11
To bajiri, “Cristo ĩ bajiñariarore bajiro yiroti ñaja” yitʉoĩacõari, yʉ yimasiro cõro yirũgũaja yʉ. To bajiri mʉa quẽne, yʉ bajiñarũgũsere tʉoĩacõari, mʉa yimasiro cõro yirũgũroti ñaja.
Rẽjariavijʉ Diore sẽnirã, ĩ ocare gotirã, rõmia ĩna bajiroti queti
“Jediro yʉ gotimasiocatire masiritimenane, ajitirʉ̃nʉcõa ñarãja mʉa”, yivariquẽnaja yʉ. To bajiro yigʉ ñaboarine, gajeye mʉare gotimasioaja yʉ. Rẽjacõari, Diore mʉa rʉ̃cʉbʉose, “Ado bajirojʉa yiroti ñaja”, mʉare yigotigʉ yaja yʉ: Tocãrãcʉre rotigʉ ñari, mani rʉjoare bajiro bajiami Cristo. To bajirone bajiaja rõmia manajʉa cʉtirãre. Ĩna manajʉa, ĩna rʉjoare bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rotirã ñari. To bajirone bajiaja Cristore quẽne. Ĩ jacʉ, ĩ rʉjoare bajiro bajigʉmi, ĩre rotigʉ ñari. To bajiro ti bajijare, rẽjariavijʉ, rʉjoa jeoriarori jeocõari, Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãma. Rõmiajʉama, ĩna rʉjoa jeoriarori jeomenane Diore ĩna sẽnijama, Dios oca ĩna gotijaquẽne, ĩna manajʉre rʉ̃cʉbʉomena yirãma. Ĩna rʉjoa jeoriarori ĩna jeobetijama, joa suagoriarãre bajiro bajirã ñarãma, ĩnare rʉ̃cʉbʉomena ñari. To bajiro ti bajijare, “Rõmia manajʉa cʉtirã ĩna rʉjoa jeoriarorire ĩna jeorʉabetijama, ĩna joare suagoroti ñaja”, mʉare yaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, “Bojoneose ti ñajare, rʉjoa jeoriarorire jeoato” yigʉ yaja. To bajiri ʉ̃mʉa, Diore ĩna sẽnijama, ĩ ocare ĩna gotijaquẽne, rʉjoa jeoriarorire jeobetiroti ñaja, “Yʉre rotibosacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeoriarã ñari. Rõmiajʉama, “Ʉ̃mʉare rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, Dios ĩ rujeorio ñaamo. Rõmio gõarore ãmicõari, ʉ̃mʉre rujeobesumi Dios. Ʉ̃mʉ gõarojʉare ãmicõari, rõmiore rujeomasiñumi Dios. “Rõmiore ejarẽmoato” yigʉ me, ʉ̃mʉre rujeomasiñumi Dios. Rõmiojʉa, ʉ̃mʉre ejarẽmoato yigʉ, rujeomasiñumi. 10 To bajiro bajimasire ti ñajare, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã, rʉjoa jeoriarori ĩna jeojama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Dios ĩ bojarore bajiro yama, ĩna manajʉare rʉ̃cʉbʉorã”, yiĩavariquẽnarʉarãma ángel mesa. 11 Ʉ̃mʉare quẽne, rõmiare quẽne rujeoyumi Dios. Rõmia ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama ʉ̃mʉa. Rõmia quẽne, ʉ̃mʉa ĩna manijama, quẽnaro ñamasimenama. 12 Ʉ̃mʉ gõarone rõmiore Dios ĩ rujeomasirio so ñaboajaquẽne, ʉ̃mʉa, rõmia sʉorine ĩna ruyuase ti ñajare, “Gãmerã ejarẽmoroti ñaja”, yaja mani. To bajicõari, mani jediro ñaja Dios ĩ rujeoriarã.
13 Mʉa masune quẽnaro tʉoĩamasiña. “Rẽjariavijʉ Diore sẽnirã, ĩ ocare gotirã quẽne, rʉjoa jeoriarori jeomenane rõmia ĩna yiñajama, quẽnabeaja”, yimasirãja mʉa. 14 “Ʉ̃mʉa yoese ĩna joa cʉtijama, bojoneose ñaja”, yitʉoĩaja mani. 15 Rõmiajʉarema, “Yoese joa cʉtirã ñaama”, yitʉoĩaja mani. “Ĩna joa ĩna rʉjoarire bʉase ñato” yigʉ, Dios ĩ cũmasire ñajare, to bajiro tʉoĩaja mani, rõmiare. To bajiri yoese ĩna joa cʉtijama, variquẽnaama rõmia. 16 Sĩgʉ̃ri to bajiro mʉare yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro me bajiaja” ĩna yijama, “Ñajediroana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre, to bajise rĩne gotirũgũaja yʉa, mʉare yʉ gotiri vãmere”, ĩnare yigotiroti ñaja.
Cristo ĩ batʉsare boserʉ̃mʉre bañarã ĩna rʉ̃cʉbʉobetire queti
17 Rẽjacõari, mʉa basere tʉoĩavariquẽnabeaja yʉ. “Rẽjacõari bato mani” mʉa yibetijama, quẽnacõaboriaroja. 18 “Rẽjaboarine, ricati rĩne tʉoĩarã ñari, ricatitubuari rujicõari, gãjerã rãca oca josaama”, yire queti ajiaja yʉ, mʉare. Ado bajiro tʉoĩarã mʉa ñajare, “To bajirone bajirãma”, mʉare yaja yʉa: 19 “Mani tʉoĩarore bajiro tʉoĩarã rãca mani rujijama, ‘Ĩna ñaama Dios oca quẽnaro masirã’ manire yirʉarãma”, yitʉoĩarãja mʉa. 20 Ricati rĩne tʉoĩarã ñari, “Cristo ĩ batʉsarere tʉoĩacõari bato mani” mʉa yiboase, Cristore rʉ̃cʉbʉomena yirãja. 21 Mʉa juavarere gãjerãre yumenane, bajeocõarãja mʉa. To bajiri jairo barã, to yicõari, idimecʉrã mʉa ñaboajaquẽne, mʉa bero ejarã sĩgʉ̃ri bare mana ñari, ñiorijacõa ñarãma. To bajiro yirã ñari, cojo masare bajiro bajirã ñaboarine, mʉa bero ejarã rãca baba cʉtimasiña manoja mʉare. 22 Viri cʉtirã ñarãja mʉa. Mʉa ya virijʉne bare ba, idi, mʉa yijama, quẽnaja. To bajiro mʉa yibetijama, gãjerã bare cʉomenare rojose yiĩorã yirãja mʉa. Gãjerã Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ĩaterã ñari, ¿to bajiro yatique mʉa? “ ‘Bare cʉomenare quẽnaro yaja mʉa’ yato Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yibeaja yʉ. To bajiro mʉa yijama, rojose masu yirã yirãja mʉa.
Mani ʉjʉ ĩ rijaroto rĩjoro ĩ batʉsare queti
(Mt 26.26-29; Mr 14.22-25; Lc 22.14-20; Lc 4.1-7)
23-24 Adi mʉare yʉ gotimasiose, mani ʉjʉ ĩ rijaroto rĩjoro ĩ batʉsare queti ñaja. Yʉre ĩ goticati, to yicõari, mʉare yʉ gotirẽtocati ñaja. Ado bajiro bajiaja: Mani ʉjʉre Judas ĩre ĩ ĩsirocaroto rĩjoro, panre ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yisẽniñuju Jesús. To yigajano, panre mʉtocõari, ĩ buerimasare ĩsibatogʉne, ado bajise gotiyuju ĩ: “Ti ñaja yʉ rujʉri. Mʉare rijabosarʉcʉja yʉ. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, barũgũrʉarãja”, ĩnare yigotiyuju. 25 To yicõari, bare ĩna baro bero, ʉye oco sãñaribajare ãmicõari, ado bajiro gotiyuju Jesús quẽna: “Adi ñaja tirʉ̃mʉana, ‘Rojose mani yirere masirioato’ yirã, Diore rʉ̃cʉbʉoriajʉ joere ĩna yuejeoriarore bajiro bajise. Yucʉrema, yʉ ri'i ñaja. Ti sʉorine, ‘Gajerodori ado bajiro masare quẽnaro yirʉcʉja yʉ’ Dios ĩ yigotimasiriarore bajiro bajirʉaroja. Yʉ rijato bero, mʉare yʉ rijabosare tʉoĩacõari, yʉre rʉ̃cʉbʉorã, ado bajirone rẽjacõari, idirũgũrʉarãja”, ĩnare yiyuju Jesús. 26 Ĩ rotiriarore bajirone mani bajama, mani idijaquẽne, yiĩorũgũroti ñaja, “Manire rijabosayumi mani ʉjʉ” yirã. Ĩ tudiejarojʉ to bajiro yitʉjarʉarãja mani.
27 To bajiri, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosarere tʉoĩagʉ̃, panre ba, to yicõari, ʉye ocore idi, yiboarine, rʉ̃cʉbʉobeti rãca ĩ yijama, Cristore rʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi. “Cristo ri'i, ĩ rujʉri quẽne, ñie vaja mani ñaja” yigʉ yigʉmi. 28 To bajiri panre mani baroto rĩjoro, to yicõari, ʉye ocore mani idiroto rĩjoro, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore yigoticõari, panre ba, ʉye ocore idi, yiroti ñaja. 29 To bajiro yibecʉrema, Cristo manire ĩ rijabosare quẽnaro ĩ tʉoĩabetijare, rojose ĩre yirʉcʉmi Dios. 30 To bajiro ti bajijare, jãjarã ñarãja mʉa rijaye cʉtirã. Gãjerãma, bajireacoana, bajireamena quẽne ñarãja mʉa. 31 Cristo manire ĩ rijabosarere quẽnaro tʉoĩacõari, to yicõari, rojose mani yirere tʉoĩa, Diore mani yigotijama, rojose manire yibetirʉcʉmi Dios. 32 Rojose mani yise sʉori rojose Dios manire ĩ yijama, “Rojose yitʉjacõari, yʉre ajimena rãca rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãma” yigʉ yigʉmi.
33 To bajiri yʉ mairã, mani ʉjʉ manire ĩ rijabosare tʉoĩacõari panre barã, to yicõari ʉye ocore idirã mʉa rẽjajama, gãjerãre yucõari, ĩna ejajediro baba. 34 Mʉa rẽjaroto rĩjoro, mʉa ñiorijajama, mʉa ya virijʉ mʉa bajama, quẽnacõaroja. To bajiro mʉa yijama, no yigʉ rojose mʉare yibecʉmi Dios.
Mʉa tʉjʉ ejacõari, gajeye quẽnaro mʉare gotirʉcʉja yʉ.