8
Gase boagʉre Jesús ĩ catiore queti
(Mr 1.40-45; Lc 5.12-16)
Burojʉ ñar'i, Jesús ĩ rojaejarone, jãjarã masa ĩre sʉyayujarã. To ĩna bajirone, sĩgʉ̃ gase boagʉ Jesúre vacãnamuacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejayuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:
—Yʉ ʉjʉ, yʉ cãmire mʉ yarʉajama, yaya —yiyuju. To bajiro ĩre ĩ yisere ajicõari,
—Mʉ cãmire yarʉcʉja yʉ —ĩre yigʉne, ĩre moaĩañuju Jesús.
To bajiro ĩ yirirĩmarone, ĩ cãmi ĩre yaticoasuju yuja. To ĩre yigajanocõari, gãjerãre ĩre gotirotibesuju Jesús. To bajiro ĩre yicõari, ado bajiro ĩre yiyuju:
—Yucʉacane paire mʉ rujʉre ĩoaya. To yigʉne, Moisére Dios ĩ roticũmasiriarore bajirone vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, paire ĩsima, Diore rʉ̃cʉbʉogʉ. To mʉ yisere ĩacõari, “Caticoasumi”, yirʉarãma masa —ĩre yiyuju Jesús, gase boaboar'ire.
Surara ʉjʉre moabosarimasʉre Jesús ĩ catiore queti
(Lc 7.1-10)
Capernaum vãme cʉti macajʉre Jesús ĩ ejaro ĩacõari, ĩ tʉjʉ vayuju surara ʉjʉ. Romano masʉ ñañuju ĩ. Jesús tʉ ejacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ado bajiro ĩre sẽniñuju:
—Yʉ ʉjʉ, yʉre moabosarimasʉ ĩ bajisere ajimaiña. Yʉ ya vijʉ rijajesami. Micacõari, bʉto visiomi —Jesúre ĩre yiyuju surara ʉjʉ.
—Ĩre catiogʉ varʉcʉja yʉ —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
To ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju surara ʉjʉ, Jesúre:
—Yʉ ʉjʉ, quẽnagʉ̃ masu ñaja mʉ. Yʉma, rojose yʉ yisere tʉoĩa bojonegʉ̃ ñari, yʉ ya vire mʉre sãjarotimasibecʉja yʉ. Tojʉ sãjabetiboarine, mʉ ñagõtʉoĩasene catiomasigʉ̃ja mʉ. Gãjerã surara ʉjarã beroagʉ ñaja yʉ. To bajiri, yʉ quẽne, gãjerã surarare rotigʉ ñaja yʉ. Sĩgʉ̃re, “¡Vasa!” yʉ yijama, vajami. Gãjire, “Vayá” yʉ yijama, vadiami. To yicõari, yʉre moabosarimasʉre, “Tire yiya” yʉ yijama, yirũgũami. To bajiri, mʉ roque rotigʉ masu ñari, tojʉ vabetiboarine, mʉ ñagõtʉoĩasene caticoarʉcʉmi —Jesúre yiyuju.
10 To bajiro ĩ yisere ajiyamanire bajiro ajitʉoĩañuju Jesús. To bajiri ado bajiro ĩnare yiyuju, ĩre sʉyarãre:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia yʉ yarã ñaboarine, “Masigʉ̃, to yicõari, quẽnagʉ̃ ñari, yʉre yirẽmorʉcʉmi” yʉre ĩ yitʉoĩarore bajiro tʉoĩagʉ̃re, ĩabetirũgũaja yʉ. 11 Quẽnaro yʉre ajiya. Ĩre bajiro bajirã Israel masa me, jãjarã ejarʉarãma õ vecajʉ Dios tʉjʉ. Muiju ĩ jiadojʉa vadiriarã quẽne, ĩ rocasãtojʉa vadiriarã quẽne ejarʉarãma. Tojʉre, rojorãre Dios ĩ rearo bero, ĩ rãca barujirʉarãma ĩna. Ĩna rãca ñarʉarãma Abraham, Isaac, to yicõari, Jacob ñamasir'i quẽne. 12 Israel ñamasir'i jãnerabatia Diorãca barujirona ñaboariarã, rojose ĩna yire sʉorine rẽtiarojʉ ĩnare reacõarʉcʉmi. Tojʉre ñacõari, bʉto rojose tãmʉorã ñari, guji põguẽ, oti, yirʉarãma ĩna —ĩnare yiyuju Jesús.
13 To yigajano, surara ʉjʉjʉare ado bajiro yiyuju:
—Mʉ ya vijʉ tudiasa. “Ñamasugʉ̃ ñari, yʉre catiobosacõarʉcʉmi” yʉre mʉ yitʉoĩarore bajirone bajirʉaroja —ĩre yiyuju Jesús.
To ĩ yirirĩmarone, surara ʉjʉre moabosarimasʉ, vijʉ rijañaboar'i caticoasuju ĩ yuja.
Pedro ũmañicore Jesús ĩ catiore queti
(Mr 1.29-31; Lc 4.38-39)
14 Pedro ya vijʉ vasuju Jesús. Ti vi ejacõari, Pedro ũmañicore ĩañuju. Cãnijesariaro joejʉ jesayuju so. So rujʉ bʉto asicõari, bʉbʉribʉjayuju. 15 Sore ĩacõari, so ãmore ĩ moaĩarone, rujʉ asicõari, so bʉbʉribʉjaboase tʉjacoasuju. To bajiri vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, bare ĩre ecayuju so.
Jãjarã, rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiore queti
(Mr 1.32-34; Lc 4.40-41)
16 Tirʉ̃mʉ rãiorijʉne juaejoyujarã, ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarãre Jesús tʉjʉ, “Vãtiare ĩnare bureato” yirã. To ĩna yiro ĩacõari, cojoji ñagõgʉ̃ne, vãtiare bureayuju Jesús. Jãjarã ñañujarã ĩna ʉsʉrijʉ vãtia sãñarã, masa ĩna juaejoriarã. To yicõari, rijaye cʉtirãre quẽne catioyuju. 17 To bajiro bajiyuju, Isa'ias, Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'i, “To bajiro bajirʉaroja” ĩ yiucamasire ti ñajare. Ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias: “Mani rijaye cʉtire catiorʉcʉmi. To yicõari, josari mani tãmʉoñasere yirẽtobosarʉcʉmi” yiucamasiñumi Isa'ias, Jesús ĩ catiorotire yigʉ.
“Yʉre mʉa ajisʉyarʉajama, josarʉaroja ti”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Lc 9.57-62)
18 Cojorʉ̃mʉ jãjarã masa ĩ tʉjʉ ĩna ñagãnibiaro ĩacõari,
—Gajejacatʉajʉ jẽacoajaro mani —ĩ buerãre ĩnare yiyuju Jesús. 19 To ĩ yise rãcane, sĩgʉ̃, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉ, Jesús tʉ ejayuju.
—Gotimasiorimasʉ, no bojaro mʉ vato cõrone mʉre sʉyarʉaja yʉ —Jesúre ĩre yiyuju ĩ.
20 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Buyairoarema, ĩna gojeri ñacajʉ. Miniare quẽne, ĩna jibʉri ñacajʉ. To ĩna bajiboajaquẽne, yʉ, Dios ĩ cacʉma, cãniriajʉ magʉ̃re bajiro bajiaja yʉ. To bajiri yʉre mʉ sʉyajama, bʉto mʉre josarʉaroja —ĩre yiyuju Jesús, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasʉre.
21 To ĩ yiro bero, gãji Jesús buerimasʉ ado bajiro ĩre yiyuju:
—Yʉ ʉjʉ, yʉre yuya mʉ maji. Yʉ jacʉ ĩ bajirocacoajare, ĩre yujegʉacʉ yaja yʉ. Ĩre yujecõari bero, mʉre sʉyarʉcʉja yʉ —Jesúre ĩre yiboayuju.
22 To bajiro ĩre ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
—Yucʉne yʉre sʉyaya mʉ. Yʉre ajitirʉ̃nʉmena, rijariarãre bajiro bajirã ñarãma. Ĩnajʉa rijariarãre yujeato ĩna —ĩre yicʉdiyuju Jesús.
Mino vatone, oco sabesere Jesús ĩ tʉjore queti
(Mr 4.35-41; Lc 8.22-25)
23 Jesús ĩ buerã rãca cũmuajʉ vasãjañuju, jẽacʉ. 24 Ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, rujacoarʉayuju. To ti bajiboajaquẽne, cãnigʉ̃ yiyuju Jesús. 25 Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna:
—Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! To bajiri mani rujaborotire yirẽtoña mʉ —ĩre yiyujarã.
26 To bajiro ĩna yirone,
—¿No yirã bʉto güiati mʉa? “Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩarã me ñaja mʉa —ĩnare yiyuju.
To yi, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari,
—¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús.
To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja. 27 Tire ĩacõari, no yimasibesujarã ĩna.
—¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore to yicõari, sabesere quẽne ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã ĩna.
Gadara vãme cʉti maca tʉanare ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare Jesús ĩ bureare queti
(Mr 5.1-20; Lc 8.26-39)
28 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gadara vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã. To ĩna ejarone, masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉre jʉarã ʉ̃mʉa budiayujarã. To bajicõari, Jesús tʉre ejarʉ̃gʉ̃ ejayujarã. Jʉarãjʉne vãtia sãñarã ñari, bʉto guayujarã. To bajiro ĩna bajijare, rẽtomasiña mañuju. 29 Jesúre ĩarãne, ado bajiro yiavasãñujarã ĩna ʉsʉrijʉre sãñarã, vãtia:
—¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati Dios macʉ? ¡Yʉare gõjanabiobesa! Rojose yʉa yise vaja, rojose yʉare mʉ yirotirʉ̃mʉ ti ejabetiboajaquẽne, ¿rojose yʉare yigʉ vadiati mʉ? —Jesúre yiyujarã vãtia.
30 To ĩna yiñaro sojʉa jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã. 31 Ĩnare ĩacõari, rʉ̃cʉbʉose rãca Jesúre yisẽniñujarã vãtia:
—Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —yiyujarã vãtia.
32 To bajiro ĩre ĩna yijare,
—Mʉare varotiaja yʉ —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús.
To ĩ yirone, jʉarãjʉrene ĩna ʉsʉrijʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, yeseajʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ ĩna ñaro cõrone rearoderujacõa tʉjasujarã, vãtia ĩnare ĩna sãjajare.
33 Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. To bajicõari, vãtia sãñaboariarã ĩna yiecose ñaro cõrone ti macanare gotijeocõañujarã ĩna. 34 Tire ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana jediro. Ĩ tʉ ejacõari, ĩre güirã, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre varotiyujarã.