24
Jesús ĩ tudicatire queti
(Mt 28.1-10; Mr 16.1-8; Jn 20.1-10)
Gaje semana ĩna moasʉoriarʉ̃mʉ ti busumʉjado Jesús rujʉrire ĩna yujeriavire ĩarã vasujarã rõmia, sʉtiquẽnase ĩna quẽnorere, “Tuto mani” yirã. Ejacõari, ĩna ĩajama, gʉ̃ta tũnuobibeboaria mañuju. To bajiri ti vi sãjacõari, ĩaboayujarã ĩna. Ĩ rujʉri mañuju. To bajiro ti bajiro ĩacõari, “¿No bajiro bajiyujari ti?” ĩna yitʉoĩarone, ĩna tʉre ángel mesa jʉarã ruyuarʉ̃gʉ̃cõañujarã ĩna. Bʉto yaase sudi sãñarã ñañujarã ĩna. To bajiro ĩna bajirone, bʉto güirãne, gʉsomuniari tuetucõari, mureacũcoasujarã ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna, ángel mesa:
—¿No yirã rijariarã yujeriarojʉ Jesúre macati mʉa? Maami adorema. Jẽre caticoami. Mʉa rãca Galileajʉ ñagʉ̃, ado bajiro mʉare ĩ goticatire tʉoĩaña mʉa: “Dios ĩ roticõacacʉ, rojorãre ĩsiecorʉcʉja yʉ. Yʉre jajutu sĩarʉarãma ĩna. To bajiboarine yʉre ĩna sĩaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne quẽna tudicaticoarʉcʉja yʉ”, mʉare yicami Jesús —ĩnare yigotiyujarã ĩna ángel mesa.
8-10 To bajiro Jesús ĩnare ĩ gotirere tʉoĩabʉjacõari, tudicoasujarã ĩna. Tojʉ ñañujarã Jesús buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo, coja jẽnituarirãcʉ ñarã, gãjerã ĩ rãca ñarã quẽne ñañujarã ĩna. To bajiri ĩna tʉjʉre tudiejacoasujarã ĩna, rõmia. Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã ĩna: Mar'ia Magdalena vãme cʉtigo ñañuju so. Bero Juana, bero gajeo Mar'ia, Santiago jaco ñañuju so. To yicõari, gãjerã quẽne ñañujarã ĩna. To bajiri Jesús buerimasa tʉjʉ ejacõari, jediro ĩnare bajirere gotiyujarã ĩna. 11 To bajiro ĩnare ĩna gotiboajaquẽne, ĩnare ajitirʉ̃nʉbesujarã Jesús buerimasa. “Mecʉrã yama ĩna”, yitʉoĩañujarã ĩna.
12 To bajiboarine, Pedrojʉama, ĩna gotisere ajicõari, ũmacoasuju ĩ. Ũma vaejacõari, sojejʉ mubiar'i, ĩasõñuju ĩ. Jesúre ĩna gũmaboare rĩne ñañuju ti. Tire ĩacõari, “¿No bajiro bajicõari, bajiyujari ti?” yitʉoĩarejaigʉne, tudicoasuju ĩ.
Emaús vãme cʉti macajʉ vanare Jesús ĩnare ĩ ruyuaĩore queti
(Mr 16.12-13)
13 Tirʉ̃mʉne Jesúrãca ñariarã jʉarã vasujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana. Jerusalénjʉ ñacõari, Emaús vãme cʉti macajʉre varia maa, once kilómetros ñañuju ti. 14 To vanane, Jesús ĩ bajirocarere gãmerã queti gotivasujarã ĩna. 15 To bajiro ĩna yi vatone, ĩnare ẽmʉñuju Jesús. 16 Ĩnare ĩ ẽmʉboajaquẽne, “Jesúne ñaami”, yimasibesujarã, Dios, ĩre ĩna ĩamasiborotire ĩnare ĩ masiriocõajare. 17 To bajiri ĩ rãca vacõa ñañujarã ĩna. To bajivacʉne,
—¿Ñie ũni quetire gãmerã gotiati mʉa? —Jesús ĩnare ĩ yisẽniĩarone, sʉtiritirãne, tujarʉ̃gʉ̃ñujarã ĩna.
18 To bajicõari, sĩgʉ̃, Cleofas vãme cʉtigʉ ado bajiro Jesúre sẽniĩañuju ĩ:
—¿Mʉma Jerusalénjʉre vacudigʉ ñaboarine, adirʉ̃mʉri bajiñasere masibeati mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩañuju ĩ.
19 To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
—¿No bajiro bajise ũnire yigʉ yati mʉ? —ĩnare yisẽniĩañuju ĩ.
To bajiro ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jesúre ĩre cʉdiyujarã ĩna:
—Jesús, Nazaret macagʉre ĩna yimasisere yaja yʉa. Ĩma, Diore gotirẽtobosagʉ ñari, quẽnaro masare gotimasiocõari, ĩaĩañamanire yiĩogʉ̃ ĩ ñajare, Dios, to yicõari masa jediro, “Quẽnagʉ̃ ñaami”, ĩna yiĩagʉ̃ ñaboami. 20 To bajiro yigʉ ĩ ñaboajaquẽne, paia ʉjarã, mani ʉjarã rãca ĩre sĩaroticõamasiñuma ĩna. Yucʉ́tẽrojʉ ĩre jajusĩarotimasiñuma. 21 “Ĩma, Israel sitanare, quẽnaro yʉa ñarotire yiejarẽmorocʉ ñagʉ̃mi”, yitʉoĩamasiboabʉ yʉa. Ĩre ĩna sĩamasirirʉ̃mʉ rãca mani cõĩajama, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉ ñaja. 22-24 “Ĩ rujʉrire bʉjabejʉ yʉa”, yima. “To yʉa ĩañarone, yʉare ruyuaĩoma ángel mesa. Yʉare ruyuaĩocõari, ‘Jẽre tudicaticoami Jesús’ ”, ĩnare yigotiyujarã ĩna. “To bajiro yima” ĩna yigotisere ajicõari, no yimasibetiboana, yʉa rãca ñarã, sĩgʉ̃ri ĩarã vasuma ĩna. Tojʉ vaejacõari, rõmia ĩna gotiriarore bajirone Jesús rujʉri ti manore ĩañujarã ĩna quẽne —Jesúre yigotiyujarã ĩna, Emaús vãme cʉti macajʉ vana.
25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Tʉoĩamasimenare bajiro bajiaja mʉa. Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire ĩna ucamasire ti ñaboajaquẽne, “Riojo gotiriarãma”, yitʉoĩabeaja mʉa maji. 26 “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ, ĩ rotiroto rĩjoro, rojose tãmʉorʉcʉmi”, yiucamasiñuma ĩna jediro —ĩnare yiyuju Jesús.
27 To yigajanocõari, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ ĩ bajirotire Moisés ĩ ucamasirere, gãjerã ñajediro Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere quẽne ĩnare gotirẽtobuyuju ĩ.
28 To bajiro ĩnare goti vacʉ rĩne, ĩna vati macare ejacõari, ĩna tujaro ũnone Jesújʉama, rẽtoarocʉre bajiro bajiyuju. 29 To ĩ bajiboajaquẽne, ĩre rẽtoarotibesujarã ĩna.
—Vabesa mʉ. Adone yʉa rãca tujaya. Rãioato bajiaja —ĩre yiyujarã.
To bajiro ĩre ĩna yijare, ĩna ya vijʉ ĩna rãca sãjasuju ĩ. 30 Ĩna sãjaejacõari bero, ĩna rãca barujigʉne, pan ãmicõari, “Quẽnaja”, Diore yigotiyuju Jesús. To yigajanocõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩsibatoyuju ĩ. 31 To ĩ yirone, ĩre ĩna ĩamasirotire cõañuju Dios. Ĩre ĩna ĩamasirirĩmarone, yayicõa tʉjasuju Jesús. 32 To ĩ bajirone, ado bajiro gãmerã yiyujarã ĩna:
—Manire ẽmʉcõari, quẽnaro ĩ gotirũtu vadisere ajivariquẽnamʉ mani. To bajiri, “Jesúne ñaami”, yiĩamasiroti ñaboabʉ ti —gãmerã yiyujarã ĩna.
33 To yiñarãne, Jerusalénjʉ tudicoasujarã ĩna, Jesús buerimasa, jʉaãmo cõro, gʉbo coja jẽnituarirãcʉ ñarã, to yicõari gãjerã ĩna rãcana quẽne ĩna ñarojʉ. 34 To bajiri, ĩna tudiejaro ĩacõari, ado bajiro ĩnare gotiyujarã ĩna:
—Mani ʉjʉ tudicaticoasumi. Pedrore ruyuaĩoñuju ĩ —ĩnare yigotiyujarã ĩna.
35 To bajiro ĩna yigotigajanorone, Jesúrãca ĩna vare quetire, to yicõari, panre mʉtocõari, ĩnare ĩ ĩsibatorone, ĩre ĩna ĩamasirere ĩnare gotiyujarã ĩna, Emaús maca variarãjʉa.
Ĩ buerã vatoajʉre Jesús ĩ ruyuaĩore queti
(Mt 28.16-20; Mr 16.14-18; Jn 20.19-23)
36 To bajiro ĩna gotiñarone, ĩna vatoajʉ ruyuarʉ̃gʉ̃ñuju Jesús. Ruyuarʉ̃gʉ̃cõari,
—¿Ñati mʉa? Quẽnaro ñaña mʉa —ĩnare yiyuju ĩ.
37 To bajiro ĩ yiejaro, ĩre ĩaʉcacõari, bʉto güiyujarã ĩna. “¡Bajirocar'i vãti ñaami!”, yitʉoĩagüiyujarã ĩna. 38 To ĩna yigüisere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—¿No yirã yʉre ĩaʉcati? ¿No bajiro yirã, “Jesús me ñaami”, yitʉoĩati mʉa? 39 Yʉne ñaja. Yʉ ãmorire, yʉ gʉborire, ĩna jajumasise godore ĩaĩasaque mʉa. Yʉre moaĩaña mʉa. Bajirocar'i vãtima, gõa maami. Ri'i maami. Yʉma ri'i cʉtijedicõaja yʉ. Ĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
40 To bajiro ĩnare yigotigajanocõari, ĩ ãmorire, ĩ gʉborire quẽne ĩnare ĩoñuju ĩ. 41 To bajiro ĩnare ĩ yiboajaquẽne, “Ĩne ĩ ñajama, quẽnamasucõaboroja”, ĩre yitʉoĩacõa ñañujarã ĩna maji. To bajiro ĩre ĩna yitʉoĩacõa ñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju ĩ:
—¿Bare cʉoati mʉa? —ĩnare yisẽniñuju ĩ.
42 To bajiro ĩ yijare, vai sesoriajuria ĩre ĩsiñujarã ĩna. 43 Ĩre ĩna ĩsirone, ĩna ĩaro rĩjorojʉa bayuju ĩ. 44 Tire bagajanocõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
—Yʉ bajirocaroto rĩjorojʉa yʉ bajirotire mʉare goticajʉ yʉ. Moisés ĩ ucamasire, to yicõari, Diore gotirẽtobosarimasa ñamasiriarã Salmo ĩna ucamasire quẽne yʉ bajirotirene yimasiñuma —ĩnare yigotiyuju Jesús.
45 To bajiro ĩnare yigoticõari, Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩna ajimasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ. 46 To yigajanocõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju ĩ:
—Ado bajiro yʉ bajirotire gotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire: “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ bajirocacoarʉcʉmi. Bajirocaboarine, ĩ bajirocaro bero, idiarʉ̃mʉ tʉsatirʉ̃mʉne tudicaticoarʉcʉmi. 47 Ĩ tudicatiro bero, Jerusalén macanare gotimasiorʉarãma. Ĩnare ĩna gotimasioro bero, adi macarʉcʉro ñarã jedirore ado bajiro gotimasiorʉarãma: ‘Rojose mʉa yisere tʉoĩasʉtiriticõari, yitʉjaya mʉa. To bajiro mʉa yijama, rojose mʉa yise vaja mʉare Cristo ĩ vaja yibosare ñajare, rojose mʉa yisere masirio variquẽnarʉcʉmi Dios’ yigotimasiorʉarãma”, yigotiaja ti, Dios oca masa ĩna ucamasire. 48 Mʉama, to bajiro yʉ bajisere ĩarã ñari, “Riojone ñaja. To bajirone bajicajʉ”, gãjerãre yigotimasirʉarãja mʉa. 49 Dios ĩ yicatore bajirone mʉa rãca ñarocʉre Esp'iritu Santore mʉare cõarʉcʉja yʉ. To bajiri, adi macane Jerusalénne yuñarʉarãja mʉa maji. Esp'iritu Santo rujiejacõari, Dios ĩ masisere mʉare ʉjorʉcʉmi. To bajiro ĩ yiro bero, yʉ ocare goticudirã varʉarãja mʉa —ĩnare yigotiyuju Jesús.
Dios ĩ ñarojʉ Jesús ĩ mʉjare queti
(Mr 16.19-20)
50 To bajiro ĩnare ĩ yiro bero, Betania vãme cʉti maca tʉjʉ ĩ buerimasare ũmato vasuju ĩ. Tojʉ ejacõari, ĩ ãmori ñumʉori,
—Quẽnaro mʉare yato Dios —yiyuju ĩ.
51 To bajiro ĩnare ĩ yiñarone, ĩ ñarojʉ ĩre ãmimʉjacoasuju Dios. 52 Dios ĩre ĩ ãmimʉjatone, muqueacõari, Jesúre rʉ̃cʉbʉoyujarã ĩna. To yigajanocõari, Jerusalénjʉ quẽnaro variquẽnarã tudicoasujarã ĩna yuja. 53 Tudiejacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, ĩre yivariquẽnarũgũñujarã ĩna.
To cõro ñaja.