12
Dios ĩ ñarojʉ Pablo ĩ cãjiriare queti
“ ‘Ado bajiro bajigʉ ñari, ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ ĩnare yʉ yiñagõjama, ñie vaja manoja ti” yitʉoĩagʉ̃ ñaboarine, mʉa bojarore bajiro gajeye mʉare gotirẽmorʉcʉja. Yʉ cãjiriarojʉ mani ʉjʉ yʉre ĩ ĩocatire, to yicõari, yʉre ĩ gotimasiocatire quẽne mʉare gotirʉcʉja yʉ. 2-3 Tirʉ̃mʉjʉ, jʉaãmo cõro jedi, cojo gʉbo babari jẽnituaro ñaricʉ̃mari rĩjorojʉ, õ vecajʉ ĩ ñarojʉ yʉre ãmiejarimi Dios. “To bajiro yʉre ãmimʉjarimi”, yimasibeaja yʉ, bajigʉjʉma. Yʉ rujʉre ĩ ãmimʉjabetijama, yʉ ʉsʉjʉare ãmimʉjarimi. Dios sĩgʉ̃ne masiami tire. “To bajiro yʉre ãmiejarimi” yimasibecʉ ñaboarine, “Ejacajʉ”, yimasiaja. Mani ʉjʉ ĩ ñaro, quẽnarigodo ñacajʉ. Tojʉ ñagʉ̃, masa ĩna masibeticatire ajicajʉ. Ĩ goticati, masare ĩ gotirotise me ñacajʉ. “Masigʉ̃ ñaja yʉ” yigotivariquẽnagʉ̃ yʉ ñajama, to bajiro Dios yʉre ĩ yicatire mʉare gotibogʉja yʉ. To bajiboarine, “Masibecʉ ñaja yʉ” gãjerãre yʉ yiajiose queti rĩne gotivariquẽnaja yʉ. “Yʉre rʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, gajeye quẽnaro Dios yʉre ĩ yicati mʉare yʉ gotirẽmorʉajama, socʉ mene yigʉja yʉ. Tʉoĩamasibecʉre bajiro gotigʉ me yigʉja. To bajiboarine, tire ĩabeticajʉ mʉa. To bajiri, “Riojo gotiami Pablo”, yimasimenaja. Yʉ gotisere, to yicõari yʉ bajiñasere ĩacõari, yʉre mʉa rʉ̃cʉbʉosejʉare bojaja. Dios yʉre ĩ ĩocati bʉto quẽnase ñacajʉ. To bajiri, tire yʉre ĩoboarine, ĩre yʉ ĩocati ñajare, gãjerã rẽtoro ñamasugʉ̃ yʉ ñatʉoĩasere bojabecʉ ñari, vãti rojose yʉre ĩ yisere matabeticami. To bajiri josari jota judicõari, mani ñarore bajiro bajiaja ti, yʉre. Rojose yʉ tãmʉose, “Yʉre tʉjato” yigʉ, idiaji Diore sẽniboacajʉ yʉ. To bajiro ĩre yʉ sẽniboajaquẽne, ado bajiro yʉre cʉdicami: “Catiobeaja yʉ. Yʉ yarã rojose ĩna tãmʉojama, bʉtobʉsa yʉre sẽnirũgũama, ‘Yʉ bojasere yicõa ñarãsa’ yirã. To bajiro ĩna yijama, ‘Rojose tãmʉoboarine, ĩnare yʉ ejarẽmojare, quẽnaro yama’ yimasiama masa”, yʉre yicami Dios. 10 To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñari, rojose tãmʉoaja” yimasicõari, variquẽnaja yʉ. Cojoji me rojose tãmʉocajʉ yʉ. Cojoji me rojose yʉre yicoderũgũama masa. Cojoji me yʉ bojase rʉyarũgũaja yʉre. To bajirivãme rojose tãmʉogʉ̃ ñaboarine, ado bajise tʉoĩa variquẽnarũgũaja yʉ: “Rojose tãmʉoboarine, yʉre ĩ ejarẽmoroti ti ñajare, ĩ bojarore bajiro yicõa ñarʉcʉja”, yitʉoĩa variquẽnarũgũaja yʉ.
Pablo, Corinto macanare ĩ tʉoĩarejaire queti
11 Yʉ bajisere gotigʉ tʉoĩamasibecʉre bajiro gotibʉ yʉ. “Quẽnaro yigʉ ñaami Pablo” mʉa yibetijare, yʉ masune to bajiro yibʉ yʉ. To bajiboarine, “Quẽnaro yigʉ ñaami Pablo”, yiroti ñaboayuja mʉare. Mʉ tʉjʉ ñarã, Dios ĩ cõariarã ñaja ñamasurã yirã rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. 12 Rojose tãmʉoboarine, mʉa tʉjʉ ñagʉ̃, Dios ĩ masise rãca jairo ĩaĩañamani mʉare yiĩorũgũcajʉ yʉ, “ ‘Dios ĩ cõar'i ñaami Pablo’ yʉre yimasiato” yigʉ. 13 “Gajeroana Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãrema quẽnabʉsaro yigʉmi Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Cojoro cõrone mʉare yirũgũaja yʉ. To bajiro yigʉ ñaboarine, gãjerã Jesucristore ajitirʉ̃nʉrãrema, “Yʉre ejarẽmoña mʉa, ‘Ñamasiato’ yirã”, ĩnare yicajʉ yʉ. Mʉarema, to bajiro yibeticajʉ. To bajiro mʉare yibeticõari, ĩnare yʉ yirore bajiro mʉare quẽne yiroti ñaboayuja ti, yʉre. “To bajiro rojose mʉare yʉ yisere masirioya”, ¿mʉare yigʉada yʉ? Yibecʉja. To bajiro yʉ yibeticati, “Rojose me ñacajʉ”, yimasirãja mʉa.
14 Jʉaji mʉa tʉjʉ ejacajʉ yʉ. To bajiri yucʉ yʉ vase rãca idiaji mʉare ĩagʉ̃ varʉcʉja. Yʉ varoto rĩjoro, quẽnojeocõaja yʉ, jẽre. Mʉa tʉjʉ ejacõari, “Yʉre ejarẽmoña, yʉ ñamasirotire yirã” mʉare yʉ yibeticatore bajiro yibetirʉcʉja yʉ quẽna. Gãjoa mʉa yere bojabeaja yʉ. Yʉre ĩamaicõari, Dios ĩ bojarore bajiro mʉa yirotijʉare bojaja yʉ. Yʉ rĩare bajiro bajiaja mʉa. Ĩna rĩa me ñaama ĩna jacʉare ĩatirʉ̃nʉrã. Jacʉajʉa ñaama ĩna rĩare ĩatirʉ̃nʉrã. To bajiri mʉa jacʉre bajiro bajigʉ ñari, yʉre mʉa ĩatirʉ̃nʉsere bojabeaja yʉ. To bajiri, “Yʉre ejarẽmoña yʉ ñamasirotire yirã”, mʉare yibetirʉcʉja. 15 Mʉare bʉto maigʉ̃ ñari, jediro yʉ cʉose mʉare ĩsicõari, yʉ yimasiro cõro quẽnaro mʉare yirʉa tʉoĩavariquẽnaja yʉ, “Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉrũtuajaro” yigʉ. Bʉto mʉare yʉ maiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre maibetibʉsaja.
16 “ ‘Yʉre ejarẽmoña, yʉ ñamasirotire yirã’ yibeticami Pablo”, yʉre yitʉoĩarãja mʉa. To bajiboarine, “Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari, ‘Gãjoa bʉjagʉsa’ yigʉ, manire yitorimi”, ¿yʉre yitʉoĩaboati mʉa sĩgʉ̃ri? 17 “Manire ĩ queti cõariarã rãca manire yitorimi Pablo”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Mʉare yitobeticajʉ yʉ. 18 “Ĩnare ĩama” yigʉ, tirʉ̃mʉjʉ mʉa tʉjʉ Titore cõacajʉ yʉ, gãji Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ mani maigʉ̃ rãca. “Manire yitorimi Tito”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? Yitobetirimi. “Quẽnaro yigʉ ñaami”, ĩre yimasirãja mʉa. Yʉ tʉoĩarore bajiro tʉoĩacõari, mʉa rãca yʉ bajiñacatore bajiro bajiñarimi.
19 “Ĩnare mani ĩavariquẽnarotire yirã, manire goticõarãma Pablo mesa”, ¿yitʉoĩaboati mʉa? To bajiro me bajiaja. Ado bajirojʉa bajiaja: Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩ bojarore bajiro mʉare goticõarã yaja yʉa. Quẽnaro yʉre ajiya yʉa mairã. Jediro mʉare yʉa goticõase, “Cristore quẽnabʉsaro ajitirʉ̃nʉato” yirã, mʉare goticõarã yaja yʉa. 20 Mʉare yʉ ĩacudigʉ vatirʉ̃mʉ, quẽnaro yʉre mʉa ñayusere bojaja yʉ. “Cojojirema quẽnaro ñayubetiborãma”, yitʉoĩarejaiaja yʉ. Gãmerã oca josacõari, mʉa bajiñarore ejarʉabeaja. Mʉa ñarojʉre ado bajiro mʉa gãmerã yise ñaroja: Gãmerã tud'ire, “Mani rẽtobʉsaro quẽnaro ñaama” yiĩajũnisinire, ĩna ajibeto ñagõjaire, “Ĩna rẽtoro ñamasurã ñaja yʉa” yitʉoĩare, tocãrãcʉne ricati rĩne tʉoĩacõari, ĩna masurione ĩna bojarore bajiro ĩna yirũgũse quẽne ñaroja. To bajiro mʉa gãmerã yiñajama, tʉoĩarejaiborãja mʉa, “Manire tud'igʉagʉ yigʉmi” yirã. 21 Mʉa tʉjʉ yʉ vacudiro rojose mʉa yicõa ñajama, Dios ĩ ĩaro rĩjorojʉa, “ ‘Yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉama ĩna’ yimasibecʉja”, yitʉoĩarejaiaja yʉ. “Jãjarã mʉa rãcana gãmerã ajeriarã cʉticõa ñarãre yʉ ĩabʉjajama, bʉto otigʉ yigʉja yʉ”, yitʉoĩarejaiaja. “Tʉoĩarejaibeticõato” yirã, rojose mʉa yisere yitʉjaya mʉa.