2
Jesús ĩ cõariarã Pablore ĩna ĩavariquẽnare queti
Jerusalénjʉ yʉ vacato bero, jʉaãmo cõro, gʉbo babari jẽnituari cʉ̃mari bero, Jerusalénjʉ vacajʉ yʉ quẽna, Bernabé rãca. To yicõari, Tito vãme cʉtigʉre ji vacajʉ yʉ. Dios ĩ ejarẽmose rãca, “Tojʉ varoti ñaja” yitʉoĩagʉ̃ ñari, vacajʉ yʉ. Tojʉ ejacõari, Cristore ajitirʉ̃nʉrã sĩgʉ̃ri, “Ñamasurã ñaama” ĩna yirʉ̃cʉbʉorã rãca rĩne rẽjacõari, goticajʉ yʉ. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro ĩ yise queti jud'io masa me ñarãre ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ”, ĩnare yigoticajʉ. “Riojo masu ĩnare gotimasiorũgũgʉ̃mi Pablo” ĩna yiajimasirotire yigʉ, to bajiro ĩnare yicajʉ. “Tire ĩna ajimasibetijama, yʉ gotimasiocana quẽne, quẽnaro Dios ĩ yisere ajimasibetirʉarãma ĩna quẽne” yitʉoĩagʉ̃ ñari, to bajise goticajʉ yʉ. Tire ajicõari, yʉ gotirore bajirone tʉoĩacama ĩna quẽne. To bajiro tʉoĩarã ñari, “Dios yarã ñaja yʉa; to bajiri ĩre cʉdirona ñaja” yirã, jud'io masa circuncisión yiadire ti ñaboajaquẽne, yʉ rãcagʉ Titore ĩre yirotibeticama ĩna yuja. To bajiro ĩre yirotibeticama, Tito, jud'io masʉ me ñari, circuncisión yiyamagʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne. Gãjerãma, “¿No bajiro yati Cristore ajitirʉ̃nʉrã? ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire cʉdiati ĩna?” yiĩarã, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñaja” yʉare yitocõari, rẽjacama ĩna. “Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama. To bajiro ĩna tʉoĩacatore bajiro yʉa yitʉoĩarotire bojaboacama. To bajiri yʉa rãca rẽjacõari, “Titore circuncisión yiya”, yiboacama ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, cojo vãme yʉare ĩna goticatore bajiro ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. “Cristo ĩ rijabosare sʉorine Dios quẽnaro manire ĩ yise queti, mavisiare mano, riojo Pablore Dios ĩ gotiroticõariarore bajirone gotimasiocõa ñarũgũato” yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ yʉa. To yicõari, Galacia sitana, “Quẽnaro Dios manire ĩ yise queti mani ajicatore bajirone bajiyuja” mʉa yimasirotire yirã, ĩnare cʉdibeticajʉ.
Gãjerãjʉa, “Ñamasurã ñaama” Cristore ajitirʉ̃nʉrã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã, “Quẽnaro riojo gotimasioami Pablo”, yicama ĩnama. “ ‘Rojose maja mʉare’ Dios manire ĩ yiĩavariquẽnase mʉ gotimasiorʉajama, gajeye gotimasiorẽmoroti ñaja”, yʉre yibeticama. “Ado bajiro bajiriarã ñari, ñamasurã ñaama ĩna” gãjerã ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajama, ĩna ñabetijaquẽne, no yibeaja yʉrema. “ ‘Ñamasurã ñaama’ masa ĩna yirʉ̃cʉbʉorã ĩna ñajare, ‘Gãjerã rẽtoro masirã ñaama’ yiĩagʉ̃mi Dios quẽne”, yire maja. Ado bajirojʉa yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã: “Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ quẽne. ‘Jud'io masa mere quẽne yʉ macʉ sʉori quẽnaro yʉ yise queti gotimasiocudiato’ yigʉ, mʉre cõañumi Dios”, yʉre yicama ĩna. “ ‘Jud'io masare gotimasioato’ yigʉ, Pedrore Dios ĩ cõariarore bajiro mʉre quẽne cõañumi, ‘Jud'io masa mere gotimasioato’ yigʉ”, yʉre yicama ĩna, masa ĩna rʉ̃cʉbʉorã. To bajiro yʉ yijama, ado bajirojʉa yigʉ yaja yʉ: Dios ĩ masise Pedrore ʉjoyumi, “Yʉ bojarore bajiro jud'io masare gotimasioato” yigʉ. Pedrore ĩ ʉjoriarore bajiro yʉre quẽne ʉjoyumi Dios, “Jud'io masa mere gotimasioato” yigʉ.
To bajiri ti macana yʉa rãca rẽjacana, ñamasurã ñacama Santiago, Pedro, Juan quẽne. Yʉ gotisere ajicõari, “Dios, quẽnagʉ̃ ñari, to bajiro Pablore gotimasio roticõañumi”, yimasicama ĩna. To bajiro yirã ñari, yʉre, yʉ rãcagʉ Bernabére quẽne, ado bajiro yʉare goticama ĩna: “Yʉare bajiro Dios ĩ bojasere yirã ñaja mʉa quẽne. Jud'io masare yʉa gotimasiosere Dios ĩ bojarore bajiro jud'io masa mere mʉa gotimasiosere bojaami”, yʉare yigoticama ĩna. 10 To yicõari, ado bajise rĩne yʉa yirotire goticama: “Dios ĩ bojarore bajiro ĩnare gotimasiocudiroti ti ñaboajaquẽne, adoana Cristore ajitirʉ̃nʉrã maioro bajirãre ĩnare masiritibeticõari, gãjoa mʉa cõajama, quẽnarʉaroja”, yʉre yicama. To ĩna yicatore bajirone masiritibeticõari, “Ĩnare ejarẽmoto mani”, yicajʉ yʉ.
Pablo, “To bajiro mʉ yise quẽnabeaja”, Pedrore ĩ yire queti
11 Pedro, yʉa tʉoĩacatore bajirone gotiboarine, berojʉ Antioqu'ia vãme cʉti macajʉ yʉ ñarone, ejacõari, rojose yicami. To bajiri ĩ ĩaro rĩjorojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, “To bajiro mʉ yise quẽnabeaja”, ĩre yicajʉ yʉ. 12 Ado bajiro rojose yicami Pedro: Rĩjorojʉ Antioqu'iajʉ ejacõari, quẽnaro yicami maji. Jud'io masa me ñarã rãca baba cʉticõari, ĩna rãca bacami. To bajiro ĩ yiñarone, Jerusalén macana Santiago ĩ cõariarã ĩacudirã ejacama ĩna quẽne. “Jud'io masa me ñarã, Dios ĩ rotimasire cʉdimena, circuncisión yibetiriarã ĩna ñajare, ĩna rãca babetiroti ñaja”, yitʉoĩarã ñacama ĩna. Ĩna ejasere ĩacõari, “ ‘Rojose yaja mʉ’ yʉre yiroma” yigʉ, güicami Pedro, ĩ quẽne jud'io masʉ ñari. To bajigʉne, babetirũtuacami, jud'io masa me ñarã rãca yuja. 13 Ti macana, gãjerã jud'io masa, jud'io masa me ñarã rãca Pedro ĩ babetire ĩacõari, ĩre bajirone babeticama ĩna quẽne, ĩna masune “Ĩna rãca mani bajama, quẽnacõaja” yitʉoĩarã ñaboarine. To bajiro ĩna yisere ĩacõari, Bernabé quẽne, ĩnare bajirone babeticami, jud'io masa me ñarãre bʉto ĩamaigʉ̃ ñaboarine. 14 To bajiri, “Cristo ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro Dios ĩ yise queti ti gotirore bajiro tʉoĩamena ñari, to bajiro yama” yimasicõari, jediro masa ĩna ĩaro rĩjoro Pedrore ado bajiro ĩre yigoticajʉ yʉ: “Jud'io masʉ ñaboarine, tirʉ̃mʉjʉ Moisés ĩ rotimasirere ajibecʉ ñacoasuja mʉ. To bajiro mʉ bajijama, quẽnaro tʉoĩañuja mʉ maji. To bajiboarine Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉogʉre bajiro yaja mʉ quẽna. To bajiro mʉ bajijama, jud'io masa me ñarãre Cristore ajitirʉ̃nʉrãre ado bajiro ĩnare rotigʉre bajiro bajiaja mʉ: ‘Cristore ajitirʉ̃nʉrã masu, “Rojose maja mʉare” Dios ĩ yiĩavariquẽnarã mʉa ñarʉajama, jud'io masa yere Moisés ĩ rotimasiriarore bajiro cʉdiroti ñaja mʉare quẽne’ ĩnare yirotigʉre bajiro bajiaja mʉ. To bajiro mʉ bajise quẽnabeaja”, Pedrore ĩre yigoticajʉ yʉ.
To yicõari, ado bajiro ĩre goticajʉ yʉ quẽna:
15 Mani jʉarã jud'io masa ñaja mani. To bajiri gãjerã masa, Moisére Dios ĩ roticũmasirere cʉdimenare bajiro bajirã me ñañuja mani maji. 16 To bajiboarine, berojʉ, “Moisére Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdise sʉorine, ‘Rojose maja’ manire yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoasuja mani. To bajiro yimasirã ñari, jud'io masa ñaboarine, mani ñicʉa yere, Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, Cristojʉare ajitirʉ̃nʉsʉoyuja mani, “ ‘Rojose maja’ manire yiĩavariquẽnato Dios” yirã.
17 To bajiri ĩre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisére Dios ĩ roticũmasirejʉare ajimenare bajiro bajiaja mani. To bajiro bajirã mani ñajare, “Rojose yaja mʉa”, manire yiĩaama yʉa yarã, Moisés ĩ rotimasirere ajirʉ̃cʉbʉorã. Ĩna tʉoĩarore bajiro mani tʉoĩajama, “Cristo sʉorine rojose yaja mani, Moisés ĩ rotimasire cʉdimena ñari”, yitʉoĩaboarãja. ¿Rojose manire yirotiatique Cristo? ¡Yibeami! To bajiri, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, Moisés ĩ rotimasirejʉare mani ajibetijama, rojose yibeaja mani”, yimasire ñaja. 18 Moisére Dios ĩ roticũmasire mani ajitirʉ̃nʉ tʉjarere mani tudi ajitirʉ̃nʉjama, rojose yirã yirãja mani. 19 Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajiro gotiaja: “Adire cʉdijeomena, rojose yirã ñarʉarãma”, yigotiaja ti. Tirʉ̃mʉjʉ tire yʉ yimasijeoboajaquẽne, “ ‘Rojose maja’ yʉre yiĩabetirʉcʉmi Dios”, yimasicoacajʉ yʉ. To bajiri Moisére Dios ĩ roticũmasirere ajitirʉ̃nʉ tʉjacoacajʉ yʉ. To bajicõari, Cristo ocajʉare ajitirʉ̃nʉsʉocajʉ, “Ĩ rijabosare sʉorine, ‘Rojose magʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩato Dios” yigʉ. Tire tʉoĩavariquẽnacõari, ĩ bojarore bajiro yirũgũaja. 20 To bajiri tirʉ̃mʉjʉ yʉ bajicatore bajiro bajibeaja yʉ yuja. Cristo, yʉ rãcane ñaami. To bajiri, “Yʉre ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre sẽnirũgũaja yʉ, ĩ jacʉ ĩ bojarore bajiro yʉ yirotire yigʉ. Ĩne ñaami yʉre maigʉ̃, yʉre rijabosar'i. 21 Mani jacʉ quẽnagʉ̃ ñari, ĩ macʉ ĩ rijabosare sʉorine quẽnaro yʉre ĩ yisere tegʉre bajiro bajirʉabeaja. Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere mani ajisʉyase sʉorine rojose mani yise vajare yirẽtoecoriarã mani ñajama, Cristojʉa manire ĩ rijabosare, vaja maniboriaroja.