18
“¿Ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ?”, Jesúre ĩna yisẽniĩare queti
(Mr 9.33-37; Lc 9.46-48)
Tirʉ̃mʉne Jesúre ĩre sẽniĩacajʉ yʉa ĩ buerimasa:
—Mʉre yʉa rotibosarirodo ti ejaro, ¿ñimʉjʉa ñagʉ̃ti ñamasugʉ̃ ñarocʉ? —ĩre yisẽniĩacajʉ yʉa.
To yʉa yirone, sĩgʉ̃ daquegʉre jicõari, yʉa rĩjorojʉa ĩre rʉ̃gõroticami Jesús. To yicõari, ado bajiro yʉare yicami:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Daquerã, “Ñamasurã me ñaja yʉa” ĩna yitʉoĩarore bajiro mʉa tʉoĩabetijama, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã me ñarʉarãja mʉa. Ʉjʉ Dios yarã ñamasurã ñaama ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarã, “Ñamasurã me ñaja yʉa” yirã. Ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarã ĩna ñajare, gãjerã tʉ ĩna ejaro, quẽnaro ĩnare yirãma, yʉjʉare quẽnaro yirãre bajiro yirã yirãma —yʉare yicami Jesús.
“Mʉa sʉorine gãjerã rojose ĩna yijama, güiose ñaja”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Mr 9.42; Lc 17.1-2)
Quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús:
—No bojarã, ãni daquegʉre bajiro tʉoĩarãre, yʉre ajitirʉ̃nʉrãre rojose ĩna ũmato yijama, bʉto rojose tãmʉorʉarãma. Rojose ĩnare ĩna ũmato yiroto rĩjoro, tocãrãcʉrene ĩna ãmʉarijʉre gʉ̃ta jairica siatucõari, riaga ʉ̃cʉarojʉ ĩnare rearoderuucõajama, rojose tãmʉobetibʉsaborãma. Rojose yirã sʉorine bʉto rojose tãmʉorʉarãma masa. Rojose yirã jãjarã ñarãma. To bajiri gãjerãre rojose ũmato yirʉarãma. To ĩna yise sʉori bʉto rojose masu tãmʉocõarʉarãma.
“Bʉto mʉa maise ti ñaboajaquẽne, ti sʉorine Dios ĩ bojabeti mʉa yijama, tire reacõaña”, Jesús ĩ yire queti
(Mr 9.43-48)
“Yʉ ãmo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. “Yʉ gʉbo sʉorine rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama, jatarocaya. Mʉare cojo ãmo, cojo gʉbo ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine jʉaãmo rãca, jʉa gʉbo rãca mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja. “Yʉ cajea sʉorine ĩabojacõari, rojose yibʉ yʉ” mʉa yitʉoĩamasijama tiare ãmirocacõaña. Coja cajea mʉare ti manijama, quẽnabetoja. To bajiboarine, jʉajʉne caje cʉticõari, mʉa bajireajama, jeame yatibetimejʉ mʉa vajama, rẽtobʉsaro quẽnabetirʉaroja —yʉare yicami Jesús.
“Oveja yayir'ire ĩnare coderimasʉ ĩre macagʉ̃mi”, Jesús ĩ yigotimasiore queti
(Lc 15.3-7)
10 Quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús:
—Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, “Ñamasurã me ñaja yʉa” yitʉoĩarãre, “Vaja mana ñaama”, ĩnare yiĩatebeja. Õ vecajʉ ángel mesa ñarʉarãma ĩnare ĩatirʉ̃nʉrã. Yʉ jacʉ tʉjʉre cojorʉ̃mʉ rʉyabeto ĩnare ñagõbosarũgũrãma. 11 Yayirãre bajiro bajirãre, rojose tãmʉoboronare, ĩnare yirẽtobosagʉ vadicajʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ —yʉare yicami Jesús.
12 To bajiro yicõari, ado bajiro yirũtuacami Jesús:
—Adi quetiaca mʉare yʉ gotimasiosere quẽnaro ajitʉoĩaña mʉa. Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi cien oveja cʉogʉ. Cojorʉ̃mʉ sĩgʉ̃ yayicoacʉmi. To bajiri ĩnare coderimasʉ, rʉyarãre, noventa y nueve ñarãre ta vesejʉ ĩnare cũcõari, yayir'ire macagʉ̃ vacoacʉmi ĩ. 13 Gãjerã yayimena noventa y nueve ñarirãcʉre, “Yayibesuma” yivariquẽnagʉ̃ ñaboarine, yayir'ire bʉjacõari, ĩnare ĩ variquẽnaro rẽtobʉsaro ĩre variquẽnagʉ̃mi. 14 Mani jacʉ õ vecagʉ to bajirone bajigʉmi ĩ quẽne. Sĩgʉ̃ rʉyabeto daquegʉre bajiro tʉoĩagʉ̃, Dios tʉ ĩ ñabetirotire bojabecʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.
“Mʉare bajiro yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose mʉare ĩ yijama, ado bajiro ĩre ñagõquẽnoma”, Jesús ĩ yigotimasiore
(Lc 17.3)
15 Quẽna ado bajiro yʉare gotimasiocami Jesús:
—Yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, rojose mʉare ĩ yijama, gãjerãre gotimenane, ĩ tʉ vacõari, ñagõquẽnoma, “ ‘Riojo yaja mʉ. Mʉre rojose yibʉ yʉ’ yato ĩ” yirã. “Riojo yaja mʉ” ĩ yijama, ñagõquẽnorʉarãja mʉa. To bajiri ĩ rãca quẽnaro baba cʉtirʉarãja mʉa quẽna. 16 “Bajibeaja” ĩ yicʉdijama, gãjerã jʉarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Rojose yibʉ mʉ” ĩre yimasirãre ĩnare jicõari, ĩ tʉ vaja mʉa. Jʉarã ĩna manijama, sĩgʉ̃ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Rojose yibʉ mʉ” ĩre yimasigʉ̃re jicõari, ĩ tʉ vaja mʉa. 17 Ĩnare quẽne ĩ ajibetijama, yʉre ajitirʉ̃nʉcõari mʉa rãca rẽjarã jediro ĩna ĩaro rĩjorojʉa ĩnare gotiba mʉa. Ĩna jediro “Rojose yiyuja mʉ” ĩre ĩna yisere ĩ ajibetijama, Diore ajibecʉre, to yicõari, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare ĩnare mʉa cãmotadiriarore bajiro ĩre cãmotadirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
18 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Adi macarʉcʉrojʉ yʉre rotibosarã ñarʉarãja mʉa. To bajiro yirã ñari, “Ado bajiro mʉa yijama, Dios yarã ñarʉarãja mʉa. Ado bajirojʉa mʉa yijama, Dios yarã me ñarʉarãja mʉa”, yimasirʉarãja —yʉare yicami Jesús.
19 Quẽna ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Gajeye ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Sĩgʉ̃ ĩ tʉoĩarore bajirone mʉa tʉoĩajedicõajama, mʉa bojasere ĩsirʉcʉmi yʉ jacʉ õ vecagʉ. 20 No bojarijʉ jʉarã, idiarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, Diore ĩna sẽnijama, ĩna rãca ñarʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.
21 To ĩ yiro bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩacami Pedro:
—Yʉ ʉjʉ, sĩgʉ̃ mʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ ñaboarine, yʉre rojose ĩ yijama, ¿nocãrãcaji masu ĩre masiriogʉti yʉ? ¿Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituaro ñarirãcajine ĩre yʉ masiriojama, quẽnarojari? —Jesúre ĩre yicami.
22 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:
—Tocãrãcajine rojose mʉre ĩ yiro cõrone masirioroti ñaja mʉre —ĩre yicami Jesús.
“Manire rojose ĩna yisere mani masiriobetijama, Dios quẽne, ĩ bojabeti mani yisere masiriobetirʉcʉmi”, Jesús ĩ yigotimasiore
23 To yicõari, ado bajiro ĩ buerãre yʉare gotimasiocami Jesús:
—Bʉto rojose mʉa yiro bero, sʉtiriticõari, “Yʉare masirioya” Diore mʉa yijama, mʉare masiriorʉcʉmi. To bajiro mʉare ĩ yise ñajare, “Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, mʉare masirioroti ñaja” yigʉ, ado bajise gotimasiore queti mʉare gotiaja yʉ: Ʉjʉ, ĩre vaja morãre gotirʉ, ĩre moabosarimasare jicõagʉ̃mi. 24 Ĩre vaja morãre “Adocãrãcʉ ñaama” ĩ yigʉadijʉne, sĩgʉ̃ jairo ĩre vaja mogʉ̃re ĩre ãmiejarãma ĩna. 25 Ĩre ĩna ãmiejarirĩmarore, ñie rãca vaja yimasibecʉmi. To bajiro ĩ bajijare, ĩre ãmiejarãre ado bajiro ĩnare rotigʉmi: “Ãnire, ĩ manajo, ĩ rĩare quẽne gãjerãre yʉre ĩsibosaya, ‘Gãjerãre moabosarimasa ñato’ yirã. To yicõari, ĩ gajeyeũni jedirore gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnima. To yicõari, ti vaja mʉa bʉjasere yʉre ĩsima. To bajiro mʉa yijama, yʉre ĩ vaja mose jedicoarʉaroja”, ĩnare yigotigʉmi ʉjʉ. 26 To ĩ yisere ajicõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuejagʉmi ĩre vaja mogʉ̃. To yicõari, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩre sẽnigʉ̃mi: “¡Yʉ ʉjʉ, yuya maji! Mʉre yʉ vaja mosere vaja yijeocõarʉcʉja maji”, ĩre yigʉmi. 27 To ĩ yisere ajicõari, ĩre ĩamaigʉ̃ ñari, “Tone bajicõato”, ĩre yicõa tʉjacʉmi, ĩ ʉjʉ.
28 To bajiro ĩ ʉjʉ ĩ yisere ajicõari, budicoacʉmi. Budiacʉne, ĩ baba mojoroaca ĩre vaja mogʉ̃re ĩre ĩabʉjagʉmi ĩ quẽne. Ĩre ĩabʉjacõari, ĩ ãmʉare ñiamatagʉmi. To yicõari, ado bajiro ĩre yigʉmi: “¡Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõaña mʉ!”, ĩre yigʉmi. 29 To ĩ yiboajaquẽne, gʉsomuniari tuetucõari, ado bajise ĩre yigʉmi: “¡Yuya maji! Mʉre yʉ vaja mosere vaja yijeocõarʉcʉja yʉ”, yiboagʉmi. 30 To ĩ yiboajaquẽne, ajibecʉmi ĩ. To bajiri tubiberiavijʉ ĩre ãmiacõari, ĩre cũrotigʉmi, “Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõarijʉ, budirʉcʉja mʉ” yigʉ. 31 Ĩ babarã, to bajiro ĩ yisere ĩacõari, bʉto sʉtiritirãma ĩna. To bajiri ĩna ʉjʉ tʉ vacõari, ĩna ĩariaro cõro gotirãma. 32 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ĩre vaja moboar'i ĩ masirior'ire jirotigʉmi ʉjʉ. Ĩ ejaro ĩacõari, ado bajiro ĩre yigʉmi: “Yʉre moabosarimasʉ rojogʉ masu ñacõaja mʉ. Yʉre mʉ vaja mosere, ‘Tone bajicõato’ mʉre yiboabʉ yʉ, rʉ̃cʉbʉose rãca yʉre mʉ sẽnijare. 33 Mʉre yʉ ĩamairore bajirone mʉ babare ĩamairoti ñaboayuja”, ĩre yigʉmi ĩ ʉjʉ. 34 To bajiro ĩre yicõari, bʉto jũnisinigʉ̃ ñari, ĩre tubiberotigʉmi ĩ quẽne, “Yʉre mʉ vaja mosere vaja yijeocõarijʉ, budirʉcʉja mʉ” yigʉ —yʉare yigoticami Jesús.
35 To bajise gotigajanocõari, ado bajise yʉare gotitʉsacami Jesús:
—To bajirone yirʉcʉmi yʉ jacʉ õ vecagʉ quẽne, gãjerã rojose ĩna yisere mʉa masiriobetijama —yʉare yicami Jesús.