11
Diore mani ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiroti queti
“Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre mani yitʉoĩajama, ado bajiro bajiaja: “Mʉare ĩsirʉcʉja yʉ” manire ĩ yijama, “Bʉjarʉarãja mani”, yitʉoĩaroti ñaja. “To bajiro masu bajiaja” Dios ĩ yijama, maji tire ĩabetiboarine, “To bajirone bajiroja”, yitʉoĩaja mani. Mani ñicʉa to bajiro Diore ĩna tʉoĩajare, ĩnare ĩavariquẽnamasiñumi Dios.
“Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, ado bajise yimasiaja mani: “ ‘Ruyuaya’ Dios ĩ yirore bajirone bajimasiñuju, adi macarʉcʉroaye, õ vecaye quẽne”, yimasiaja mani. To bajiro ĩ yire ti ñajare, ĩ rujeoroto rĩjorojʉma, manirũgũmasirere ĩarũgũaja mani, adi macarʉcʉro ñasere.
“Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju mani ñicʉ Abel ñamasir'i. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ, Dios ĩ bojarore bajiro yigʉ, vaibʉcʉre soemʉomasiñuju. To bajiro ĩ yijama, ĩ gagʉ Ca'in rẽtoro quẽnaro Diore rʉ̃cʉbʉogʉ yimasiñuju. To bajiri, Diojʉama, “Rojose magʉ̃ ñaami”, ĩre yiĩamasiñuju Dios. Abel ñamasir'i tirʉ̃mʉjʉ ĩ bajirocare ti ñaboajaquẽne, ĩ yimasiriarore bajiro mani quẽne Diore mani rʉ̃cʉbʉorʉajama, Dios ĩ bojarore bajiro yirʉ̃cʉbʉoroti ñaja manire.
“Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Enoc ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Yʉ bojarore bajiro yigʉ ñaami” ĩre yiĩavariquẽnagʉ̃ ñari, ĩ bajirocabetone, ĩre ãmicoamasiñuju Dios. To bajiri, ĩre bʉjabetimasiñujarã masa. To bajirone gotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. Ado bajiro tʉoĩarã ñari, Diore sẽniaja mani: “Dios ñagʉ̃mi” yimasicõari, “ ‘Yʉre ejarẽmoña’ ĩre yisẽnirãre quẽnaro yami” yitʉoĩarã ñari, sẽniaja mani. To bajiro mani yijama, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore yirã yaja. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre mani yitʉoĩabetijama, manire ĩavariquẽnabecʉmi Dios.
“Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Noé ñamasir'i quẽne. Ado bajiro ĩre yimasiñuju Dios: “Masa ñajedirore ruureajeocõarʉcʉja yʉ. To bajiri, cũmua jairica quẽnoña mʉ, ‘Rujarobe’ yigʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. To bajiro ĩ yijare, bajirotire masibetiboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ gotirore bajirone yigʉ, cũmua jairicare quẽnomasiñuju Noé. To bajiri ĩ yarã rãca Noé ĩ rujaborotire ĩnare yirẽtobosamasiñuju Dios. To bajiboarine, gãjerãrema ĩ rãcana ñaboariarãre, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩamena ĩna ñajare, ĩnare yirẽtobosabetimasiñuju Dios. Noéjʉarema, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” yʉre yitʉoĩagʉ̃ ĩ ñajare, “Yʉ ĩavariquẽnarã rãcagʉ ñaami, ĩ quẽne”, Noére ĩre yimasiñuju Dios.
“Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Abraham quẽne. To bajiri, “Mʉ ñarimacare to cõrone vaveoya mʉ. Mʉ ñaroti sitare mʉre ʉjorʉcʉja yʉ”, ĩre yimasiñuju Dios. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, Dios ĩ rotisere ajicõari, vacoamasiñuju ĩ, ĩ ñarotire masibetiboarine. Gãjerã ye sita ti ñaboajaquẽne, “Adi sita mʉre ʉjorʉcʉja” Dios ĩre ĩ yire ñajare, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñari, cojojʉ me viriaca bʉacõari, ñacudirũgũmasiñuju Abraham. Ĩ bajimasiriarore bajirone ñacudimasiñujarã ĩ macʉ Isaac, ĩ jãnami Jacob quẽne “Adi sita mʉare ʉjorʉcʉja yʉ” Dios ĩnare ĩ yire ñajare. 10 To bajiboarine, variquẽnagʉ̃ ñacudimasiñuju Abraham, “Õ vecajʉ Dios ĩ quẽnoria macare quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉcʉja yʉ” yitʉoĩagʉ̃ ñari.
11 To bajicõari, Abraham manajo Sara, bʉcʉo rĩa magõ ñamasiñuju so. Ĩ quẽne bʉcʉ ñamasiñuju. To bajiboarine, “Ĩ goticatore bajirone yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Dios ĩ ejarẽmojare, macʉ cʉtimasiñujarã ĩna. 12 To bajiri, “Bʉcʉacoar'i ñaboarine, macʉ cʉticõari, jãjarã jãnerabatia cʉtirocʉ ñamasiñumi. Jãjarã ñocoa ñarãre, mani cõĩajeobetore bajiro, to yicõari, jare mani cõĩajeobetore bajiro jãjarã jãnerabatia cʉtirocʉ ñamasiñumi Abraham”, yimasiaja mani.
13 Abraham, Isaac, Jacob quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩariarã ñamasiñujarã ĩna, ĩna catiñaro cõrone. Dios ĩ gotiriarore bajiro ĩnare ĩ yibetiboajaquẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, ĩre yitʉoĩacõa ñamasiñujarã ĩna. “Yʉ bajirocaro berojʉ yʉre ĩ goticatore bajirone yʉre yirʉcʉmi”, yitʉoĩarã ñamasiñujarã ĩna. To bajiro bajirã ñari, “Mʉare ʉjorʉcʉja yʉ” Dios ĩ yire sitajʉ ñacudiñarã, ti sitanare ado bajise ĩnare gotimasiñujarã ĩna: “Adi sitajʉre yoaro ñabetirʉarãja yʉa”, ĩnare yigotimasiñujarã ĩna. 14 To bajise ĩna yijama, “Gajeye sita ĩna ñacõa ñarotire tʉoĩarã yiriarãma ĩna”, yimasiaja mani. 15 Ĩna vadiveoria sitare tʉoĩarã ĩna yijama, quẽna ti sitajʉre ñarã, tudicoaboriarãma ĩna. 16 To bajiro ĩna tʉoĩajama, ĩna vadiveoria sita tʉoĩarã me yiyuma. Ĩna vadiveoria sita rẽtoro quẽnari sita õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ varʉa tʉoĩarã yimasiñujarã ĩna. To bajiro tʉoĩarã ĩna ñajare, “Yʉne ñaja ĩna rʉ̃cʉbʉogʉ; yʉ yarã ñaama ĩna”, yivariquẽnamasiñuju Dios. To bajiro yigʉ ñari, ĩna ñaroti macare ĩnare quẽnobosayumi.
17-18 “¿‘Socʉ mene ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩagʉ̃ ñati?” yimasirʉ, ĩre rʉ̃cʉbʉorã, vaibʉcʉre ĩna soemʉoriarore bajiro yigʉ, ĩ macʉ sĩgʉ̃ ñagʉ̃re sĩarotimasiñuju Dios. “Isaac sʉori jãjarã jãnerabatia cʉtirʉcʉja mʉ” Dios ĩ yire ti ñaboajaquẽne, “Mʉ rotisere yibetirʉcʉja”, yitʉoĩabetimasiñuju. 19 “Bajireariarãre ĩnare tudicatiomasigʉ̃ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Yʉ macʉre yʉ sĩacõajaquẽne, catiocõarʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ĩre ĩ sĩagʉadijʉne, “Ĩre sĩabeticõaña” Dios ĩ yijare, ĩre sĩabetimasiñuju. To bajiro ĩ yire ti ñajare, “Rijacoaboarine, tudicatigʉre bajiro ĩre ĩamasiñuju Abraham”, yimasiaja mani.
20 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Isaac ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ rĩare ado bajiro ĩnare gotimasiñuju, Jacob, Esaúre quẽne: “Ĩ gotiriarore bajirone quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios”, yimasiñuju.
21 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Jacob ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bajirocaroto rĩjoro, ĩ macʉ José rĩare, “Quẽnaro mʉare yirʉcʉmi Dios”, ĩnare yimasiñuju ĩ. Bʉcʉ ñari, rʉ̃gõtĩmabetiar'i ñaboarine, ĩ tueriʉ sʉorine vʉ̃mʉrʉ̃gõcõari, Diore rʉ̃cʉbʉomasiñuju ĩ.
22 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju José ñamasir'i quẽne. To bajiro Diore tʉoĩagʉ̃ ñari, ĩ bajirocaroto rĩjoro, ĩ yarãre Israel ñamasir'i jãnerabatiare ado bajiro ĩnare gotimasiñuju: “Adi sita Egipto sitare vaveorʉarãma ĩna, mʉa jãnerabatia. Ĩna vajama, yʉ gõare juacõari, Canaán vãme cʉti sitajʉ yujerʉarãma ĩna”, yimasiñuju.
23 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩarã ñamasiñujarã Moisés ñamasir'i jacʉ, ĩ jaco quẽne. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, Moisés ĩ ruyuaro bero, idiarã muijua ĩre yayiocʉomasiñujarã ĩna, “Quẽnagʉ̃aca sũcare manire ĩsiami Dios” yirã. To bajiri egipcio masa ʉjʉ, Israel ñamasir'i jãnerabatiare rĩamasa ʉ̃mʉare ĩ sĩarotiboajaquẽne, ĩre güimena ñari, ĩ rotirore bajiro yibetimasiñujarã ĩna.
24 “ ‘Yirʉcʉja’ ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi”, Diore ĩre yitʉoĩagʉ̃ ñamasiñuju Moisés ñamasir'i quẽne. To bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, bʉcʉacʉ, Egipto sita ʉjʉ maco so masor'i ñaboarine, “Egipcio masʉre bajiro bajigʉ ñaami” masa ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojabetimasiñuju Moisés. 25 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, tire bojabetimasiñuju ĩ: “Adi macarʉcʉrojʉ yʉ catiñaro cõro egipcio masa rãca yʉ bojarore bajiro yʉ yijama, yʉ rijato berojʉ quẽnabetoja ti. To bajiri Israel ñamasir'i jãnerabatia Dios yarã rãca baba cʉtirʉcʉja yʉ, egipcio masa yʉre quẽne rojose ĩna yiroti ti ñaboajaquẽne”, yimasiñuju Moisés ñamasir'i. 26 Ado bajiro tʉoĩagʉ̃ ñari, to bajiro yimasiñuju Moisés: “Egipto sitana ĩna cʉose jairo vaja cʉti rẽtoro ñamasuse ñaja, Cristo ĩ ejaroti Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna gotisejʉama”, yitʉoĩacõamasiñuju. To bajiri, “Ĩna rãca yʉ ñajare, egipcio masa rojose yʉre ĩna yiboajaquẽne, quẽnacõarʉaroja”, yitʉoĩacõamasiñuju Moisés. To bajiro ĩ tʉoĩajama, ĩ rijato bero, “Cristo sʉorine quẽnaro yʉre yirʉcʉmi Dios” yitʉoĩagʉ̃ yimasiñuju.
27 Egipcio masa ʉjʉ ĩ jũnisinisere güigʉ me, ti sitare vaveomasiñuju Moisés. “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Diore ĩre ĩabetiboarine, ĩ bojarore bajiro ĩ yirotire masicõari, vacoamasiñuju. 28 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩagʉ̃ ñari, Israel ñamasir'i jãnerabatiare “Dios ĩ rotirore bajiro Pascua boserʉ̃mʉ yito mani” yigʉ, oveja sĩar'i ri'ire cojovi rʉyabeto sojerire turotimasiñuju. Tire ĩamasicõari, Israel ñamasir'i jãnerabatia ĩna rĩa cʉtisʉoriarãre “Dios ĩ cõagʉ̃ ángel, sĩagʉ̃ sãjabeticõato” yigʉ, yimasiñuju Moisés ñamasir'i.
29 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩarã ñamasiñujarã Israel ñamasir'i jãnerabatia quẽne. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, Diore ajitirʉ̃nʉcõari, moa riaga Oco Sũarisa vãme cʉtiyare jẽamasiñujarã. Dios ĩ masise sʉori “Riagare jẽato” yigʉ, oco mano ĩ yibosajare, carari maare jẽamasiñujarã ĩna. To bajicõari, egipcio masa ĩnare tʉorʉarã, sʉyajẽamasiboayujarã. Ĩna jẽaejabetone, ruureacõamasiñuju Dios.
30 To bajiro ĩna bajimasiriaro bero, Israel ñamasir'i jãnerabatia Jericó vãme cʉti macare ẽmarʉarã, ti macare ĩna matariacʉ̃ni sʉyarojʉare ejacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcarʉ̃mʉri rʉ̃ja gãnibiarũgũmasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna bajirone, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ĩna ñajare, ti maca matariacʉ̃ni cague vẽjacoamasiñuju ti. 31 Ti macago Rahab vãme cʉtigo, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnigõ ñaboarine, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩagõ ñamasiñuju so. To bajiri Israel ñamasir'i jãnerabatia jʉarã ĩarudirimasa ejarãre quẽnaro ĩnare yimasiñuju so. Quẽnaro ĩnare yirio ñari, so ya macana Diore ajirʉ̃cʉbʉobetiriarã rãca rijabetimasiñuju.
32 Jẽre jairo mʉare gotibʉ yʉ. Tire bajiro Diore tʉoĩamasiriarã jediro ĩna bajimasirere yʉ ucajama, yoaro ucabogʉja yʉ. Gedeón, Barac, Sansón, Jefté, David, Samuel, to yicõari, Diore gotirẽtobosariarã jediro ĩna bajimasirere quẽne ucabogʉja yʉ. 33 Ĩna quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, gaje sitana rãca ĩna gãmerã sĩajama, ĩnajʉa rĩne, ĩnare sĩacõarũgũmasiñujarã ĩna. Gãjerãma, quẽnaro masare rotimasiñujarã ĩna, ĩna yarãre, “Quẽnaro gãmerã yato” yirã. Gãjerãma, rojose tãmʉorã ñari, “Yʉare ejarẽmoña” yirã, Diore sẽnimasiñujarã ĩna. To ĩna yijare, ĩ gotiriarore bajirone ĩnare ejarẽmomasiñuju Dios. Gãjerãrema, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩna yitʉoĩajare, “Yaia, león vãme cʉtirã ĩnare babeticõato”, yiyumi Dios. 34 Gãjerãma, jeame bʉto ʉ̃jʉrojʉ ĩna reatĩariarã ñaboarine, ʉabetimasiñujarã. Gãjerãma, ĩnare ĩaterimasa jariaseri rãca ĩna sĩarʉasere ĩacõari, rudimasiñujarã. Gãjerãma, tĩmabetiboariarãne, Dios ĩnare ĩ ejarẽmojare, tĩmarã ñacoasujarã ĩna. To bajiri, ĩnare ĩaterã sĩarã ejarãre ĩnajʉa rĩne sĩareacõarũgũmasiñujarã. 35 Rõmia quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi” Diore ĩre yitʉoĩarã ñari, bajireacoanare Dios ĩ masise sʉori ĩ catiorãre yarã cʉtiyujarã.
Gãjerãma, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã, ado bajiro bajiyujarã: Ĩnare ĩaterimasa ĩnare ñejecõari, “Dios ocare mʉ ajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, mʉre sĩarʉarãja yʉa”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yirã, ĩnare güimenane, ado bajiro tʉoĩañujarã ĩna: “Ĩna sĩacõajaquẽne, tudicaticõari, Dios tʉjʉ rẽtoro quẽnaro ñarʉarãja mani”, yitʉoĩamasiñujarã ĩna. To bajiro yirã ĩna ñajare, ĩnare sĩacõañujarã. 36 Gãjerã quẽne, “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩarã ñari, ado bajiro rojose tãmʉoñujarã ĩna: Ĩnare ajatud'icõari, ĩnare bajeyujarã. Gãjerãrema, ĩna ãmorijʉ cõmemarine siacõari, tubibecũñujarã ĩna. 37 Gãjerãrema, gʉ̃tane ĩnare reasĩañujarã. Gãjerãrema, ĩna rujʉ gʉdarecone yijetasĩacõañujarã. Gãjerãrema, jariaseri rãca ĩnare saresĩacõañujarã ĩna. Gãjerãma, sudi manijare, vaibʉcʉgasene sãñañujarã. To bajicõari ĩna ñaroti maca bʉjamenane, maioro rojose yiecocudirũgũñujarã ĩna. 38 “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩarã ñañujarã ĩna. Dios ĩ ĩamairã ñaboarine, gãjerã ĩna ĩaterã ñari, ĩna ñaroti bʉjamenane masa manojʉ, gʉ̃tayucʉri vatoajʉ gʉ̃tavirijʉ ñacudiyujarã ĩna.
39 Rojose tãmʉoriarã mʉare yʉ gotirã, jediro ñañujarã “Ĩ yirore bajiro yigʉ ñagʉ̃mi Dios” yitʉoĩariarã. To bajiro Diore tʉoĩarã ñari, “Manire ĩavariquẽnagʉ̃mi Dios”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajise tʉoĩarã ñaboarine, nijʉane “Quẽnaro yirʉcʉja yʉ” Dios ĩ yirere yiecobesuma maji. 40 Ĩna tʉoĩase rẽtoro quẽnase ĩ yirʉajare, to bajiro bajiyuma maji. To bajiri, yucʉrema, mame Dios ĩ vasoase ñajare, ĩnare, manire quẽne, “Rojose mana ñaama”, yiĩagʉ̃mi Dios.