʉ tʉ barã vayá” yicõari, no bojase ĩ ecasere mʉa bajama, quẽnaja. “¿Ĩna quẽnorujeor'ire rʉ̃cʉbʉorã vaibʉcʉ rii ĩna cũrʉare ñati adi?” yisẽniĩamenane, mʉa bajama, quẽnaja. 28-30 “Tire mani bajama, quẽnaja” mʉa yitʉoĩajama, gãji magʉ̃mi, “Rojose yirã yaja mʉa” yigʉ. Ĩna quẽnorujeor'i tʉjʉ ĩna cũrʉare riire, “Quẽnaja” Diore mʉa yisẽniro bero mʉa bajama, rojose yirã me yirãja mʉa. To bajiboarine, Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃, “Ĩna quẽnorujeor'i tʉjʉ ĩna cũrʉare rii ñaja, mani babeti” ĩ yigotijama, babeja. 31 To bajiri mani bajama, mani babetijaquẽne, mani idijama, mani idibetijaquẽne, no bojase mani yijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirʉarãja mani, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 32 Gãjerãre ĩamaimenane mani bojarore bajiro mani yisere ĩacõari, “Ĩna quẽne rojose yiroma” yirã, yibetiroti ñaja. 33 Tire mʉare yʉ gotirore bajiro yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñari, yʉ masu yʉ bojasere yibecʉne, yʉ rãcana jediro ĩnare yʉ ejarẽmorotijʉare tʉoĩacõari, yirũgũaja yʉ, “Yʉ yise sʉorine Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩ yirẽtobosarã ñato” yigʉ.