3
“Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjare, Esp'iritu Santo, mʉare ejayumi”, yire queti
Ajiya Galacia sitana. Cristore ajitirʉ̃nʉ tʉjacõari, ricatijʉa ajitirʉ̃nʉrã ñari, tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. ¡No yirã gãjerã socasere gotirãre ajitirʉ̃nʉmenaja mʉa tia! Tirʉ̃mʉjʉ mʉare gotimasiorã, “Yucʉ́tẽrojʉ Jesucristo manire ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose mana ñaama’ manire yiĩami Dios”, mʉare yicajʉ yʉa. To bajiri cojo vãme mʉa masibʉjasere bojaja yʉ: ¿Moisére Dios ĩ roticũmasire mʉa cʉdijare, Esp'iritu Santo, mʉare ejacõari, ĩ masisere mʉare ʉjocati? ¡To bajiro me bajicajʉ! Cristo ĩ rijabosare sʉori Dios quẽnaro ĩ yise quetire ajicõari, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉjare, mʉare ejayumi Esp'iritu Santo. ¿No yirã tʉoĩamasimena masu ñacõati mʉa? Tirʉ̃mʉjʉ Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorojʉne, “Dios ĩ bojarore bajiro yato ĩna” yigʉ, mʉare ejarẽmogʉ̃, ejayumi Esp'iritu Santo. To bajiboarine, mʉa rãcane ĩ ñaboajaquẽne, adirʉ̃mʉrirema, ¿“Dios ĩ rotimasire quẽnaro mani cʉdijama, Dios ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarʉarãja mani”, yitʉoĩaboati mʉa? Cojo vãme me quẽnaro mʉa bajirũgũboare, yucʉrema vaja manire bajiro bajiaja. To bajiro mʉa bajise yʉ tʉoĩajama, vaja manire bajiro bajise me ñaboayuja. Quẽnaro mʉa bajirũgũrere tʉoĩacõari, “Jesucristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉocatore bajiro tudiajitirʉ̃nʉrãma”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. Esp'iritu Santore mʉare cõañumi Dios. To yicõari, jairo ĩaĩañamanire mʉare yiĩoñumi. ¿No bajiro mʉa yicati ñajare, to bajise mʉare yiyujari? Moisére Dios ĩ roticũmasirere ti gotirore bajiro mʉa yise sʉori me, to bajiro yiyumi. Cristojʉare mʉa ajitirʉ̃nʉjare, to bajiro yiyumi.
Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja ti: “ ‘Quẽnaro mʉre yirʉcʉja yʉ’ Abrahamre Dios ĩ yirere, ‘Ĩ yirore bajirone bajirʉaroja ti’ ĩ yiajire ñajare, ‘Rojose maja’ ĩre yiĩañuju Dios”, yigotiaja. Tire ajicõari, ado bajiro yimasiaja mani: “Abraham ñamasir'ire bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre, ‘Ĩ jãnerabatia ñaja mʉa’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. Ado bajiro ti bajijare, to bajiro yimasiaja mani: Tirʉ̃mʉjʉ adi macarʉcʉrojʉ ĩ macʉre Dios ĩ cõaroto rĩjorojʉ, “Jud'io masa me ñarã quẽne, Abraham, yʉre ĩ ajitirʉ̃nʉrore bajiro yʉ macʉre ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ‘Rojose maja’ ĩnare yiĩarʉcʉja”, yitʉoĩamasiñuju Dios. Tire tʉoĩacõari, ado bajiro Abraham ñamasir'ire ĩre gotimasiñuju: “Mʉ sʉorine masa jedirore quẽnase ĩnare yirʉcʉja yʉ”, yimasiñuju Dios. To bajiri Abrahamre bajiro Diore ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro yami Dios. Ĩna rĩrene, “Rojose maja”, yiĩagʉ̃mi.
10 “Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere mani cʉdijama, ‘Rojose maja’ manire yiĩarʉcʉmi Dios” yitʉoĩaboarãre, “Rojose ñaja”, ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios, ĩ rotimasirere cʉdijeomena ĩna ñajare. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro gotiaja ti: “Dios ĩ rotirere cʉdijeomenare, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃ ñari, rojose ĩnare yirʉcʉmi Dios”, yigotiaja ti. To bajiri, tire cʉdijeorã ĩna manijare, “Tire ajitirʉ̃nʉrã jedirore, ‘Rojose ñaja’ ĩnare yiĩagʉ̃mi Dios”, yimasiaja mani. 11 Sĩgʉ̃ tire cʉdijeogʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Rojose maja”, ĩre yiĩabetibogʉmi Dios, ricati ĩ gotimasire ti ñajare. Ado bajiro gotiaja ĩ gotimasire: “Manire ĩamaicõari, ‘Rojose maja’ manire yiĩaami Dios, yitʉoĩarãma, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, yʉ catisere yʉ ĩsirã ñaama”, yigotiaja ti. 12 Moisére Dios ĩ roticũmasire ado bajirojʉa gotiaja: “Ĩ roticũcati jedirojʉne ĩ cʉdijeocõajama, ĩ rijato berojʉ Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉmi”, yigotiaja.
13 Dios ĩ rotimasirere ajisʉyaboarine, rojose mani yise vajare, Cristo, rojose magʉ̃ ñaboarine rojose yir'ire bajiro manire rijabosayumi. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, “ ‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩami Dios”, yimasiaja mani: “Yucʉ́jʉ ĩna jaju sĩagʉ̃re, ‘Rojose yir'i ñaami’ yiĩaami Dios”, yigotiaja ti. 14 Tirʉ̃mʉjʉ ado bajiro gotimasiñuju Dios, Abraham ñamasir'ire: “Yʉre mʉ ajitirʉ̃nʉrore bajiro, gãjerã, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, ĩre yimasiñuju. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ mani catirotire yigʉ, ĩnare ĩsirʉcʉmi Dios. To yicõari, “Esp'iritu Santore mʉare ejarẽmorocʉre cõarʉcʉja” Dios ĩ yicatore bajiro yigʉ, ĩnare cõarʉcʉmi.
“Ado bajiro yirʉcʉja yʉ”, Dios ĩ yire queti
15 Quẽnaro ajiya yʉ mairã. Gotimasiore queti mʉare gotigʉ yaja yʉ: Sĩgʉ̃, “Ado bajiro yirãsa”, gãji rãca gãmerã yigʉmi. To yicõari, “Yirʉcʉja” ĩ yiriaro cõrone papera jũrojʉ ucatujeocõagʉ̃mi. To bajiro ĩ yicõare ñajare, gãjijʉa, “Ado bajirojʉa yiroti ñañuja” yigʉ, ĩ ucaria jũrojʉre ucarẽmomasibecʉmi. 16 Tire bajiro bajimasiñuju Abrahamre Dios ĩ goticũmasire quẽne. Ado bajiro ĩre goticũmasiñumi: “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja yʉ”, ĩre yigoticũmasiñumi Dios. “Mʉ jãnerabatia sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, yibesumi. “Sĩgʉ̃ mʉ jãnami sʉorine” ĩ yijama, “Cristo sʉorine” yire ũni ñamasiñuju ti. 17 “Tire quẽnaro ajimasiato” yigʉ, mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ. “Mʉ jãnami sʉorine masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja”, Abraham ñamasir'ire yigoticũmasiñumi Dios. To yicõari, “Socʉ me yaja yʉ. Yʉ gotirore bajirone yirʉcʉja”, ĩre yigotirẽmomasiñumi. To ĩ yiro bero, cuatrocientos treinta cʉ̃mari bero, gajeye ĩ rotimasire Moisére cũmasiñumi, jud'io masa ĩna cʉdirotire yigʉ. “Tire quẽnaro ĩna cʉdijama, quẽnaro ĩnare yirʉcʉja”, Moisére ĩre yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, “Tirʉ̃mʉjʉ Abrahamre yʉ goticatire vasoagʉ yaja yʉ” yigʉ me, yimasiñumi. To bajiro ĩ yijama, Abrahamre quẽnaro ĩ yirotire goticũcõari, “Socʉ me yaja yʉ”, ĩre yirẽmobetimasiborimi Dios. 18 Moisére ĩ roticũroto rĩjorojʉne, quẽnaro mani yirotire gotibecʉne, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉja”, manire yigotiyumi Dios. To bajiri, “Dios ĩ rotimasirere mani cʉdirotire tʉoĩagʉ̃ me yiyumi”, yimasiaja mani. To bajiro ĩ yibetijama, “Socʉne manire yiyumi”, yimasiborãja mani.
19 “Abraham ĩ cʉdirotire gotibecʉne, ‘Masa jedirore quẽnaro yirʉcʉja’ Dios ĩ yijama, ¿no yigʉ berojʉ Moisére ĩre roticũmasiñujari Dios?”, yitʉoĩarãja mʉa, sĩgʉ̃ri. To bajiro yitʉoĩarãre ado bajiro cʉdiaja yʉ: “ ‘Cʉdijeomasibeaja; rojose yijairã ñaja mani’ yimasiato masa” yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios. “To bajiro tʉoĩarũgũrʉarãma, Abraham jãnami sʉorine masare quẽnaro yʉ yirotirʉ̃mʉ ti ejaro”, yitʉoĩamasiñumi Dios. Ĩ masune, ĩ rotimasirere Moisére gotibetimasiñuju. Ĩ tʉana ángel mesare Moisére gotirotimasiñuju. Ĩna gotisere ajicõari, jud'io masajʉare gotirẽtomasiñuju Moisés quẽna. 20 “Mʉ jãnami sʉorine masare quẽnaro yirʉcʉja” Dios ĩ yijama, ĩ tʉana ángel mesare gotirotibesuju. Ĩ masune Abrahamre gotimasiñuju.
“ ‘Rojose yirã ñaja’ masa ĩna yitʉoĩarotire yigʉ, ĩ rotimasirere cũmasiñuju Dios”, yire queti
21 Abraham ñamasir'ire quẽnaro ĩ gotiro bero, ĩ rotimasirere cũgʉ̃, ¿“Abrahamre yʉ goticatijʉare masiritiya” yigʉ, yiyujari? To bajiro me yiyumi. Moisére Dios ĩ roticũmasirere quẽnaro mani cʉdijeose sʉorine, “Ñie rojose mana ñaama”, manire yibogʉmi Dios. 22 To bajiboarine, Dios ĩ rotimasire masa ĩna cʉdise sʉorine, “Rojose mana ñaama”, ĩnare yibeami Dios. Dios ocare masa ĩna ucamasire ado bajiro ti gotijare, tire masiaja mani: “Masa jediro rojose yisejarã ñari, ti rione ĩnare yirʉamacõrũgũaja”, yigotiaja. To bajiri, “Mʉ rotimasire cʉdibecʉ ñaja yʉ” Diore ĩre yigoticõari, “Jesucristo yʉre ĩ rijabosare ñajare, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩagʉ̃ ñaja yʉ” yitʉoĩarã rĩne ñaama Abrahamre Dios ĩ goticũmasiriarore bajiro quẽnaro ĩ yirã.
23 Tirʉ̃mʉjʉ, “Jesucristore mani ajitirʉ̃nʉsere ĩacõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mani vaborotire manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yimasibeticajʉ mani maji. Dios ĩ rotimasire cʉdirũgũre ñañuja ti. To bajiri, “Rojose mani yise vaja rojose yibeticõato Dios” yirã, no bajiro yimasibesuja mani maji. 24 Gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩ macʉre ĩre codebosagʉre ado bajiro ĩre rotigʉmi: “ ‘Yʉ macʉ rojose yibeticõato’ yigʉ, ĩre quẽnaro coderʉcʉja mʉ”, ĩre yirotigʉmi. “Ĩ bʉcʉacoajama, yʉ yere cʉomasijeoacʉ ĩ ñajare, no yigʉ ĩre codebecʉja mʉ”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. Ĩ macʉre codebosagʉre bajiro bajiyuja Dios ĩ rotimasire. “Rojose yibesa mʉa” manire yimasiore ñacoayuja ti, Cristo manire ĩ rijabosaro bero, “Ĩ sʉorine, ‘Rojose maja’ Dios ĩ yiĩarã ñaja” mani yitʉoĩaroto rĩjorojʉne. 25 To bajiri adirʉ̃mʉrirema Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, manire codegʉre bajiro me bajiaja ti, Dios ĩ rotimasire. 26 To bajiri mʉa jediro Jesucristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, “Yʉ rĩa ñaja” Dios yirã ñaja mʉa quẽne yuja. 27 Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, oco rãca bautiza ecoyuja mʉa. To bajiro mʉa yiecosere ĩacõari, Cristo quẽnaro ĩ yirũgũriarore bajirone mʉare quẽne “Quẽnaro yirã ñato” mʉare yiyumi Dios. 28 Mʉa jediro Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõro mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. Jud'io masa, jud'io masa me quẽne ñaja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa, moabosarimasa me quẽne ñaja mʉa. Rõmia, ʉ̃mʉa quẽne ñaja mʉa. Jediro vʉsaro mʉa ñaboajaquẽne, Jesucristo yarã mʉa ñajare, cojoro cõrone mʉa ñasere ĩamaigʉ̃mi Dios. 29 Cristo yarã ñari, Abraham jãnerabatiare bajiro bajiaja mʉa quẽne. To bajirã ñari, Abrahamre Dios ĩ gotimasiriarore bajirone quẽnaro ĩ yirona ñaja mʉa.