9
Micagʉ̃re Jesús ĩ catiore queti
(Mr 2.1-12; Lc 5.17-26)
To bajiro ĩre ĩna yijare, ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ tudijẽa ejacoasuju Jesús, ĩ ya macajʉ. Ti macajʉ ĩ ñaro, micagʉ̃re rijarã ãmivariajʉ joejʉ ĩre ãmiejayujarã. “Ĩre ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
—Yʉ maigʉ̃, tʉoĩatutuaya. Rojose mʉ yirere mʉre masiriocõaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
To ĩ yisere ajicõari, ti macana sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa ado bajiro tʉoĩañujarã: “To bajise ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—“ ‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. “Rojose mʉ yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami”, yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, micagʉ̃re, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa. To bajiri, “ ‘Dios ĩ roticõacacʉ ñari, Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro yaja yʉ: Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
To ĩre ĩ yirone, micagʉ̃ ñaboar'i, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.b Rĩjorojʉrema Mateo “Yiyuju Jesús” yiucayumi, capítulo 1, to yicõari, capítulo 9 versículo 8, ĩ rãca ñabetirí ñari. Capítulo 9 versículo 9, to yicõari, tʉsari capítulo 28, ĩ rãca ñarí ñari, “Yicami”, yiucayumi yuja.
Mateore Jesús ĩ jire queti
(Mr 2.13-17; Lc 5.27-32)
Micagʉ̃re catiogajano vagʉne, Mateo vãme cʉtigʉre yʉre ĩabʉjacami Jesús. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñacajʉ yʉ. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujicajʉ. To yʉ yiñaro ĩacõari,
—Yʉre ajisʉyaya —yʉre yicami Jesús. To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoacajʉ yʉ yuja.
10 Yʉ ya vijʉ ejacajʉ yʉa. To ejacõari, bacajʉ yʉa. Yʉ rãca barã ejacana, jãjarã ñacama. Yʉ yicatore bajiro rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, to yicõari, gãjerã, “Rojose yirã ñaama” masare yiĩarã quẽne ñacama. Jesús buerimasa quẽne ñacama. 11 To yʉa bajirone, ejacama fariseo masa. Ĩna ñacama, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. Ejacõari, yʉa bañasere ĩacõari, yʉ rãcanare Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩacama:
—¿No yigʉ mʉare buegʉma, ãnoa rojose yirã rãca bati? —yicama ĩna.
12 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús, fariseo masare:
—Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojosere yirã me ñaja yʉa”, yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. 13 Dios oca masa ĩna ucamasirere ado bajiro quẽnaro tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro gotiaja ti: “Gãjerãre mʉa ĩamaisere bojaja yʉ. Gãjerãre mʉa ĩamaibetijama, vaibʉcʉrã ecariarãre sĩacõari, yʉre mʉa soemʉoboajaquẽne, ñie vaja manoja ti”, yigotiaja Dios oca, masa ĩna ucamasire. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri to bajiro yitʉoĩagʉ̃ ñari, ãnoa rãca bagʉ yaja yʉ —ĩnare yicami Jesús.
“Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi Dios” yirã, bare babetire queti
(Mr 2.18-22; Lc 5.33-39)
14 Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ buerã, Jesús tʉjʉ ejacama ĩna. To bajicõari, ado bajise ĩre sẽniĩacama:
—Yʉa quẽne, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore yʉa sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũaja yʉa. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —ĩre yicama Juan buerimasa.
15 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús:
—Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmorãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama”, yimasire ñaja. To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã.
16 Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, mamagasero rãca seretumasimenaja mani. Mamagaserone mani seretujama, mani coero bero carato tʉ̃atutu vatone bʉcʉasejʉa vocoatoja. Bʉcʉase, mamase rãca mani seretumasibetore bajirone, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa.
17 To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne, to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa —ĩnare yicami Jesús.
Jud'io masa ʉjʉ macore Jesús ĩ catiore queti
(Mr 5.21-43; Lc 8.40-56)
18 To bajise Jesús ĩ gotiñarone, sĩgʉ̃ jud'io masa ʉjʉ ejacami. Ejacõari, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucami, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yigʉne, ado bajiro Jesúre yicami:
—Yucʉacane yʉ maco bajirocacoamo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, tudicaticoarʉocomo so —Jesúre yicami.
19 To ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoacami Jesús. To bajiri yʉa, ĩ buerimasa quẽne vacajʉ. 20-21 To yʉa vatone, sĩgõ rõmio rijago Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃riomo. Gãmorõmi cʉtigo ñañumo so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari rijañañuju. “Jesús sudiro gaja moaĩarʉaja yʉ. Ti rĩne bojaja yʉ. To bajiro yʉ yijama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ”, yiriomo so. To bajiro yirio ñari, Jesús sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudiro gajare moaĩariomo. 22 So moaĩasere masicõari, jʉdarʉ̃gʉ̃cami Jesús. To yicõari, ado bajiro sore goticami:
—Variquẽnaña yʉ maigõ. “Ĩ sudiro gajare yʉ moaĩajama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ” yʉre mʉ yitʉoĩase ñajare, “Quẽnaejato” mʉre yibʉ yʉ —sore yicami Jesús.
To bajiro ĩ yirirĩmarone, quẽnaejacoacamo so yuja.
23 To yi vanane, ʉjʉ ya vijʉ ejacoacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ĩ macore yujeroana, tõroari juti, yioti avasãñacamac To bajiro ĩna yijama, ĩna yirũgũriarore bajiro yirã yiyujarã. 24 To bajiro ĩna yiñajare, ado bajiro ĩnare yicami:
—Budiasa mʉa. “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, bajirocabesumo. Cãnigõ yigomo —ĩnare yicami Jesús. To ĩ yijare, ĩre ajacama ĩna, “Bajirocacoamo” yimasirã ñari.
25 Masa ĩna budiato bero, bajirocario tʉjʉ jãjacõari, so ãmore ñiacami Jesús. To ĩ yirone, quẽna tudicaticõari, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃coacamo so. 26 Jesús sore ĩ catiosere ti sitana masa ñaro cõrone gotibatocõañuma ĩna.
Jʉarã caje ĩamenare Jesús ĩ ĩarotire queti
27-28 Tojʉ ñariarã yʉa cãnirivi yʉa tudiatone, caje ĩamena jʉarã Jesúre avasã sʉyadicama:
—Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaja mʉ. Yʉare ĩamaiña —Jesúre yisʉyacama ĩna. Vijʉ yʉa sãjaejarone, ĩna quẽne sʉyasãjaejacoacama.
To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami Jesús:
—“Yʉa caje ĩabetire ‘Ĩato’ yigʉ, yʉare ejarẽmomasigʉ̃mi”, ¿yʉre yitʉoĩati mʉa? —ĩnare yicami Jesús.
—Yʉa ʉjʉ, to bajirone mʉre yitʉoĩaja yʉa —ĩre yicʉdicama.
29 To ĩna yijare, ĩna cajere moaĩagʉ̃ne ado bajiro yicami Jesús:
—“Manire catiorʉcʉmi” yʉre mʉa yitʉoĩase sʉorine mʉare ĩarotiaja yʉ —ĩnare yicami.
30 To ĩ yirone, ĩacõacama. To yicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:
—Gãjerãre gotibetimasucõama mʉa —ĩnare yiboacami.
31 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ti sitana jedirore gotibatocõañujarã ĩna.
Ñagõbecʉre Jesús ĩ ñagõrotire queti
32 Ĩamena ñaboariarã ĩna budirirĩmarone, ejacama gãjerã, ñagõbecʉre ãmiejarã, vãti ĩ ʉsʉjʉre sãjacõari, ĩre ñagõrotibetir'ire. 33 Jesús, vãtire ĩ burocarone, ñagõbecʉ ñaboar'i, ñagõcoacami yuja. Tire ĩacõari, no yimasibeticama masa:
—Adojʉre, Israel sitajʉre, ado bajise yigʉre ĩaña manirũgũmʉ maji —yicama ĩna.
34 Fariseo masajʉama, ado bajiro yicama:
—Ãni, vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca vãtiare bureaami —yicama ĩna.
Jesús masare ĩ ĩamaire queti
35 Ti sitajʉ gotimasiocudijeocami Jesús. Tocãrãca maca masa Dios ocare ĩna buerivirijʉre sãjacõari, oca quẽnasere masare ĩnare gotimasiocami. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasiocami. To yicõari, rijaye cʉtirãre jediro catiocami. 36 Oveja, ʉjʉ manare bajiro bajirã ñacama ĩna masa. No yimasibetiboana tʉoĩagõjanabidirã ñacama. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩnare ĩamaicami Jesús. 37 To bajiro ĩna bajisere ĩagʉ̃ ñari, ado bajiro yʉare yicami:
—Ote jairo bʉcʉaroja. To bajiboarine, mojoroaca ñarãma tire juarimasa. 38 To bajiro ti bajijare, ote ʉjʉre sẽniña, ĩre moabosarimasa cõato ĩ yirã —yʉare yicami Jesús. d “To bajiro ĩ yijama, ado bajiro yigʉ yiyuju: ‘Jãjarã ñarãma yʉ ocare ajicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrona. To bajiboarine, mojoroaca ñarãma yʉ ocare gotirãjʉa. To bajiro ti bajijare, Diore sẽniña, “Jãjarãbʉsa yʉ ocare gotirimasare cõato ĩ” yirã’ yiyuju Jesús”, yiyujarã Dios oca masa ĩna ucamasire buerimasa.

b9:8 Rĩjorojʉrema Mateo “Yiyuju Jesús” yiucayumi, capítulo 1, to yicõari, capítulo 9 versículo 8, ĩ rãca ñabetirí ñari. Capítulo 9 versículo 9, to yicõari, tʉsari capítulo 28, ĩ rãca ñarí ñari, “Yicami”, yiucayumi yuja.

c9:23 To bajiro ĩna yijama, ĩna yirũgũriarore bajiro yirã yiyujarã.

d9:38 “To bajiro ĩ yijama, ado bajiro yigʉ yiyuju: ‘Jãjarã ñarãma yʉ ocare ajicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉrona. To bajiboarine, mojoroaca ñarãma yʉ ocare gotirãjʉa. To bajiro ti bajijare, Diore sẽniña, “Jãjarãbʉsa yʉ ocare gotirimasare cõato ĩ” yirã’ yiyuju Jesús”, yiyujarã Dios oca masa ĩna ucamasire buerimasa.