11
Diore mani sẽnirotire Jesús ĩ gotimasiore queti
(Mt 6.9-15; 7.7-11)
Cojorʉ̃mʉ ĩ jacʉre ĩre sẽniñuju Jesús. To ĩ yigajanorone, sĩgʉ̃ ĩ buerimasʉ ado bajiro ĩre sẽniĩañuju:
—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ, ĩ buerãre Diore ĩna sẽnirotire gotimasioñuju ĩ. To bajiri, ¿yʉare quẽne Diore yʉa sẽnirotire yʉare gotimasiogʉ̃ti mʉ? —Jesúre yisẽniĩañuju ĩ.
To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩ buerimasare gotimasioñuju Jesús:
—Diore mʉa sẽnijama, ado bajiro sẽnirʉarãja mʉa:
“Yʉa jacʉ, masa ñajediro, ‘Quẽnarẽtogʉ̃ ñaja mʉ’ mʉre yirʉ̃cʉbʉoato ĩna. Adi macarʉcʉroana, mʉ bojase rĩne yʉa yirotire tʉoĩa yurũgũaja yʉa. Jẽre õ vecajʉ mʉ ñarojʉ mʉ yarã mʉ rotirore bajirone yiñarãma. To bajiri adi macarʉcʉrojʉre quẽne mʉ rotirore bajiro rĩne yirere bojaja yʉa.
Tocãrãcarʉ̃mʉne yʉa barotire cõaña mʉ.
‘Rojose yʉa yisere masirioya’ mʉre yisẽniaja yʉa, rojose yʉare yirãre quẽne masiriorã ñari.
Rojose yʉa yirotire masigʉ̃ ñari, ‘Tire yibeticõato ĩna’ yigʉ, yʉare matabosaya”. Ado bajiro Diore mʉa sẽnijama, quẽnaja —yiyuju Jesús, ĩ buerimasare.
5-6 To yicõari, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju:
—Sĩgʉ̃, vacudigʉ, ñami gʉdarecojʉ ĩ baba ya vijʉre ejagʉmi. Ĩ ejaro ĩacõari, bare ĩre ecaroti ti manijare, gaje viagʉ ĩ babare sẽnigʉ̃ vacoacʉmi. Ĩ ya vijʉ ejacõari, “Yʉ baba ĩ ejaro ĩre yʉ ecaroti ti manijare, mʉre bare sẽnigʉ̃ bajibʉ yʉ”, ĩre yigʉmi. To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdigʉmi: “Yʉre gõjanabiobesa mʉ. Jẽre sojere bibecõamʉ yʉ. Yʉ, yʉ rĩa quẽne cãnirã yaja yʉa. To bajiri, vãgãcõari, mʉre ĩsimasibeaja yʉ”, ĩre yicʉdicõagʉ̃mi. Ĩre ĩ ĩsirʉabetiboajaquẽne, ĩre ĩ sẽnitʉjabetijare, ĩ bojasere ĩsicõarʉcʉmi.
“Diore mʉa sẽnijama, mʉare cʉdirʉcʉmi”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Mt 7.7-11)
To bajiri quẽnaro yʉre ajiya mʉa. Diore mʉa sẽnijama, cõarʉcʉmi. Ĩre sẽnicõari, mʉa macajama, bʉjarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ no bojase ĩre ti rʉyajama, gãji ya vijʉ ejacõari sãjarʉ, sẽniĩagʉ̃mi. Ĩ sẽniĩajare, ĩre sãjaroticõari, ĩre ejarẽmogʉ̃mi. To bajirone bajiaja Diore sẽnirãre quẽne. Ĩre mʉa sẽnisere ajicõari, quẽnaro mʉare yiejarẽmorʉcʉmi. 10 “Dios manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, ĩre ĩna sẽnisere ĩnare cõarʉcʉmi. Ĩna macajaquẽne, bʉjarʉarãma —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
11 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:
—“Vai bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿ãña, bar'i merene ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa. 12 “Gãjabocʉ ria bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yijama, ¿cotibajare ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa. 13 Diore bajiro quẽnase yirã me ñaboarine, mʉa rĩare quẽnaro yaja mʉa. To bajiri tire masicõari, ado bajiro Diore yimasiaja mani: “No bojarã Esp'iritu Santore cʉorʉarã, mani jacʉ õ vecagʉre ĩna sẽnijama, ĩnare cõarʉcʉmi”, yimasiaja mani —ĩ buerimasare yiyuju Jesús.
“Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca yigʉ yami Jesús”, ĩna yire queti
(Mt 12.22-30; Mr 3.20-27)
14 Sĩgʉ̃ vãti sãñagʉ̃ ñañuju. “¡Ñagõbeticõato!” yigʉ, ĩ ʉsʉjʉre sãjacõari, ñañuju. Ĩre Jesús ĩ burocarone, ñagõmasicoasuju masʉjʉa. Tire ĩacõari, no yimasibesujarã masa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. 15 Sĩgʉ̃ri, ado bajiro Jesúre ĩre yitʉoĩañujarã ĩna:
—Ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ sãñagʉ̃ ñaami Jesús. To bajiri Beelzebú ĩ masise rãca vãtiare bureaami —Jesúre ĩre yitʉoĩañujarã ĩna.
16 Gãjerãma, ado bajiro Jesúre yiyujarã:
—“Dios ĩ cõagʉ̃ ñaami” yʉa yiĩamasirotire yigʉ, õ vecaye ĩaĩañamani yʉare yiĩoña —Jesúre ĩre yiboayujarã ĩna. 17 “Beelzebú sãñagʉ̃ ñaami” socarãne ĩna yitʉoĩasere masicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Cojo sitana rotirimasa ĩna gãmerã quẽajama, ĩna masune gãmerã sĩayayirã yirãma. To bajirone bajiroja cojo macanare quẽne, cojo vi ñarãre quẽne. 18 To bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa. 19 To bajiro yʉre mʉa yitʉoĩaboajama, mʉa buerã quẽne masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare ĩna bureasere, “Vãti ĩ masise rãca burearãma ĩna quẽne” yirãre bajiro yaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Tʉoĩamavisiarã yaja mʉa”, mʉare yirʉarãma ĩna, mʉa buerã. 20 Ado bajirojʉa tʉoĩarona ñaboaja mʉa: “Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca me yami. Esp'iritu Santo ĩ masise rãcajʉa vãtiare bureaami”, yʉre yitʉoĩarona ñaja mʉa. To yicõari, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami”, yitʉoĩamasiroti ñaja mʉare.
21 “To bajiro yimasiroti ñaboaja” yigʉ ñari, “Quẽnabʉsaro yimasiato” yigʉ, quẽna gajeye gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃, guamʉ, jairo besu cʉogʉ ñari, ĩ ya viayere quẽnaro ĩ ĩatirʉ̃nʉjare, no bajiro yicõari juarudimasimenama. 22 To bajiboarine, “Jairo cʉogʉ yʉ ñajare, yʉre ẽmamasigʉ̃ magʉ̃mi” ĩ yitʉoĩaboasere, gãji ejacõari, ĩre quẽagʉ̃mi. To yicõari, ĩ besure, ĩ gajeyeũnire quẽne ẽmacõari, gãjerã ĩ babarãre ĩsibatogʉmi ĩ rẽtoro tĩmagʉ̃. Tire bajiro bajiaja yʉre quẽne. Vãtia ʉjʉ, masigʉ̃ ĩ ñaboajaquẽne, yʉjʉa, ĩ rẽtoro masigʉ̃ ñaja yʉ. Ĩ rotiboasere ĩre yirotibeticõari, vãtiare yʉ burease sʉorine, vãti ĩ rotiajeboariarãre ĩre ẽmagʉ̃ yaja, “Yʉ yarã ñato” yigʉ.
23 No bojarã yʉ gotiboasere ajitirʉ̃nʉmenama, yʉre ajitirʉ̃nʉboronare matarã yirãma. No bojarã, “Jesúre ajitirʉ̃nʉña” yʉre yigoticudibosamenama, “Ĩre ajibesa” yirãre bajiro bajirã ñarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
Vãti, masʉ ʉsʉjʉre sãñar'i, budicõari, ĩ tudisãjare queti
(Mt 12.43-45)
24 Quẽna ado bajiro yiyuju Jesús:
—Vãti, masʉ ʉsʉjʉre budicõari, oco manorijʉ vacudigʉmi. Tujariajaʉ bʉjabecʉ ñari, ado bajiro tʉoĩagʉ̃mi: “Yʉ budiriarojʉne vacoarocʉ ñagʉ̃ja yʉ”, yitʉoĩagʉ̃mi. 25 Masʉ ʉsʉjʉre ĩ budigoriarore tudiejagʉ ĩ ĩajama, gõjanabiose mano, quẽnarivire bajiro masʉ ʉsʉjʉre ĩaejagʉmi. 26 To bajiro ĩ ʉsʉjʉre ĩaejacõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ vãtia ĩ rẽtoro rojose yirãre ũmato ejagʉmi. To yicõari, ĩna ñaro cõrone masʉ ʉsʉjʉre sãjarãma ĩna. To bajiri, rẽtorobʉsa rojose yigʉ ñagʉ̃mi masʉ yuja. To bajirone bajirʉaroja mʉare adirodoriana rojose yirãre quẽne. Vãtiare yʉ bureacõaboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉmena ñari, bʉtobʉsa rojose yirã ñaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
27 To bajiro ĩ yisere ajicõari, sĩgõ rõmio masa vatoajʉ ñacõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:
—Bʉto variquẽnagõmo so, mʉre ũjubʉcʉorio —ĩre yiyuju so.
28 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:
—To bajiro yʉre mʉ yiboajaquẽne, Dios ocare ajicõari, ĩ rotisere quẽnaro yirã ñarãma bʉto variquẽnarãma —sore yicʉdiyuju Jesús.
“Ĩaĩañamani mʉ yiĩosere bojaja yʉa”, ĩna yire queti
(Mt 12.38-42; Mr 8.12)
29 Jesús tʉjʉre jãjarãbʉsa masa ĩna ejarũtuatone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Mʉa adirodoriana, rojose yirã jãjarã ñaja mʉa. Yʉre ajiterã ñari, ĩaĩañamani mʉare yʉ yiĩosere bojaboaja mʉa. To bajiro mʉa bojaboajaquẽne, mʉare yiĩobetirʉcʉja yʉ. To bajiboarine Jonás ñamasir'i Diore gotirẽtobosarimasʉ ĩ bajimasirere bajiro bajiĩoroti ñaroja. 30 Jonás ĩna tʉjʉ ĩ ejaroto rĩjoro ĩ bajimasirere ĩnare ĩ gotisere ajicõari, “Diore gotirẽtobosagʉ ñaami”, ĩre yitʉoĩamasiñujarã ĩna, N'inive vãme cʉti macana ñamasiriarã. Ti ũnire bajiro bajirʉcʉja yʉ quẽne, Dios ĩ roticõacacʉ ñari. To bajiro yʉ bajise ñajare, “Dios ĩ cõar'ine ñañumi”, yimasirʉarãma masa.i “Ti ũnire bajiro bajirʉcʉja” Jesús ĩ yijama, rijacoaboarine, ĩ tudicatirotire tʉoĩacõari, yiyuju. 31 “Ʉjʉ Salomón quẽnaro masigʉ̃ ñañuju” yire quetire ajicõari, Sabá sitana ʉjo ñamasirio, sõjʉ vadicõari, ĩre ajigo ejamasiñuju so. Salomón rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiri masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja mʉare: Salomón tʉ ejamasirio, tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yirʉocomo so, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, rojose mʉa yitʉjabetijare, ĩnare yiyuju Jesús. 32 N'inive macana ñamasiriarã, Jonás ñamasir'i Dios oca ĩ gotisere ajicõari, rojose ĩna yisere sʉtiriticõari, yitʉjamasiñujarã ĩna. Jonás rẽtoro ñamasugʉ̃ ñaja yʉ. To bajiro yʉ bajiboajaquẽne, mʉajʉama, rojose mʉa yisere yitʉjabeaja mʉa. To bajiro yirã mʉa ñajare, masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, ado bajiro bajirʉaroja: N'inive maca ñamasiriarã, tudicatirʉarãma ĩna. Tudicaticõari, “Mʉa ye sʉorine rojose tãmʉorʉarãja”, mʉare yiĩarʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
33 To yicõari, quẽna gaje queti, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mʉa. Tire jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.j To bajiro Jesús ĩ yijama, ĩ oca riojo masirãma, “Gãjerãre gotimasioroti ñaja” yigʉ, yiyuju.
34-35 To yicõari, quẽna gaje gotimasiore queti ĩnare gotiyuju:
—Mʉa caje quẽnaro ti ruyujama, “Tine ñaja quẽnamasuse”, yiĩamasiaja mʉa. To bajiboarine, mʉa caje quẽnaro ti ruyubetijama, quẽnabetire ĩacõari, mʉa masune, “Ti ñaja quẽnamasuse”, yisocarãja mʉa. Tire bajiro bajiaja mʉa tʉoĩase quẽne. Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa. Ĩ bojabetire mʉa tʉoĩajama, “Riojo tʉoĩamasiaja” mʉa masune yisocañarã rĩne, ñajediro riojo tʉoĩamasimena ñacoarʉarãja mʉa. To bajiri, quẽnabetire ĩacõari, “Mani masune, ‘Ti ñaja quẽnamasuse’ yisocarobe” yirã, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa. 36 Dios ĩ bojarore bajiro quẽnase rĩne mʉa tʉoĩajama, ñajediro quẽnaro riojo tʉoĩamasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
Fariseo masa, to yicõari, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne, “Rojose tãmʉorʉarãja mʉa”, Jesús ĩnare ĩ yire queti
(Mt 23.1-36; Mr 12.38-40; Lc 20.45-47)
37 To bajiro ĩ yigajanoro bero, sĩgʉ̃ fariseo masʉ,
—Yʉ ya vijʉ yʉ rãca bagʉ vayá mʉ —Jesúre yiyuju.
To bajiro ĩ yir'i ñari, ĩ tʉjʉ sãjaejacõari, ĩ ãmori coebecʉne, baejarũju vasuju Jesús. 38 To ĩ bajiro ĩacõari, “ ‘ “Manire ĩavariquẽnato Dios” yirã, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro ãmori coecõari rĩne, baroti ñaja’ yirotimasirere yirʉ̃cʉbʉobeami Jesús” ĩre yiĩagʉ̃ ñari, no yimasibesuju fariseo masʉ.
39 To bajiro ĩre ĩ yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩre gotiyuju Jesús:
—Idiriabaja, bare jeobariabajare bajiro bajiaja mʉa, fariseo masa. Idiriabaja, bare jeobariabaja joema coeriabajari ñaboarine, jubeajʉama bʉto ʉeri cʉtibajarire bajiro bajiaja mʉa. Mʉa ʉsʉri bajisejʉarema tʉoĩabeaja mʉa. To bajirã ñari, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojosere quẽne tʉoĩarã ñari, rojorã ñaja mʉa. Ĩaʉorã ñari, “Ĩnare yitocõari, ĩna cʉoboasere ẽmarʉarãja”, yitʉoĩarã ñaja mʉa. 40 Tʉoĩamasimenare bajiro bajirã ñaja mʉa, “Rojorã ñaja mani” yimasimena ñari. ¿Dios, mani rujʉrire rujeor'i, mani ʉsʉrire quẽne rujeobesujarique ĩ? Mani ʉsʉrire rujeor'i ñari, quẽnaro mani tʉoĩasere quẽne bojaami Dios. 41 Rojosere tʉoĩatʉjaya. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñari, quẽnaro yirã masu ñarʉarãja mʉa.
42 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, fariseo masa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉrãja mʉa. To bajiro yirã ñari, bare sãvʉorere, an'is, menta, comino vãme cʉtire mojoroaca ti vaja cʉtiboajaquẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi moabosarimasare ĩsiaja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, Dios ĩ rotimasire ñamasusejʉarema ajitirʉ̃nʉmenaja mʉa. Ado bajiro bajiaja ñamasuse: Quẽnaro riojo yire, gãjerãre ĩamaire, to yicõari, Diore maire quẽne ñaja ñamasuse. Tire quẽne yirũgũrona ñaja mʉa.
43 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, fariseo masa. Boserʉ̃mʉ ñaro rʉ̃cʉbʉoriajaʉjʉ baruji variquẽnaja mʉa. Dios ocare ĩna buerivirijʉ quẽne rʉ̃cʉbʉoriajaʉjʉ rujivariquẽnaja. Masa ĩna ñarijʉ mʉa ejajama, rʉ̃cʉbʉose rãca mʉare ĩna sẽnisere bojarũgũaja mʉa.
44 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Masa, gojere bajiro bajiaja mʉa. Ti goje joere vaboarine, “Masa ĩna yujeriagoje ñaroja” yimasimenama, õ ẽñerocajʉ ti ñajare. Tire bajiro bajiaja mʉare quẽne. Rojose mʉa tʉoĩasere masimena ñari, “Rojorã rãca ñaja mani”, mʉare yimasibeama masa, mʉa tʉjʉ ejarã —ĩnare yigotiyuju Jesús, fariseo masare.
45 To bajiro ĩ yigotirone, sĩgʉ̃ Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ ñañuju ĩ. Ado bajiro Jesúre yiyuju:
—Gotimasiorimasʉ, tʉoĩamasiri mene goticõaja mʉ. Fariseo masare to bajiro mʉ yijama, yʉare quẽne tud'igʉ yaja mʉ —Jesúre ĩre yiyuju.
46 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Mʉa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne bʉto rojose tãmʉorʉarãja. Dios ĩ rotimasire masirã ñari, ĩ rotimasire rẽtobʉsaro yirotirũgũaja mʉa. “Cojo vãme me mani rotise ñajare, cʉdijeomasimenama ĩna” yimasirã ñaboarine, ĩnare ĩamaimenane, “Ñajediro yʉa gotirẽtobuse riojo ñaja”, masare ĩnare yirũgũaja mʉa.
47 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Diore gotirẽtobosamasiriarãre mʉa ñicʉa ĩna sĩamasiriarãre ĩna yujemasiriajaʉ joere quẽnarijaʉri quẽnoaja mʉa, “Quẽnarã ñañuma” yirã. 48 To bajiro mʉa yijama, “Quẽnarã ñañuma” yirã me yaja mʉa. Ado bajirojʉa yirã yaja: “Diore gotirẽtobosamasiriarãre mani ñicʉa ĩna sĩamasire quẽnañuja ti” yirã yaja mʉa, mʉa ñicʉa rojose ĩna yiriarore bajiro rojose yirã ñari.
49 To bajiro mʉa yiroto rĩjorojʉne masicõañumi Dios, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñari. Ado bajiro yiyumi, mʉa ñicʉare, to yicõari, mʉare quẽne tʉoĩayugʉ ñari: “Jud'io masa vatoajʉ yʉre gotirẽtobosarãre, to yicõari, gãjerã yʉ oca goticudirimasare quẽne cõarʉcʉja yʉ. Ĩnare sĩarʉarãma ĩna. Gãjerãrema, rojose ĩnare yirʉarãma”, jud'io masare mʉare yiyumi Dios. 50-51 To bajiri mʉa ñicʉa ĩna yimasire, mʉa yisere quẽne ado bajiro mʉare yirʉcʉmi Dios: Abel ñamasir'ire mʉa ñicʉ ĩ sĩasʉomasire, to yicõari Diore gotirẽtobosarimasare mʉ ñicʉa ĩna sĩamasire, to yicõari Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi jubeajʉ ñarijaʉ soemʉoriajaʉ tʉjʉ mʉa ñicʉa Zacar'iare ĩna sĩatʉsamasire ti ñajare, bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa adirʉ̃mʉri ñarã. Ĩna bajimasiriarore bajirone Diore mʉa ajitirʉ̃nʉbeticõa ñajare, ĩna sĩamasire vaja rojose ĩnare ĩ yiroti rẽtobʉsaro rojose mʉare yirʉcʉmi Dios, adirʉ̃mʉri ñarãre.
52 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa. Tire buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, gotimasiovadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato mani” yirãre bajiro yiñaja mʉa. To yicõari, “Gãjerã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato ĩna” yirã yaja mʉa. Dios yarã ĩna ñarʉaboajaquẽne, ĩnare matarã yaja mʉa. To bajiri mʉa quẽne ĩ yarã ñabetirʉarãja mʉa —ĩre yicʉdiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.
53-54 To yigajano, ĩre jivar'i ya vijʉre Jesús ĩ budiato, bʉto ĩre jũnisiniñujarã Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne. Ĩre jũnisinirã ñari, bʉto ĩre sẽniĩagõjanabioyujarã ĩna. “Ĩ cʉdimasibetijama, ĩre ocasãrãsa mani” yirã, quẽnaro ajisʉya vasujarã.

i11:30 “Ti ũnire bajiro bajirʉcʉja” Jesús ĩ yijama, rijacoaboarine, ĩ tudicatirotire tʉoĩacõari, yiyuju.

j11:33 To bajiro Jesús ĩ yijama, ĩ oca riojo masirãma, “Gãjerãre gotimasioroti ñaja” yigʉ, yiyuju.