10
Setenta y dos ñarirãcʉre ĩ ocare Jesús ĩ goticudiroticõare queti
Tijʉ bero, Jesús ĩ buerimasare ĩ goticudirotisʉoriarã mere, gãjerãre beseyuju Jesús. Setenta y dos ñarirãcʉ beseyuju. Ĩnare besecõari, “Yʉ ocare goti rĩjoro cʉtiaya”, ĩnare yicõañuju ĩ. Ĩ goticudiroti macari ñaro cõrone jʉarãri cõañuju.
Ĩnare ĩ cõaroto rĩjoro, ado bajiro ĩnare yiyuju:
—Ote jairo bʉcʉaroja. To bajiro ti bajijare, ote ʉjʉre sẽniña, “Moabosarimasa cõato ĩ” yirã —ĩnare yiyuju Jesús.g To bajiro ĩ yijama, ado bajiro yigʉ yiyuju: “ ‘Jãjarã ñarãma yʉ ocare ajicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrona. To bajiboarine, mojoroaca ñarãma yʉ ocare gotirãjʉa. To bajiro ti bajijare, Diore sẽniña, “Jãjarãbʉsa yʉ ocare gotirimasare cõato ĩ” yirã’ yiyuju Jesús”, yiyujarã Dios oca masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa.
To bajiro ĩnare yigoticõari, ado bajiro ĩnare yiyuju quẽna:
—Ovejare, buyairoa vatoajʉ güiorojʉ ĩnare cõagʉ̃re bajiro mʉare gotimasiocudirotiaja yʉ —ĩnare yiyuju. —No bojase mʉa cʉose juaábeja. Gãjoare, barere quẽne juaábeja. Gʉbo sudi juaámenane, mʉa cʉdasene cʉdacõari, vaja. Maajʉ masare mʉa bocajama, ĩnare sẽniĩa, rẽtocoarʉarãja mʉa, yoaro ĩnare queti gotimaniamenane —ĩnare yiyuju Jesús.
—Vijʉ ejacõari, “¿Ñati mʉa?” ĩnare yigajanocõari, “ ‘Quẽnaro ñaña mʉa’ mʉare yaja yʉa”, ĩnare yiba, ti vianare. To mʉa yirone, ti viana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmijama, mʉa yirore bajiro quẽnaro ñarʉarãma. Quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, “ ‘Quẽnaro ñaña’ yʉa yibetiriarãre bajirone ñacõaña mʉa” ĩnare yi, vacoaja mʉa. No bojarã gãjerãre moabosarimasa, vaja bʉjarãma. To bajirone bajirʉaroja mʉare quẽne. Quẽnaro mʉare bocaãmirã tʉne ñacõari, ĩnare mʉa gotimasiose vajane ĩna basene ba, ĩna idise idi yicõa ñarʉarãja mʉa. Mʉa ejarivine ñacõarʉarãja mʉa, gaje viri cãnicudimenane. Macajʉ mʉa ejariviana, no bojase bare mʉare ĩna ecasene ba variquẽnama. Rijaye cʉtirãre catioba. To yicõari, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉña”, ti macanare yigotimasioma. 10 To bajiboarine yʉ cõarimacajʉre mʉa ejaro, mʉare quẽnaro ĩna bocaãmibetijama, ti maca gʉdarecojʉ jãjarã ĩna ĩaro rĩjorojʉa ejacõari, ado bajiro ĩnare gotiba mʉa: 11 “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarotire gotirã bajiboabʉ yʉa. To bajiri, ‘Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios’ yirã, adi macaye sitare yʉa gʉbo sudi tuyasere varereaja yʉa”, ĩnare yigotiba mʉa. 12 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ti macana mʉare ĩna ajirʉabeti vaja Diojʉama, rojose ĩnare yirʉcʉmi masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. Sodoma macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, mʉare quẽnaro bocaãmimenama —ĩnare yiyuju Jesús.
Ĩre ajitirʉ̃nʉbeti macariana ĩna bajisere to yicõari, ĩna bajirotire tʉoĩacõari, Jesús ĩ gotire queti
(Mt 11.20-24)
13 To bajiro ĩnare yigoticõari, macariana ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire gotiyuju Jesús:
—Coraz'in macana, to bajicõari, Betsaida macana quẽne, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Ti macarianare ĩaĩañamani yʉ yiĩocatore bajiro, Tiro vãme cʉti macanare, Sidón vãme cʉti macanare quẽne ĩaĩañamani yʉ ĩojama, tirʉ̃mʉjʉ rojose ĩna yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjacoaboriarãma ĩnama. “Rojose yʉa yisere yirʉabeaja” yisʉtiritirã ñari, sʉtiritirã ĩna sãñasejʉa sudi vasoacõari, to yicõari, ĩna rʉjoarijʉ õja majeoboriarãma. 14 Sidón macana, to bajicõari, Tiro macana ñamasiriarã rẽtobʉsaro rojose tãmʉorʉarãma ĩna, Dios, masare ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro. 15 Capernaum macanajʉa, “Quẽnarã ñari, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ ñarona ñaja mani”, yitʉoĩaboarãma ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ñabetirʉarãma. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ñaja ĩna cõaecorotoma. 16 Mʉa gotisere ajicõari, “Riojo yama” mʉare ĩna yijama, yʉrene, “Riojo yami” yirã yirʉarãma. Mʉare ĩna ajitejama, yʉre ajiterã yirʉarãma. To bajiro ĩna yijama, yʉre cõacacʉre, yʉ jacʉre, ajiterã yirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ gotiroticõarãre.
Jesús ĩ gotiroticõariarã ĩna tudiejare queti
17 Tijʉ bero, ĩ gotiroticõariarã, setenta y dos ñarirãcʉ Jesús tʉ tudiejayujarã quẽna. Variquẽnase rãca tudiejarãne, ado bajiro ĩre gotiyujarã ĩna:
—Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre, vãtiare, “Jesús ĩ rotise rãca mʉare budirotiaja” yʉa yijama, cʉdima ĩna —Jesúre yigotiyujarã ĩna.
18 To ĩna yirone,
—Yʉ rotise rãca vãtia ʉjʉ, Satanás yarãre mʉa burearone, õ vecajʉ bʉjo ĩ yabesere bajiro Satanás ĩ quedirujiasere ĩamʉ. 19 “Ãñare, cotibajare ĩnare cʉdaboarine, rojose tãmʉobetirʉarãja mʉa” yigʉ, yʉ masisere mʉare ʉjocajʉ yʉ, “Rojose yirã jediro, to yicõari, vãtia quẽne rojose mʉare yibeticõato” yigʉ. 20 Yʉ ejarẽmose rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre, vãtiare, mʉa burearere tʉoĩa variquẽnaboarine, “Ado cõro ñaama yʉ rãca ñarũgũrona” Dios ĩ yiucatu ecocana ñari, tijʉare bʉtobʉsa tʉoĩa variquẽnaroti ñaja —ĩnare yigotiyuju Jesús.
“Quẽnaja”, Diore Jesús ĩ yivariquẽnare queti
(Mt 11.25-27; 13.16-17)
21 To yigajanocõari, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca, “Quẽnaja”, Diore yivariquẽnagʉ̃, ado bajiro yiyuju Jesús:
—Cacʉ, õ vecagʉ ʉjʉ ñaja mʉ. Adi macarʉcʉrore quẽne, ñajediro ʉjʉ ñaja mʉ. “Jẽre masiaja yʉa” yitʉoĩaboarãre, “Yʉ ocare ajimasibeticõato ĩna” yigʉ, ĩnare masirioaja mʉ. To yicõari, “Masimena ñaja yʉa” yirãjʉare, “Ajimasiato” yigʉ, ĩna ajimasirotire yirẽmorũgũaja mʉ. To bajiro mʉ yijama, mʉ bojarore bajiro yigʉ yaja mʉ —Diore yiyuju Jesús.
22 To yicõari, ado bajiro ĩ rãca ñarãjʉare gotiyuju Jesús:
—Yʉ jacʉ ĩ ejarẽmose sʉorine jediro yimasijeogʉ ñaja yʉ. “Tire yimasiato” yigʉ, adi macarʉcʉrojʉre yʉre cõacami yʉ jacʉ. To bajiro yʉre yicacʉ ñari, yʉ yisere masijeocõami yʉ jacʉ. Yʉ quẽne, ĩ yisere masijeocõaja. “Ĩre masiato” yigʉ, yʉ beserã rĩne yʉ jacʉre masiama —ĩnare yigotiyuju Jesús.
23-24 To yicõari, ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Variquẽnaña mʉama. Yʉ yiĩosere tʉoĩacõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoariarã ñari, tire yʉ gotimasiosere ajimasiaja mʉama. Riojo mʉare gotiaja yʉ. Tirʉ̃mʉjʉ jãjarã Diore gotirẽtobosamasiriarã yucʉ mʉare yʉ yiĩosere ĩarʉamasiboayuma. Yʉ gotimasiosere mʉa ajisere ajirʉamasiboayuma. To bajiri mʉama, jairo yʉ yiĩosere masirã ñari, to yicõari, yʉ gotimasiosere ajirã ñari, variquẽnaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús, ĩ buerãre.
Dios ĩ rotimasirere gotigʉne, samaritano masʉ ĩ yirere Jesús ĩ gotire queti
25 To bajiro Jesús ĩ yiñarone, sĩgʉ̃ Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasʉ, ĩre sẽniĩarʉ, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ñuju. “Ado bajiro yʉ sẽniĩajama, josase ti ñajare, cʉdimasibeticõari bojoneose tãmʉorʉcʉmi” yitʉoĩagʉ̃ ñari, ado bajise ĩre sẽniĩañuju:
—Gotimasiorimasʉ, yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajiro yiroti ñati yʉre? —ĩre yisẽniĩañuju.
26 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju:
—¿No bajiro yati ti, Dios ĩ rotimasire, tire buegʉ mʉ ĩajama? —ĩre boca yisẽniĩacõañuju Jesús.
27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre cʉdiyuju ĩ:
—Dios ĩ rotimasire, ado bajiro yaja ti: “Mani ʉjʉre, Diore bʉto mairoti ñaja. No bojagʉre mani mairo rẽtoro, no bojase mani cʉose, to yicõari, mani bojatʉoĩase rẽtoro Diore mairoti ñaja”. To yicõari, “Mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña” yigotiaja Dios ĩ rotimasire ñamasuse —Jesúre yicʉdiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ.
28 To bajiro ĩ yisere ajicõari,
—Riojo cʉdiaja mʉ. To bajiro mʉ yirũgũjama, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉre ĩ ĩsisere bʉjarʉcʉja mʉ —ĩre yiyuju Jesús.
29 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Ti vãme ñaro cõrone cʉdijeobeami” yitʉoĩagʉ̃ ñari, “Quẽna gaje vãme yʉ sẽniĩajama, gotimasibeticõari, bojoneoro tujarʉcʉmi” yigʉ, Jesúre ĩre sẽniĩañuju ĩ quẽna:
—¿Ñimarã ñati yʉ tʉana, yʉ maironama? —ĩre yisẽniĩañuju.
30 To bajiro ĩ yisẽniĩajare, gotimasiore queti gotiyuju Jesús:
—Sĩgʉ̃ jud'io masʉ, Jerusalénjʉ rojacʉmi Jericójʉ ejagʉ vacʉ. Maa ĩ vatone, ĩre ñiarãma juarudirimasa. Ĩre ñiacõari, sudi ĩ sãñasere, to yicõari, ĩ gajeyeũni ñajediro ĩre ẽmajeocõarãma ĩna. To yicõari, masacatibecʉjʉ ĩre quẽasĩacõarãma ĩna. To yi, vacoanama ĩna. 31 To ĩna yi vato bero, vagʉmi pai. Ĩre ĩarʉabecʉ ñari, ĩre gãnirẽtocoacʉmi. 32 Ĩ bero, paire moabosarimasʉ vagʉmi. Ĩ quẽne ĩre ĩacõari, gãnirẽtocoacʉmi. 33-34 Ĩna rẽtoro bero, samaritano masʉ vagʉmi. Ĩre ĩamaicõari, ĩ tʉre tujarʉ̃gʉ̃ ejagʉmi. To bajicõari, ĩ cãmire ĩre ʉco yigʉ, olivo ʉyene, to yicõari, ʉye oco rãca ĩ cãmire ĩre tugʉmi. To yicõari, sudigase rãca ĩ cãmire ĩre dʉreagʉmi. Dʉreagajanocõari, ĩ yʉ burro vãme cʉtigʉ joejʉ ĩre ãmijeo, vacoacʉmi samaritano masʉ. Vacudirimasa ĩna cãnirivijʉ ĩre ãmiejocõari, ĩre codegʉmi.h Samaria sitana, samaritano masa vãme cʉtiyujarã ĩna. Ĩna rãca gãmerã ĩateyujarã judío masa. 35 To bajiro ĩre yicodeñaboa, gajerʉ̃mʉ ti vi ʉjʉre ĩre gãjoa ĩsigʉ̃mi, jʉarʉ̃mʉ moare vaja yire cõro. To yicõari, ado bajiro gotigʉmi: “Rojorã ĩna quẽasĩaecor'ire ĩre vaja yibosagʉ yaja yʉ, ado ĩre mʉ coderoti vaja. ¡To bajiri quẽnaro ĩre codeba mʉ! Ĩre mʉ codero bero, yʉ vaja mojama, ado quẽna gãme vagʉ, mʉre vaja yicõarʉcʉja yʉ” ĩre yigʉmi, ti vi ʉjʉre —yigotiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.
36 To bajiro ĩre yigotigajanocõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañuju Jesús:
—Ti quetire, ¿no bajiro tʉoĩati mʉ? Ĩna idiarã ñariarã, ¿nijʉa ĩre ĩamaiñujari ĩ? —ĩre yisẽniĩañuju Jesús.
37 To bajiro ĩ yisẽniĩarone,
—“Maioro bajigʉ ñaami” yiĩasʉtiriticõari, quẽnaro ĩre yir'ijʉa ñarimi ĩre mair'ima —Jesúre yicʉdiyuju Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ.
To bajiro ĩ yirone, ado bajiro cʉdiyuju Jesús:
—Riojo yʉre cʉdiaja mʉ. To bajiri, mʉ quẽne to bajirone yiya. Maioro bajirãre mʉ ĩajama, ĩnare ejarẽmoña —ĩre yiyuju Jesús.
Marta mesa ya vijʉ Jesús ĩ ejare queti
38-39 Ĩ buerimasa rãca Jerusalénjʉ varũtu vacʉne, gaje macajʉ ĩnare ũmato ejayuju Jesús. Tojʉre Marta vãme cʉtigo, so bedeo, Mar'ia rãca ñañuju so. To bajiri ĩna ya vijʉ Jesús ĩ ejarone, ĩre bocacõari, ĩre sẽniñuju Marta. Sãjaejacõari, Jesús ĩ gotimasio ñaro tʉre rujiyuju so bedeo, Mar'ia, ĩre ajirujigo. 40 To bajiro so bajijare, Martajʉa, “Jairo moare ti ñajare sĩgõne ñari, moatĩmabeaja yʉ” yigo, Jesúre ado bajiro ĩre yiboayuju so:
—Yʉ ʉjʉ, yʉ sĩgõne yʉ moasejʉarema tʉoĩabeaja mʉ. Yʉ bedeo, yʉre ejarẽmobeamo so. To bajiri, “Mʉ gagore sore moaejarẽmoña”, sore yiya mʉ —Jesúre ĩre yiboayuju Marta.
41 To bajiro so yisere ajicõari, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:
—Marta, yʉ maigõ, moarere tʉoĩarejaibesa mʉ. 42 Mʉ bedeo, quẽnasejʉare tʉoĩamasiamo so. To bajiri yʉ gotisere ajigo yamo. To bajiro so bajijare, sore moarotire maja —sore yicʉdiyuju Jesús.

g10:2 To bajiro ĩ yijama, ado bajiro yigʉ yiyuju: “ ‘Jãjarã ñarãma yʉ ocare ajicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrona. To bajiboarine, mojoroaca ñarãma yʉ ocare gotirãjʉa. To bajiro ti bajijare, Diore sẽniña, “Jãjarãbʉsa yʉ ocare gotirimasare cõato ĩ” yirã’ yiyuju Jesús”, yiyujarã Dios oca masa ĩna ucamasire buerẽtoburimasa.

h10:33-34 Samaria sitana, samaritano masa vãme cʉtiyujarã ĩna. Ĩna rãca gãmerã ĩateyujarã judío masa.