19
“Mʉa manajoare reabetiroti ñaja”, Jesús ĩ yire queti
(Mr 10.1-12; Lc 16.18)
To bajiro ĩ gotimasioro bero, Galilea sita ñariarã vacõari, Judea sitajʉ ejacajʉ yʉa. Jordán vãme cʉtirisa gajejacatʉajʉ ñacajʉ ti sita. Tojʉ jãjarã masa Jesúre sʉyacama. Rijaye cʉtirãre ĩnare catiocami ĩ.
Tojʉ yʉa ñaro sĩgʉ̃ri fariseo masa ejacama, Jesúre sẽniĩatorã. Ado bajiro ĩre sẽniĩatocama ĩna:
—¿No bojase sʉorine, manajo rocajama, quẽnacõati? —ĩre yisẽniĩatocama ĩna.
To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:
—¿Dios oca masa ĩna ucamasire ado bajiro yisere ĩabeticatique mʉa? “Rẽmojʉ ʉ̃mʉre, rõmiore rujeomasiñuju Dios”, yigotiaja Dios oca. To yicõari gajejʉ ado bajiro gotiaja Dios oca: “Ʉ̃mʉ, rõmio ĩ rujeore ti ñajare, ʉ̃mʉjʉa, manajo cʉtigʉ, ĩ jacʉare ĩnare cãmotadicoarʉcʉmi. Manajo cʉtijama, jʉarã ñaboarine, sĩgʉ̃ rujʉre bajirone ñarʉarãma”, yigotiaja Dios oca. “To bajirʉarãma” Dios ĩ yimasire ti ñajare, mʉa manajoare reabetiroti ñaja —ĩnare yicami Jesús, fariseo masare.
To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro tudisẽniĩatocama ĩna:
—Riojo mʉ gotiboajaquẽne, ¿no yigʉ ricati rotimasiñujari Moisés ñamasir'i? Ado bajiro rotimasiñumi ĩ: “No bojagʉ ĩ manajore ĩ rocarʉajama, ‘Mʉre rocagʉ yaja’ yise papera ucacõari, sore ĩsiroti ñaja”, yimasiñumi Moisés —Jesúre ĩre yicama.
To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro cʉdicami Jesús:
—Diore ajiterã ĩna ñajare, “Bʉtobʉsa rojose ĩna manajoare yiroma” yigʉ, manajoa reare beobetimasiñuju Moisés ñamasir'i. Rẽmojʉma to bajiro me bajimasiñuju. Riojo ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Ĩ manajo gãji rãca so ajeri cʉtibetiboajaquẽne, sore rocacõari, gajeo ĩ manajo cʉtijama, Diojʉa ĩ ĩajama, ĩ manajo me ñagõmo. Ĩ ajerio cʉtigo ñagõmo —ĩnare yicami Jesús.
10 To ĩ yisere ajicõari, ĩ buerimasajʉa ado bajiro ĩre yicajʉ yʉa:
—To yijama, manajo magʉ̃ne ñacõaroti ñañuja —ĩre yicajʉ yʉa.
11 To bajiro yʉa yisere ajicõari, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Jediro me ñarãma, manajo cʉtibetiboarine, Dios ĩ bojarore bajiro yimasirã. To bajiro yirãma, Dios ĩ ejarẽmose rãca yirãma. 12 Sĩgʉ̃ri manajo cʉtimena ñarãma. Rõmia rãca ĩna yiroti ti manijare, bajirãma. To bajirãne ruyuariarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, “Rĩa yimasibeticõato” yirã, ĩna yijeriarã ñari, bajirãma. Gãjerãma, manajo bojamenama, “Yʉ manajo cʉtibetijama, yʉ ʉjʉ, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnabʉsaro yimasirʉcʉja yʉ” yitʉoĩarã ñari, bajirãma. To bajiro bajirʉa tʉoĩarãma, to bajirone bajiato —yʉare yicami Jesús.
“Rĩamasare Jesús ĩ ñubuejeore queti
(Mr 10.13-16; Lc 18.15-17)
13 Jesús tʉjʉ rĩamasacare juaejacama masa, ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosato ĩ” yirã. Ĩna juaejasere ĩacõari, ado bajiro ĩnare yicajʉ yʉa, ĩ buerimasa:
—¡Juavadibesa! Gõjanabioro yaja mʉa —ĩnare yicajʉ yʉa.
14 To bajiro yʉa yiboajaquẽne, Jesújʉama, ado bajiro yicami:
—Rĩamasare ĩnare matabesa. Ĩnare bajiro tʉoĩarã ñarãma Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã —yʉare yicami Jesús.
15 To yicõari, rĩamasare ĩ ãmori ñujeocõari, Diore ĩnare sẽnibosacami Jesús. To yicõari bero, yʉare ũmato vacoacami Jesús.
Gajeyeũni jaigʉ Jesúre ĩ sẽniĩare queti
(Mr 10.17-31; Lc 18.18-30)
16 Gajeyeũni jaigʉ, Jesúre sẽniĩagʉ̃ ejacami:
—Gotimasiorimasʉ, yʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere yʉre ĩ ĩsisere yʉ bojajama, ¿no bajise quẽnase yiroti ñati yʉre? —Jesúre ĩre yicami.
17 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicami Jesús:
—¿No yigʉ quẽnaseayere yʉre sẽniĩati mʉ? Dios sĩgʉ̃ne ñaami quẽnagʉ̃ma. To bajiri Dios oca masa ĩna ucamasirere ĩaroti ñaja. Mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama, Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja —ĩre yicami Jesús.
18 To ĩ yijare,
—¿Disere yati mʉ, “Dios ĩ rotimasirere cʉdiroti ñaja” mʉ yijama? —Jesúre ĩre yicami.
To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Jesús:
—Dios ĩ rotimasire yʉ yijama, ado bajise rotimasirere yaja yʉ: “Sĩabesa. Gãji manajo rãca ajerio cʉtibesa. Juarudibesa. Socʉne, ‘Rojose yimi’ yigotiyirobesa. 19 Mʉ jacʉre, mʉ jacore quẽne quẽnaro ĩnare rʉ̃cʉbʉoya. To yicõari, mʉ masu rujʉre mʉ mairore bajirone mʉ tʉanare maiña”, yigotiaja Dios ĩ rotimasire —ĩre yicami Jesús.
20 To ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicʉdicami:
—Daquegʉjʉne tire cʉdisʉoadicajʉ yʉ. ¿Ñie gajeye rʉyati quẽnaro yʉ yiroti? —Jesúre ĩre yicami.
21 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre goticami Jesús:
—Cojo vãme rʉyaja, mʉ yiroti, mʉ rijato berojʉ “Tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere mʉ bʉjarʉajama: Jediro mʉ cʉosere gãjerãre ĩsijeocõaña. To yicõari, ti vaja bʉjacõari, maioro bajirãre ĩsima. To bajiro mʉ yijama, õ vecajʉ Dios ĩ ñarojʉ quẽnase bʉjarʉcʉja mʉ. To bajiro yigajanocõari, yʉre ajisʉyaya —ĩre yicami Jesús.
22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, bʉto sʉtiriti vacoacami ĩ, gajeyeũni jaigʉ ñari, tire maigʉ̃.
23 To bajiro ĩ bajivato ĩacõari, ĩ buerimasare ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Gajeyeũni jairãrema, yʉre ĩna sʉyarʉa tʉoĩaboajama, bʉto josarʉaroja ĩnare. To bajicõari, yirẽto ecobosabetirʉarãma. 24 Quẽna tire bajise mʉare tudigotiaja yʉ: Vaibʉcʉ, camello vãme cʉtigʉ, gãjojota gojeacare sãjarẽtobudimasibecʉmi. To bajirone bajiaja gajeyeũni jairãre quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyarʉaboarãre. To bajiro bajirã ñari, yirẽto ecobosabetirʉarãma —yʉare yicami Jesús.
25 To ĩ yisere ajicõari, no yimasibeticajʉ yʉa, ti ũnire ajibetirũgũriarã ñari. To bajiri ado bajiro ĩre sẽniĩacajʉ yʉa:
—Riojo mʉ gotijama, ¿no bajiro bajirãjʉa Dios tʉjʉre ejarʉarãda? —ĩre yicajʉ yʉa.
26 To yʉa yirone, yʉare ĩacõari, ado bajiro yicami Jesújʉama:
—Ĩna masune ejamasimenama masa, Dios tʉjʉre. Diojʉama, ñajediro yimasijeocõami. Ñiejʉa josase maja, ĩrema. Ĩ sʉorine ĩ tʉjʉ ejamasire ñaja —yʉare yicami Jesús.
27 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yicami Pedro:
—Jediro yʉa gajeyeũnire cũcõari, mʉre sʉyacajʉ yʉa. ¿To bajiro yʉa bajicati vaja, ñie bʉjarãti yʉa? —Jesúre ĩre yicami.
28 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro yʉare cʉdicami Jesús:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Cojorʉ̃mʉ adi macarʉcʉro ti jediro quẽna tudiquẽnorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yirirʉ̃mʉ yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, rʉ̃cʉbʉoriajʉ rujirʉcʉja yʉ, rotigʉagʉ. To cõrone mʉa quẽne yʉre sʉyarã, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituaro ñaricũmurorire rujirʉarãja mʉa. To yicõari, mani yarã, jud'io masa, jʉaãmo cõro, cojo gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã masatubuarire rotirʉarãja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre, to yicõari, yʉre ajitirʉ̃nʉmenare ĩabesemasirʉarãja. 29 No bojarã, yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari, ĩna ya veserire quẽne ĩna maise ñaro cõro ĩna vaveojama, adigodojʉ ĩna cʉosʉore rẽtobʉsaro quẽnase bʉjarʉarãma ĩna, Dios tʉjʉ. 30 To bajiboarine adire quẽne quẽnaro tʉoĩaña mʉa: Jãjarã ado bajiro mʉa tʉoĩarore bajirone tʉoĩaboarãma: “Dios ĩ bojase yirã rẽtoro Dios ĩ bojasere yirã ñari, ñamasurã ñaja yʉa. To bajiri, õ vecajʉre quẽne ñamasurã ñari, quẽnase bʉjarʉarãja”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro yirã ñari, gãjerãre ĩacõari, “Ĩna ya vi, ĩna yarã, ĩna jacʉa, ĩna rĩa, to yicõari ĩna ya veserire vaveomena ñari, ñamasurã me ñaama. To bajiri, õ vecajʉre quẽnase mojoroaca bʉjarona ñaama”, yitʉoĩaboarãma. To bajiro me bajirʉaroja. Adojʉ ñamasurã, õ vecajʉarema ñamasumena ñarʉarãma ĩna. Adi macarʉcʉrojʉ ñamasumenama, õ vecajʉarema ñamasurã ñarʉarãma —yʉare yicami Jesús.