5
Micagʉ̃re Betzata ʉtara tʉjʉ ñagʉ̃re Jesús ĩ catiore queti
To ĩ yiro bero, jud'io masa ĩna bajimasirere tʉoĩacõari, boserʉ̃mʉ ti ejajare, Jerusalénjʉ yʉare ũmato vacami Jesús. Ti macana ĩna vajanare, “Sãjaroma ĩna” yirã, ĩna matagãniriacʉ̃ni soje, Oveja vãme cʉti soje ñacajʉ ti. Ti soje tʉre ñacajʉ masa ĩna guarita. Hebreo ocama Betzata vãme cʉticajʉ tira. Tira tʉre cojomocãrãca viriaca sitane ĩna veariaviriaca ñacajʉ, rijaye cʉtirã ĩna cũñariviriaca. Tojʉre jãjarã ñacama rijaye cʉtirã. Caje ĩamena, rujasagueri vana, micarã quẽne, to cũñacama. Tira oco ti saberotire yurã, bajicũñacama ĩna. Dios tʉagʉ, ángel, tocãrãcaji tirajʉre ĩ ejarone, tira oco saberũgũñuju ti. To ti bajirone, no bojagʉ rijaye cʉtigʉ, varocaroasʉogʉ rĩne guaro catirũgũñuju ĩ. Tojʉ rijaye cʉtirã vatoajʉ ñacami sĩgʉ̃ treinta y ocho cʉ̃mari rijañar'i. Ĩ cũñaro ĩacõari, yoaro ĩ cũñarũgũrere ĩamasicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacami Jesús:
—¿Quẽna tudicati quẽnaejacoarʉati mʉ? —ĩre yicami Jesús.
To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicami:
—Sĩgʉ̃jʉama oco ti saberone yʉre ãmiroñuagʉ̃ maami. Tocãrãcaji oco ti sabero, gãjerãjʉa rĩne yʉ rĩjoro ñuñaveocõarũgũama ĩna —ĩre yicami, Jesúre.
To bajiro ĩ yirone,
—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña. Mʉ cũñaritore ãmiña. To yicõari, vasa —ĩre yicami Jesús.
To ĩ yirirĩmarone, quẽnaro catiquẽnagʉ̃ ñacoacami ĩ yuja. Ĩ cũñaritore ãmi, vasʉocami yuja. Tirʉ̃mʉ ñacajʉ jud'io masa yʉa ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ. 10 To bajiri ĩ cũñaritore ĩ gaja vato ĩacõari, ado bajiro ĩre yicama jud'io masa ʉjarã:
—Yucʉma ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaja. To bajiri mʉ cũñaritore gajabesa mʉ. To bajiro mʉ yijama, moare ñaja ti —ĩre yicama sĩgʉ̃ri, Jesús ĩ catiocacʉre.
11 To bajiro ĩna yiro, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús ĩ catiocacʉ:
—Yʉre catiogʉ, “Mʉ cũñaritore ãmiasa”, yʉre yimi —ĩnare yicami.
12 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre sẽniĩacama ĩna:
—¿Ñimʉ ñari, “Mʉ cũñaritore ãmiasa” mʉre yigʉma? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
13 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩaboajaquẽne, tojʉre jãjarã masa vatoajʉ Jesús ĩ vayayicoajare, “Ĩ ñaami”, ĩnare yigotimasibeticami. 14 Tijʉ bero, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ yʉa ñaro, rijarʉ̃mʉri cʉtir'ire ĩre ĩabʉjacami Jesús quẽna. Ĩre ĩabʉjacõari, ado bajiro ĩre yicami Jesús:
—Ajiya. Quẽnaro quẽna tudicaticoajʉ mʉ. Quẽna gãme rojose yibesa, “Bʉtobʉsa rojose tãmʉorobe” yigʉ —ĩre yicami Jesús.
15 To bajiro ĩ yiro bero micase rijaye cʉtiboacacʉ, ĩre sẽniĩaboariarã tʉjʉ ejacõari, “Jesúne ñaami, yʉre catiogʉ”, ĩnare yigotiyumi ĩ. 16 To bajiri ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre micaboacacʉre Jesús ĩre ĩ catiocatore bajiro gãjerãre to bajirone ĩ yirũgũjare, josari ĩ tãmʉorotire yirã, ĩre rojose yisʉyacama ĩna, jud'io masa ʉjarã. 17 “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ñaboajaquẽne, masare ĩ catiose vaja, rojose tãmʉoato ĩ” yirã ĩna ñaboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yicami Jesújʉama:
—Masa rijaye cʉtirãre catiotʉjabecʉ ñaami Dios, yʉ jacʉ. To bajiri ĩnare catiotʉjabeaja yʉ quẽne —ĩnare yicami Jesús.
18 “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre Dios ĩ moarotibetiboajaquẽne, moami Jesús”, ĩre yijũnisinicama jud'io masa ʉjarã, ĩre sĩarʉarã. To yicõari, “Dios ñaami yʉ jacʉ” ĩ yisere ajicõari, “ ‘Diore bajiro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ’ yigʉ yami”, yicama ĩna. To bajiro yirã ñari, bʉtobʉsa jũnisinirã ñari, ĩre sĩarʉa tʉoĩacama ĩna.
“Dios macʉ ñari, ĩ rotirore bajiro yimasiaja yʉ”, Jesús ĩ yire
19 To bajise ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari ado bajiro ĩnare yicami Jesús:
—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Dios macʉ ñari, yʉ bojase yibeaja yʉ. Yʉ jacʉ ĩ yisere ĩacõari, ĩ yirore bajirone yaja yʉ. Jediro yʉ jacʉ ĩ yirore bajirone yʉ quẽne ĩ macʉ quẽne, to bajirone yaja. 20 Yʉ jacʉ yʉre maiami. Yʉre maigʉ̃ ñari, jediro ĩ yisere yʉre ĩoami. Adirʉ̃mʉriaye rẽtoro josasere yʉre yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yisere yʉ yiĩosere ĩacõari, no yimasibetirʉarãja mʉa quẽne, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. 21 Bajireariarãre catiorũgũami yʉ jacʉ. To bajiri yʉ, ĩ macʉ quẽne, ĩ yirũgũrore bajirone yirũgũaja yʉ, no yʉ bojarãre. 22 Masa rojorãre beserocʉ me ñaami yʉ jacʉ. “Ĩnare beserocʉ ñaja mʉ”, yʉre yicami. 23 To bajiro yʉre yicami, ĩre quẽnaro ĩna yirʉ̃cʉbʉorore bajirone yʉre quẽne “Yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ. Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉobecʉma, yʉ jacʉre, yʉre cõacacʉre quẽne yirʉ̃cʉbʉobecʉ yigʉmi —jud'io masa ʉjarãre yicami Jesús.
24 To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro goticami Jesús:
—Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ yʉ ocare ajicõari, yʉre cõacacʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, Dios ĩ catisere cʉogʉ ñaami. Ĩ ũgʉ̃rema, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩre cõabetirʉcʉmi Dios. 25 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Adirʉ̃mʉri bajirotirene mʉare yaja yʉ: Yʉre ajitirʉ̃nʉmenama, bajireariarãre bajiro bajirãma, ĩna rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere cʉomena ñari. To bajiboarine Dios macʉre yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãma sĩgʉ̃ri. Ĩnajʉare, “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere ĩnare ĩsirʉcʉja yʉ. 26 Masare yʉ jacʉ ĩ catiorũgũrore bajiro yʉre ĩ catioroticati ñajare, ĩ catisere ĩnare ĩsimasiaja yʉ. 27 To yicõari, Dios macʉ ñaboarine, masʉre bajiro rujʉ cʉticõari, masa vatoajʉ ñar'i yʉ ñajare, “Masare besemasirʉcʉja mʉ”, yʉre yicami yʉ jacʉ. 28 To bajiro yʉ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩabesa mʉa. Bajireariarã jediro ĩnare yʉ jiro, ĩna ajijedirotirʉ̃mʉ ejarʉaroja. 29 To cõrone yʉ jisere ajicõari, yʉ tʉjʉ ejajedirʉarãma ĩna, tudicatiana yuja. Yʉ tʉ ejacõari, quẽnaro yirũgũriarãma, Diorãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna. Rojose yirũgũriarãrema rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉja yʉ yuja —ĩnare yigoticami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.
“Ado bajiro yʉre ĩna yire sʉori, ‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami’ yʉre yimasiroti ñaja”, Jesús ĩ yire queti
30 Quẽna ado bajiro ĩnare goticami Jesús:
—Yʉ bojarore bajiro yigʉ me ñaja yʉ. Yʉre cõacacʉ ĩ bojarore bajiro yirʉa tʉoĩagʉ̃ ñari, masare rojose yirãre, to yicõari quẽnase yirãre yʉ ĩabesejama, quẽnaro riojo yaja yʉ. 31 “To bajiro yigʉ ñaja yʉ” yʉ masurione yʉ yijama, “Socʉ yami”, yʉre yiroti ñaboroja. 32 To bajiboarine, ñaami sĩgʉ̃, yʉre gotibosagʉ. Yʉre ĩ gotibosase, quẽnaro riojo ñaja ti. 33 Gãji quẽne, “Ĩne ñaami ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ Dios ĩ cõar'i”, yʉre yigotibosayumi, Juan, masare oco rãca bautizarimasʉ. Ĩ tʉjʉre mʉa ejarẽmorimasare sẽniĩaroticõañuja mʉa. Quẽnaro riojo mʉare cʉdiyumi. 34 “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõar'ire yʉre ĩ gotibosajaquẽne, yʉre ĩ gotibosabetijaquẽne, no yibeaja ti, yʉre, Dios ĩ cõacacʉ ñari. Juan yʉre ĩ gotibosarere mʉare gotiaja yʉ, tire ajitirʉ̃nʉcõari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa vabetirotire bojagʉ ñari. 35 Sĩabusuocõari quẽnaro riojo ĩamasire ñaja. Tire bajirone bajicami Juan, quẽnaro riojo yʉre gotibosacacʉ ñari. Ĩre ajivariquẽnañuja mʉa maji. 36 To bajiro mʉare yiboarine, “Sĩgʉ̃ ñaami yʉre gotibosagʉ” yʉ yijama, Juanre tʉoĩagʉ̃ me yaja yʉ. Juan yʉre ĩ gotibosacati rẽtoro ñamasuse ñaja. Tima ĩaĩañamanire mʉare yʉ yiĩorũgũse, yʉ jacʉ yʉre ĩ rotise ñaja. Tire ĩacõari, “Socʉ me yami. Dios ĩ cõar'i ñaami”, yʉre yimasiama masa. 37-38 Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ quẽne, ĩ masune, “Yʉ macʉ, yʉ cõagʉ̃ ñaami” yigʉ ñari, masa ĩna ajimasirotire ĩnare cõarũgũami. Ĩ cõacacʉre yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, ĩre ajimena, to yicõari, ĩ ocare ajitirʉ̃nʉmena ñaja mʉa.a “ ‘Diore ajimena, to yicõari, ĩre ĩamena ñaja mʉa’ Jesús ĩ yijama, ‘Ĩre ĩarã ñaboarine, to yicõari, ĩre ajirã ñaboarine, “Dios macʉ ñaami” yimasibeama’ yigʉ yiyuju”, yiyujarã Dios ocare masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa. 39-40 Dios ocare masa ĩna ucamasirere bʉto buerũgũboaja mʉa, “Ti ocare mani buejama, Diorãca quẽnaro ñacõari, mani rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãja mani” yirã. To bajiboarine yʉ bajiserene mʉare ti gotiboajaquẽne, yʉre ajirʉabeaja mʉa. Yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, Diorãca quẽnaro ñacõari, mʉa rijato berojʉ ĩ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũborãja mʉa.
41 “Quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato masa” yigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. 42 Mʉa tʉoĩasere ĩamasiaja yʉ. To bajiri, “Diore mairã me ñaja mʉa”, mʉare yimasiaja yʉ. 43 Yʉ jacʉ yʉre ĩ roticõajare, adojʉ vadicajʉ yʉ, mʉare gotimasiogʉ̃. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. No bojagʉ, Dios ĩ cõabecʉrema, “Masa quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna” yigʉ ĩ vadijama, ĩjʉare ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa. 44 Mʉa masune quẽnase gãmerã yirʉ̃cʉbʉorere bojarũgũaja mʉa. Dios sĩgʉ̃ne ñaami mani ʉjʉ. To bajigʉ ĩ ñaboajaquẽne, “Quẽnase manire yato Dios” yirã, no bojase mʉa yirotire yitʉoĩabetirũgũaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. 45 Yʉ jacʉ tʉjʉre mʉa ejaro, “Yʉre ajitirʉ̃nʉbeticama”, mʉare yigotiyirobetirʉcʉja yʉ. Moisés ñamasir'ine ñaami to bajisere mʉare yigotiyirogʉ. “Moisés ñamasir'i ĩ rotimasirere quẽnaro mani ajitirʉ̃nʉjama, Dios tʉjʉ varʉarãja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa. 46 To bajiboarine yʉ bajirotirene ucamasiñumi Moisés. To bajiri ĩ ucamasirere mʉa ajitirʉ̃nʉmasucõajama, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉborãja mʉa. 47 Ĩ ucamasirere quẽnaro ajitirʉ̃nʉmena ñari, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa, —ĩnare yicami Jesús, jud'io masa ʉjarãre.

a5:37-38 “ ‘Diore ajimena, to yicõari, ĩre ĩamena ñaja mʉa’ Jesús ĩ yijama, ‘Ĩre ĩarã ñaboarine, to yicõari, ĩre ajirã ñaboarine, “Dios macʉ ñaami” yimasibeama’ yigʉ yiyuju”, yiyujarã Dios ocare masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa.