3
Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, yucʉ́ manojʉ ĩ gotimasiore queti
(Mt 3.1-12; Mr 1.1-8; Jn 1.19-28)
1-2 Cojorʉ̃mʉ yucʉ́ manojʉ Zacar'ias macʉre, Juanre Jordán vãme cʉtiyajʉ ĩre gotiroticõañuju Dios. To ĩre ĩ gotiroticõarirodore, Tiberio César, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jediro ñaricʉ̃mari ĩ rotitʉsaticʉ̃mare, cojo sita me ñarãre rotigʉ ñañuju ĩ. Ĩre rotibosarã quẽne ñañujarã ĩna. Pilato vãme cʉtigʉ Judea sitanare ĩre rotibosayuju ĩ. Gãji, Herodes vãme cʉtigʉ, Galilea sitanare ĩre rotibosayuju ĩ. Gãji, Herodes bedi, Felipe vãme cʉtigʉ, Iturea, to yicõari, Traconite sita ñarãre ĩre rotibosayuju, ĩma. Gãji Lisanias vãme cʉtigʉ, Abilinia sitanare ĩre rotibosayuju. To bajicõari, paia ʉjarã ñamasurã Anás, Caifás vãme cʉtirã ñañujarã ĩna.
Tirodore Juanre gotirotiyuju Dios. To ĩ yijare, Jordán vãme cʉtiya riaga tʉjʉ ñacõari, ĩre ajirã ejarãre ado bajiro gotirʉ̃jacudirũgũñuju:
—Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiritiya mʉa. To yicõari, “Rojose yirʉabeaja yʉa. Diorãca quẽnaro ñarʉarãja yʉa” yirã, oco rãca yʉre bautizarotiya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yisere mʉare masiriorʉcʉmi Dios —ĩnare yigotiyuju Juan.
Ado bajiro Juan ĩ bajirotire ucamasiñuju Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'i:
“Yucʉ́ manojʉ sĩgʉ̃ masʉ ado bajiro goticudirũgũrʉcʉmi: ‘Mani ʉjʉ ejarʉcʉmi. To bajiri, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, ĩre yurã. Ʉjʉ, ĩ vadiroto rĩjoro, quẽnaro quẽnoyurãma masa. Rojoribedo maa, ñaboaria maare riojo maa gorãma, ĩ vadiroti maare.
Goje ti ñajama, sita rãca biberãma. Buri cʉti maa ti ñajaquẽne, coaquẽnocũrãma. To bajiro yʉ yijama, “Jediro rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya mʉa, mani ʉjʉre yurã” yigʉ yaja yʉ.
To bajiro mʉa yiro bero, rojose mʉa tãmʉoborotire mʉare yirẽtobosarocʉre Dios ĩ cõagʉ̃re ĩajedirʉarãja mʉa’ yigoticudirũgũrʉcʉmi, yucʉ́ manojʉ ñacõari”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
To bajiri oco rãca Juanre bautizarotirã, ejayujarã jãjarã masa. Ĩna bautizarotirone, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan:
—Oco rãca mʉare yʉ bautizasere bojaboaja mʉa. Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. To bajiro bajirã ñari, “Rojose yʉa yise vaja rojose yʉare yibetirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩa vadiboaja mʉa. ¿To bajiro mʉa bajise sʉorine rojose mʉa tãmʉorotire masibeatique mʉa? Rojosere yitʉjacõari, “Quẽnaro yirã ñaama” masa mʉare ĩna yiĩamasirotire yirã, quẽnasejʉare yirũgũrona ñaja mʉa. Ado bajiro yitʉoĩabesa mʉa: “Abraham ñamasir'i jãnerabatia ñamasurã mani ñajare, rojose mani yise vaja rojose manire yibetirʉcʉmi Dios”, yitʉoĩabesa. Adiari gʉ̃tari rãca Abraham jãnerabatiare ĩ godoveorʉajama, godoveomasigʉ̃mi Dios —ĩnare yiyuju Juan.
—Oteriayucʉ́ri, rica mani yucʉ́rire bajiro bajiaja mʉa. Rica manijare, quẽareacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi Dios. Tire bajirone yiecorʉarãja mʉa quẽne, mʉa tʉoĩavasoabetijama. ¡Quẽnase mʉa yibetire ĩacõari, jeame yatibetimejʉ mʉare rearʉcʉmi Dios! —ĩnare yiyuju Juan.
10 To ĩ yigotisere ajicõari, —¿No bajirojʉa yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
11 To bajiro ĩre ĩna yisẽniĩarone ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Juan:
—Jʉase sudirori cʉorã, cojase ĩsima, sudi magʉ̃re. Bare cʉorã, bare magʉ̃re ecaba —ĩnare yicʉdiyuju Juan.
12 Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa quẽne ejayujarã, Juanre oco rãca bautizarotirã. Ejacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã ĩna quẽne:
—Gotimasiorimasʉ, yʉajʉarema ¿ñiere yʉa yirotire bojati Dios? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna quẽne.
13 To bajiro ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Juan:
—Mʉa ʉjarã masare ĩna vaja sẽnirotiro cõrone sẽniña. Ti rẽtoro vaja sẽnibeticõaña mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Juan.
14 Surara quẽne ado bajiro sẽniĩañujarã ĩna:
—¿Yʉarema, no bajiro yʉa yirotire bojati? —ĩre yisẽniĩañujarã.
To bajiro ĩna yisẽniĩarone, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ:
—Gãjerãre ẽmabesa mʉa. Socarãne gãjerãre rojose ñagõmacabesa. Mʉa moase vajare, mʉa ʉjarã mʉare ĩna vaja yiro cõrone cʉovariquẽnaña mʉa —ĩnare yicʉdiyuju Juan.
15 Masajʉama, Juan ĩ gotimasiosere ajicõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ Dios ĩ cõarocʉre bʉto tʉoĩayucõa ñarã ñari, “¿Ĩne ñaruyuatique?”, Juanre ĩre yitʉoĩañujarã, ĩna ʉsʉrijʉma.
16 To bajiro ĩna yitʉoĩase ñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju Juan:
—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ me ñaja yʉ. Rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca bautizarũgũaja yʉ. To bajiro yʉ yiboajaquẽne, yʉ bero ejagʉ ĩ moasejʉa quẽnamasucõarʉaroja. Ĩma, Esp'iritu Santore cõamasirʉcʉmi, masare. “Dios ĩ bojabetire yaja yʉa” yimasicõari, tʉoĩavasoarʉarãma, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca —ĩnare yiyuju Juan.
17 Gajeye ado bajiro masare gotiyuju Juan:
—Yʉ bero ejagʉjʉama, trigo ajere besegʉre bajiro yirʉcʉmi, masare. To bajiri ti gasere yireacõari, soereariarore bajiro yirʉcʉmi, jeame yatibetimejʉ masare cõagʉ̃. To yicõari, quẽnase cõrone juagʉre bajiro yirʉcʉmi, ĩre ajitirʉ̃nʉrãre juavacʉ —ĩnare yiyuju Juan.
18 Masare gotimasiogʉ̃, cojo vãme me gotirũgũñuju, Cristo quẽnaro ĩ yirotire gotimasiogʉ̃. 19 To bajiro ĩnare gotirũgũgʉ̃ ñari, Ʉjʉ Herodes, ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ĩ manajo cʉtijare, to yicõari, rojose yijaigʉ ĩ ñajare, “Rojose yigʉ yaja mʉ”, ĩre yiyuju Juan. 20 To bajiro Juan ĩ yisere ajicõari, rẽtoro rojose yigʉ, tubiberiavijʉ Juanre ĩre tubibecũñuju.
Oco rãca Juanre Jesús ĩ bautizarotire queti
(Mt 3.13-17; Mr 1.9-11)
21 Ĩ tubibe ecoroto rĩjoro, rojose ĩna yisere yitʉjacõari, Dios ĩ bojasejʉare yirãre oco rãca ĩnare bautizarũgũñuju Juan. To bajiri, Jesús quẽne, rojose yibecʉ ñaboarine, oco rãca Juanre bautizarotigʉ ejayuju. To ĩ yiecoro bero, Diore, ĩ jacʉre sẽniñuju. Ĩre ĩ sẽniñarone, õ vecajʉ ʉ̃mʉagasero soje jãnacoasuju ti. 22 Ti jãnarone, bujare bajigʉ rujiadicõari, Jesús joere rocajeoyuju Esp'iritu Santo. Jesús joere ĩ rocajeorone, ado bajiro yi ocaruyuyuju õ vecajʉ:
—Yʉ macʉ, yʉ maigʉ̃ masu ñaja mʉ. Mʉ rãca bʉto variquẽnaja yʉ —ĩre yi ocaruyuyuju.
Jesús ñicʉa ĩna vãme cʉtimasire queti
(Mt 1.1-17)
23 Treinta cʉ̃mari cõro cʉotʉsacʉ, masare gotimasiosʉoyuju Jesús.
To bajiri manire bajiro rujʉ cʉticõari ĩ ruyuare ñajare, “José macʉ ñaami”, ĩre yitʉoĩañujarã masa. To bajiro ĩna yitʉoĩare ñajare, ĩ jacʉre bajiro bajiyuju José.
José jacʉ ñamasiñuju El'i.
24 El'i jacʉ ñamasiñuju Matat.
Matat jacʉ ñamasiñuju Lev'i.
Lev'i jacʉ ñamasiñuju Melqui.
Melqui jacʉ ñamasiñuju Jana.
Jana jacʉ ñamasiñuju José.
25 José jacʉ ñamasiñuju Matat'ias.
Matat'ias jacʉ ñamasiñuju Amós.
Amós jacʉ ñamasiñuju Nahúm.
Nahúm jacʉ ñamasiñuju Esli.
Esli jacʉ ñamasiñuju Nagai.
26 Nagai jacʉ ñamasiñuju Maat.
Maat jacʉ ñamasiñuju Matat'ias.
Matat'ias jacʉ ñamasiñuju Semei.
Semei jacʉ ñamasiñuju Josec.
Josec jacʉ ñamasiñuju Judá.
27 Judá jacʉ ñamasiñuju Joanán.
Joanán jacʉ ñamasiñuju Resa.
Resa jacʉ ñamasiñuju Zorobabel.
Zorobabel jacʉ ñamasiñuju Salatiel.
Salatiel jacʉ ñamasiñuju Neri.
28 Neri jacʉ ñamasiñuju Melqui.
Melqui jacʉ ñamasiñuju Adi.
Adi jacʉ ñamasiñuju Cosam.
Cosam jacʉ ñamasiñuju Elmadam.
Elmadam jacʉ ñamasiñuju Er.
29 Er jacʉ ñamasiñuju Jesús.
Jesús jacʉ ñamasiñuju Eliezer.
Eliezer jacʉ ñamasiñuju Jorim.
Jorim jacʉ ñamasiñuju Matat.
Matat jacʉ ñamasiñuju Lev'i.
30 Lev'i jacʉ ñamasiñuju Simeón.
Simeón jacʉ ñamasiñuju Judá.
Judá jacʉ ñamasiñuju José.
José jacʉ ñamasiñuju Jonam.
Jonam jacʉ ñamasiñuju Eliaquim.
31 Eliaquim jacʉ ñamasiñuju Melea.
Melea jacʉ ñamasiñuju Mena.
Mena jacʉ ñamasiñuju Matatá.
Matatá jacʉ ñamasiñuju Natán.
Natán jacʉ ñamasiñuju David.
32 David jacʉ ñamasiñuju Isa'i.
Isa'i jacʉ ñamasiñuju Obed.
Obed jacʉ ñamasiñuju Booz.
Booz jacʉ ñamasiñuju Sala.
Sala jacʉ ñamasiñuju Naasón.
33 Naasón jacʉ ñamasiñuju Aminadab.
Aminadab jacʉ ñamasiñuju Admin.
Admin jacʉ ñamasiñuju Arni.
Arni jacʉ ñamasiñuju Esrom.
Esrom jacʉ ñamasiñuju Fares.
Fares jacʉ ñamasiñuju Judá.
34 Judá jacʉ ñamasiñuju Jacob.
Jacob jacʉ ñamasiñuju Isaac.
Isaac jacʉ ñamasiñuju Abraham.
Abraham jacʉ ñamasiñuju Taré.
Taré jacʉ ñamasiñuju Nacor.
35 Nacor jacʉ ñamasiñuju Serug.
Serug jacʉ ñamasiñuju Ragau.
Ragau jacʉ ñamasiñuju Peleg.
Peleg jacʉ ñamasiñuju Heber.
Heber jacʉ ñamasiñuju Sala.
36 Sala jacʉ ñamasiñuju Cainán.
Cainán jacʉ ñamasiñuju Arfaxad.
Arfaxad jacʉ ñamasiñuju Sem.
Sem jacʉ ñamasiñuju Noé.
Noé jacʉ ñamasiñuju Lamec.
37 Lamec jacʉ ñamasiñuju Matusalén.
Matusalén jacʉ ñamasiñuju Enoc.
Enoc jacʉ ñamasiñuju Jared.
Jared jacʉ ñamasiñuju Mahalaleel.
Mahalaleel jacʉ ñamasiñuju Cainán.
38 Cainán jacʉ ñamasiñuju Enós.
Enós jacʉ ñamasiñuju Set.
Set jacʉ ñamasiñuju Adán.
Adán, Dios ĩ rujeosʉomasir'i ñamasiñuju ĩ, masa jediro ñicʉ.