5
“Dios rĩa ñari, quẽnaro ĩ yirore bajiro yiroti ñaja”, yire queti
Dios rĩa, ĩ mairã ñari, quẽnaro ĩ yirore bajiro yiroti ñaja mʉare quẽne. Jesucristo mʉare ĩ mairore bajiro, gãjerãre ĩnare maiña mʉa quẽne. Mʉare maigʉ̃ ñari, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosagʉ, mʉare rijabosayumi Jesucristo. To bajiro manire ĩ yirẽtobosare ñajare, bʉto variquẽnañumi Dios.
Dios yarã ñaja mani yuja. To bajiri, manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtibesa mʉa. To yicõari, jairo gajeyeũni cʉorã ñaboarine, gajeye quẽna bojarẽmobesa. Ti ũnire mʉa yibetijama, nijʉane “To bajiro yiyuma” yirã manama. Quẽnaro tʉoĩamenane, oca ajiquẽnañamani ñagõbesa mʉa. To yicõari, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉticõari, ajato” yirã, ĩna gotise ũnire yibesa mʉama. Dios yarã ñari, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja mʉare. Ado bajirojʉa ñaña mʉa: Dios mʉare ĩ ejarẽmosere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽna ñaña mʉa. Ado bajiro bajiroti ti ñajare, to bajise yibesa mʉare yaja yʉ: Manajo mana, manajʉ mana, manajʉ cʉtirã, manajo cʉtirã quẽne, gãjerã rãca ajeriarã cʉtirãma, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. Sĩgʉ̃ri Diore ĩna mairo rẽtoro gajeyeũnire mairã ñarãma. To bajiro ĩna yijama, Diore rʉ̃cʉbʉorã me yirãma. To bajiri, Dios ĩ ñarojʉre ejabetirʉarãma ĩna. “To bajiro mani yijama, quẽnacõaja” mʉare yitorãre ĩnare ajibesa mʉa. To bajiro yirãrema bʉto ĩateami Dios. To bajiro yirãre bʉto ĩatecõari, “Rojose tãmʉorʉarãma”, yirʉcʉmi Dios. To bajiri to bajiro yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa, “Mani quẽne ĩna yirore bajiro Dios ĩ bojabetire yirobe” yirã.
Diore masimena ñari, ĩ bojasere mʉa yirotire masirã me ñañuja mʉa maji. Yucʉrema Jesucristo yarã ñari, Dios ĩ bojasere mʉa yirotire masicõari, tire yirũgũroti ñaja mʉare. (Ĩ bojasere yirãma, quẽnase rĩne yirã ñaama. To yicõari, gãjerãre socasere yitorã me ñaama.) 10 “Mani yisere ĩavariquẽnagʉ̃mi” yimasirʉarã, ĩ bojasere yirũgũña mʉa. 11 To yicõari, Diore masimena ĩna bojarore bajiro tʉoĩacõari yirãre ĩnare baba cʉtibesa mʉa. Dios ocajʉare ĩnare gotimasioña, “ ‘Rojose yirã ñaja mani’ yimasiato ĩna” yirã. 12 Masa ĩna ĩabetojʉ bʉto rojose ĩna yirũgũsere mani ñagõjama, bojoneose ñaja. To bajiri, ti ũnire ñagõbetiroti ñaja. 13 Dios ocajʉare ĩnare mʉa gotimasiojama, tire ajicõari, “Rojose yirã yiyuja yʉa” yimasicõari, rojose ĩna yirere yitʉjarʉarãma. 14 To bajiri ado bajise yire ñaja:
“Rojose yirã ñaboarine, ‘Rojose yirã yaja mani’ yimasibeaja mʉa. Bajireariarãre bajiro bajirã ñaja mʉa, ‘Rojose yirã yaja yʉa’ yimasibeticõari. To bajiro bajirã ñari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉña. To bajiro mʉa bajijama, ĩ ejarẽmose rãca quẽnase rĩne yirã ñarʉarãja mʉa”, yigotire ñaja.
15 To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, “Diore masirã ñaja yʉa” yirã, quẽnasejʉare yirũgũña mʉa. Diore masimena ĩna yirore bajiro yibesa. 16 Adirʉ̃mʉrire bʉto rojose yirũgũama masa. To bajiro ĩna yiñaro ũnone, mʉajʉama, tocãrãcajine Diore sẽnicõari, quẽnaro yirũgũña. 17 Tʉoĩamasimenare bajiro bajibesa mʉa. “Dios ĩ bojasere yimasiaja yʉa” mʉa yimasirotire tʉoĩacõari, quẽnaro yirã ñaña mʉa. 18 Idire mecʉose idimecʉbesa. Mʉa idimecʉjama, mʉa masune rojose yirã yirãja. Tire idimecʉmenane, Esp'iritu Santo ĩ masisejʉare ĩre sẽnirũgũña, ĩ bojasere yirʉarã. 19 Mʉa rẽjajama, Dios ocare masa ĩna ucamasire basare, Diore mʉa tʉoĩabasare quẽne, gãmerã gotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, Diore tʉoĩacõari, bʉto variquẽnase rãca basarũgũña, ĩre rʉ̃cʉbʉorã. 20 To yicõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, mani jacʉ Diore ĩre yirũgũña, ĩ sʉorine mani ʉjʉ Jesucristo quẽnaro manire ĩ yirũgũse ñajare.
“Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ado bajiro mani ñajama, quẽnaja”, yire queti
21 To yicõari, Cristore ajirʉ̃cʉbʉorã ñari, mʉa masu quẽne gãmerã ajirʉ̃cʉbʉoya.
22 Rõmia, manajʉa cʉtirãre, mʉare gotigʉ yaja yʉ: Cristore ĩre mʉa ajirʉ̃cʉbʉorore bajiro mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya. 23 Mʉa manajʉne ñaami mʉare ũmato ñagʉ̃. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉrãre quẽne. Ĩne ñaami manire ũmato ñagʉ̃, to yicõari, rojose mani tãmʉoborotire manire yirẽtobosar'i. Manire ũmato ñagʉ̃ ñari, mani rʉjoare bajiro bajigʉ ñaami. To bajiro ĩ bajijare, ĩre moabosarã ñari, ĩ rujʉre bajiro bajirã ñaja mani. 24 To bajiri Cristore mʉa ajirʉ̃cʉbʉorũgũrore bajiro mʉa manajʉare quẽne ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.
25-26 Ʉ̃mʉare quẽne gotigʉ yaja yʉ: Cristo manire ĩ mairore bajiro mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Manire maigʉ̃ ñari, manire rijabosayumi Cristo. “Yʉre ajitirʉ̃nʉrã bautiza ecorãre, rojose ĩna yisere masiriocõari, ‘Yʉ yarã ñaama’ ĩnare yiĩarʉcʉja yʉ” yigʉ, rijabosayumi Cristo. 27 Ĩ tʉjʉ ejarã, rojose mana mani ejarotire yigʉ, manire rijabosayumi. 28 To bajiri, manire Cristo ĩ mairore bajirone, mʉa manajoare ĩnare maiña mʉa. Jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñaja mʉa, Dios ĩ ĩajama. To bajiri, ĩ manajore maigʉ̃ma, ĩ masu rujʉre ĩ mairore bajirone maigʉ̃mi, sore. 29-30 Ñimʉjʉane ĩ masu rujʉre ĩategʉ magʉ̃mi. Mani rujʉre maicõari, bare ba, quẽnaro ĩatirʉ̃nʉaja mani. To bajirone manire ĩatirʉ̃nʉgʉ̃mi Cristo, ĩ rujʉre bajiro bajirã mani ñajare. 31 Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “Ĩna manajoa cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yimasire ñaja: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeomasire ti ñajare, ĩ manajo cʉtijama, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadirʉcʉmi. Manajo cʉticõari, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca. 32 Tire buecõari, ñamasusere masa ĩna masibeticatire mʉare gotimasioaja yʉ: Cristo rãca mani ñasere quẽne gotiaja ti. “Cristo yarã ñari, jãjarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajiro ñaama ĩna”, yire ũni ñaja. 33 To bajiro yirʉaro ti yiboajaquẽne, manajoa cʉtirere quẽne gotimasioaja ti. Mʉa masu rujʉrire mʉa mairore bajirone mʉa manajoare ĩnare maiña. Mʉa, rõmia quẽne, mʉa manajʉare quẽnaro ĩnare ajirʉ̃cʉbʉoya.