7
“ ‘Rojose yirã ñaama. Ti sʉorine rojose tãmʉorʉarãma’ yirʉarã, ĩnare ĩabesebesa”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Lc 6.37-38, 41-42)
Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—“Rojose yirã ñaama. To bajiro yirã ñari, rojose tãmʉorʉarãma”, gãjerãre ĩnare yiĩabesebesa. To bajiro mʉa yijama, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩaromi Dios. To bajiri, gãjerãre rojose ĩna yise sʉorine “Rojose tãmʉorʉarãja” mʉa yiĩacõĩajama, mʉare ĩ beserirʉ̃mʉjʉ, “Rojose yirã ñaama”, mʉare yiĩacõĩarʉcʉmi Dios. 3-5 Gajeyerema, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: Gãji bʉto rojose ĩ yibetiboajaquẽne, “Mʉ cajeare sũjuriroaca sãñaja. Tijʉacare ãmirocato” yirãre bajiro yaja mʉa. Tire bʉto ĩatirʉ̃nʉrã ñaboarine, mʉa cajeajʉre jairisũjuro sãñarijaʉre tijaʉre, “Ãmirocaya” yimasibeaja mʉa, “Bʉto rojorã ñaja yʉa” yitʉoĩamasimena ñari. Mʉa rãcagʉ ĩ yisejʉare ĩacõari, “Riojo tʉoĩabeaja mʉ. ‘Quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya’ yirã, riojo mʉre gotirʉarãja” yigotirã ñaboarine, “Adi ñaja quẽnase. Tijʉa ñaja rojose”, yimasimenaja, ĩ rẽtoro rojose yirã ñari. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. “Bʉto rojorã ñaja yʉa” mʉa yitʉoĩamasiro berojʉ, mʉa rãcagʉre ejarẽmomasirãja mʉa, “Quẽnaro riojo ñato ĩ” yirã —ĩ buerãre ĩnare yimasioñuju Jesús.
Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Bʉto quẽnase ñaja Dios oca. Ĩ yere ajiterãre gotimasiobetirʉarãja mʉa. “Bare quẽnase ti ñaboajaquẽne, yaia ĩna batese ti ñajama, manire jũnisinicõari, cũnisurerearʉarãma ĩna” yirã, ĩnare ecabeaja mʉa. To yicõari, mʉa ye jairo vaja cʉtise, perla vãme cʉtisere yesea vatoajʉ reacũbeaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, mʉa reacũsere bojamena ñari, tire cʉdavʉoreacõarʉarãma ĩna. To bajirone bajiaja Dios oca quẽnasere ajiterãrene mʉa gotimasiorʉajaquẽne. To bajiri, ĩna ajirʉabetire ĩamasicõari, ĩnare gotimasiomasibetirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
“Diore mʉa sẽnijama, mʉare cʉdirʉcʉmi”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Lc 11.9-13; 6.31)
Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Diore mʉa sẽnijama, cõarʉcʉmi. Ĩre sẽnicõari, mʉa macajama, bʉjarʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ no bojase ĩre ti rʉyajama, gãji ya vijʉ ejacõari sãjarʉ, sẽniĩagʉ̃mi. Ĩ sẽniĩajare, ĩre sãjaroticõari, ĩre ejarẽmogʉ̃mi. To bajirone bajiaja Diore sẽnirãre quẽne. Ĩre mʉa sẽnisere ajicõari, quẽnaro mʉare yiejarẽmorʉcʉmi. “Dios manire ejarẽmorʉcʉmi” yitʉoĩarã ñari, ĩre ĩna sẽnisere ĩnare cõarʉcʉmi. Ĩna macajaquẽne, bʉjarʉarãma.
“Bare bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿gʉ̃tane ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa. 10 “Vai bojaja yʉ” mʉa macʉ ĩ yisẽnijama, ¿ãña bar'i merene ĩsirãtique mʉa? Ĩsimenaja mʉa. 11 Diore bajiro quẽnase yirã me ñaboarine, mʉa rĩare quẽnaro yaja mʉa. “To bajiro yirã ñaja” yimasirã ñari, “Mani jacʉ õ vecagʉre mani sẽnijama, quẽnaro masu manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani —ĩnare yiyuju Jesús.
12 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Gãjerã quẽnaro mʉare ĩna yisere bojaja mʉa. Tire bojarã ñari, quẽnaro ĩnare yiya mʉajʉa quẽne. To bajirone Moisés ñamasir'ire roticũmasiñuju Dios. To yicõari Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire quẽne, to bajirone yaja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
“Eyabeti maa ñaja Dios tʉjʉ varia maa”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Lc 13.24)
13 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã mʉa ñarʉajama, eyabetisoje, to yicõari, eyabeti maare vanare bajiro josarʉarãja mʉa. Ti josaboajaquẽne, ĩ yarã ñaña mʉa. Ĩ yarã mejʉama, jãjarã ñarãma. Gaje soje eyarisojere sãjacõari, to yicõari, eyari maa vanare bajiro josabetirʉarãma ĩnama. Ti josabetiboajaquẽne, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñarãma. 14 Eyabetisoje, to yicõari, eyabeti maare vanare bajiro josarʉarãma, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirãma. Ti josaboajaquẽne, Dios tʉjʉ ejacõari, ĩ rãca quẽnaro ñacõarũgũrʉarãma. Jãjarã me ñarʉarãma ĩnama —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
“Ti rica cʉtise sʉorine yucʉ́re ĩamasiaja mani”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Lc 6.43-44)
15 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñari, ĩre gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa quẽne”, yitorimasa ñarãma sĩgʉ̃ri. To bajiro ĩna yitosere quẽnaro ajimasiña mʉa. Tire mʉa ajimasibetijama, to bajiro mʉare ĩna yitose ñajare, Dios yere mʉa ajirũgũboasere masiriticoarʉarãja. 16 Ĩna gotimasiose sʉorine, “Quẽnarã ñaama” yimenane, ĩna bajire cʉtisejʉare ĩasʉoya mʉa. Ti rica cʉtise sʉorine yucʉ́re ĩamasiaja mani. Ʉye juaroana, vãtijota yucʉ́rijʉre macamenaja mani. Quẽnase bare higos vãme cʉtire juaroana, vidirojʉ ñaricʉ savajotaʉjʉre macamenaja mani. 17 To bajiri, yucʉ́ vãnʉquẽnaricʉma, quẽnase rica cʉtiroja. Vãnʉbetijʉama, quẽnabetiarine rica cʉticõaroja. 18 To bajiri, yucʉ́ vãnʉricʉ, “Quẽnase rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnabeti rica cʉtibetoja. To yicõari, vãnʉbeti, “Quẽnabeti rica cʉtiricʉ ñaja” mani yiboaricʉne, quẽnase rica cʉtibetoja. 19 Tocãrãca yucʉ́rire, vãnʉbeticõari, rica quẽnabeti yucʉ́rire quẽacõari, jeamejʉ soereacõare ñaroja. 20 To bajiri yucʉ́ ricare ĩacõari, “Quẽnaricʉ ñaja ti. Quẽnabeti ñaja adima” mani yimasirore bajirone, “Diore gotirẽtobosarimasa ñaja yʉa” yirã, ĩna yisere ĩacõari, “Quẽnarã ñaama ĩna. Quẽnamena ñaama ãnoa”, yimasirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
“Ʉjʉ Dios ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarãma ĩ yarã quẽnaro ĩ yirona”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Lc 13.25-27)
21 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Ñajediro, “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yʉre yirã me ñarʉarãma yʉ jacʉ yarã, quẽnaro ĩ yironama. Yʉ jacʉ ĩ bojarore bajiro yirã rĩne ñarʉarãma õ vecajʉ varonama. 22 Masare Dios ĩ beserirʉ̃mʉ ti ejaro, jãjarã ado bajiro yiboarʉarãma: “Yʉa ʉjʉ, yʉare mʉ rotijare, mʉre gotirẽtobosacajʉ yʉa. Yʉare mʉ rotijare, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureacajʉ yʉa. To yicõari, yʉare mʉ rotijare, jairo ĩaĩañamani yiĩocajʉ yʉa”, yʉre yiboarʉarãma ĩna, socarãne. 23 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: “Tire mʉare yirotibeticajʉ yʉ. Mʉare masibeaja. ¡Vasa! Rojose yirã ñaja mʉa”, ĩnare yirʉcʉja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
“Quẽnaro ĩre ajitirʉ̃nʉrã, to yicõari, ĩre ajiboarine, ĩre cʉdimenama, ado bajiro bajirãma”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Mr 1.22; Lc 6.47-49)
24 Quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Mʉare yʉ gotimasiosere ajicõari, yʉ rotirore bajiro yigʉ, quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñagʉ̃mi ĩ ũgʉ̃ma. Ĩ ñagʉ̃mi gʉ̃tajãijʉ gojeri coaejocõari, botari rʉ̃gõcõari, vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. 25 Vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. Bʉto mino vatoja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉ ti jaiejacoaboajaquẽne, juriaquedibetoja ti vi. 26 Yʉre ajiboarine, yʉ rotirore bajiro yibecʉjʉa ñagʉ̃mi sita vajarojʉ vi bʉagʉre bajiro bajigʉ. 27 Ti vi ĩ bʉaro bero, bʉto oco quediroja. Bʉto mino vatoja. To bajicõari, riaga jaicoatoja. Ti vijʉre ti jaiejarone, yoaro mene juriaquedicoatoja —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús.
28-29 To bajiro Jesús ĩnare ĩ yigotimasioro bero, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare bajiro me, ʉjʉre bajiro bojonebecʉne quẽnaro ĩ gotimasiojare, ajiĩañamani ĩ gotise ti ñajare, no yimasibesujarã ĩna.