21
“ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ” yiĩogʉ̃, Jerusalénjʉ Jesús ĩ ejare queti
(Mr 11.1-11; Lc 19.28-40; Jn 12.12-19)
1-2 Jerusalén cõñana, Betfagé vãme cʉti maca ejacajʉ yʉa. Olivo vãme cʉti buro jʉdo ñacajʉ ti maca. Tojʉ jʉarã yʉa rãcanare ĩ buerãre ado bajiro ĩnare roticõacami Jesús:
—Mani varoto riojo ñarimacare vasa maji. Tojʉ ejacõari, burra ĩna siaturʉ̃gõriore bʉjarʉarãja mʉa, so macʉ rãca ñagõre. Ĩnare õjacõari, yʉre juadibosaba. Ti macagʉ mʉa õjaro ĩacõari, mʉare ĩ sẽniĩajama, “Mani ʉjʉ ĩnare bojami. No cõro mene tʉocõarʉcʉmi quẽna”, ĩre yicʉdiba. To bajiro mʉa yisere ajicõari, sẽniĩarẽmobetirʉcʉmi. “Baʉ. Vasa”, mʉare yirʉcʉmi —ĩnare yicami Jesús.
To bajiro ĩnare yiroticami Jesús, Diore gotirẽtobosarimasʉ, “Ado bajiro bajirʉaroja” ĩ yiucamasire ñajare:
“Jerusalén macanare ado bajiro yirʉarãja mʉa: ‘Ĩaña mʉa. Mʉa ʉjʉ vadiami. “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yitʉoĩagʉ̃re bajiro ejaami. Burra, gajeyeũni ũmagõ macʉ joejʉ jesacõari, vadiami’ yirʉarãja mʉa”, yiucamasiñuju Diore gotirẽtobosarimasʉ.
To bajiri Jesús ĩ rotisere ajicõari, ĩ rotirore bajirone yiyuma ĩna. Burra to yicõari, so macʉre quẽne ĩnare juaejacama ĩna. To yicõari, ĩna ye sudi joeayere vejecõari ĩna joere jeocama ĩna. To ĩna yiro bero, macʉjʉare vajejacami Jesús. Jãjarã masa ñacama. Ĩna ye sudi joeayere vejecõari, ĩ varotijʉre cũ rĩjoro cʉticama. “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” yirã, to bajiro yicama, Jesúre rʉ̃cʉbʉorã. Gãjerã yucʉ́ rʉjʉri jasurecõari, maare cũ rĩjoro cʉticama. To yicõari, “ ‘ “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ’ yiĩocõari, rotisʉorʉcʉmi yuja” Jesúre ĩre yitʉoĩarã ñari, bʉto variquẽnacama ĩna. Ĩre rĩjoro cʉti vana, ĩre sʉyarã quẽne, ĩre ĩavariquẽnarã ado bajiro avasã vacama ĩna:
—¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! ¡Diore quẽne, quẽnase ĩre yivariquẽnato mani, ãni yʉa ʉjʉre ĩ cõajare! —yiavasã vacama ĩna.
10 To bajiro Jesús, Jerusalénjʉ, masa rãca ĩ ejasere ĩacõari, bʉto gãmerã ñagõcama ti macana jediro.
—¿Ñimʉ ũgʉ̃ ñati? —gãmerã yisẽniĩacama, masa ĩna avasã vado vatoajʉ Jesús ĩ vadire ĩacõari.
11 To ĩna yijare, gãjerã ado bajiro yicʉdicama:
—Ĩne ñaami Diore gotirẽtobosarimasʉ, Jesús vãme cʉtigʉ, Galilea sita Nazaret vãme cʉti macagʉ —yicama masa.
Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ ñacõari, gajeyeũni ĩsiriavire bajiro ĩna yiñajare, Jesús ĩnare ĩ tud'iãgõbure queti
(Mr 11.15-19; Lc 19.45-48; Jn 2.13-22)
12 Ti macajʉre ejacõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacajʉ yʉa, Jesúrãca. Ti vijʉ gajeyeũni ĩsirãre, ĩnare vaja yirãre quẽne tud'iãgõbucami Jesús. Gãjerã ye rãca gãjoa vasoarimasa ĩna gãjoa jeorijaʉrire tucaguereacami. To yicõari, buja ĩsirimasa ĩna rujiri cũmurorire tucaguereacami. 13 To yicõari, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:
—Diore gotirẽtobosarimasa ĩna ucamasire ado bajiro gotiaja: “Yʉ ya vima, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉorã rẽjariavi ñarʉaroja”, yigotiaja, adi vire. To bajiro ĩ yimasire ti ñaboajaquẽne, ado bajiro mʉa yiñase sʉorine juarudirimasa ya vire bajiro bajiaja ti —ĩnare yicami Jesús.
14 Ti vijʉ, yʉa ñarone, ĩamena to yicõari rujasagueri vana, ejacama, Jesús tʉjʉ. To bajiro ĩna bajirone ĩnare catiocami. 15 Ti vire ñacama paia ʉjarã, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. To bajiri Jesús, ĩaĩañamani ĩ yiĩosere ĩacõari, “¡Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani!” rĩamasa ĩna yiavasã ñasere ajicõari, Jesújʉare bʉto jũnisinicama. 16 To bajiri ado bajiro Jesúre sẽniĩacama:
—¿To bajiro mʉre ĩna yisere ajiati mʉ? “To bajise yibesa”, ĩnare yiya —ĩre yicama ĩna.
To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare goticami Jesús:
—Ajiaja yʉ. Dios oca masa ĩna ucamasire to bajirone gotiaja rĩamasa ĩna yirotire. ¿Ĩabeticatique ado bajiro yisere? Ado bajiro gotiaja ti:
“ ‘Rĩamasa, to yicõari, ũjurãca quẽne, mʉre quẽnaro rʉ̃cʉbʉorʉarãma ĩna’ to bajiro mʉ yise ñajare”, yigotiaja Dios oca —ĩnare yicami Jesús.
17 To ĩ yiro bero, ĩnare vaveocõari, Betania vãme cʉti macajʉ ejacõari, cãnicajʉ yʉa.
Higuera vãme cʉtiʉre, “Jʉaji rica maniʉcarʉarãja”, Jesús ĩ yire queti
(Mr 11.12-14, 20-26)
18 Quẽna busurijʉ Jerusalénjʉ tudiacajʉ yʉa. To yʉa bajiro, Jesús, ñiorijacami. 19 Maa tʉ higuera vãme cʉtiʉ ñacajʉ. Tiʉ ricare barʉ, ojaboacami Jesús. Rica manicajʉ, tiʉjʉama. Jũ rĩne ñacajʉ. To bajiri tiʉre ado bajiro yicami Jesús:
—Jʉaji rica maniʉcarʉarãja —tiʉre yicami.
To bajiro ĩ yirirĩmarone, sĩnirocacoacajʉ tiʉ. 20 To bajiro ti bajisere ĩacõari, no yimasibeticajʉ yʉa, ti ũnire ĩabetirũgũcana ñari. “¿No yiro guaro sĩnirocacoajari ti?”, yisẽniĩacajʉ yʉa.
21 To yʉa yirone, ado bajiro yʉare cʉdicami ĩ:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. “To bajiro yirʉcʉmi Dios” ĩre mʉa yiajitirʉ̃nʉ tʉjabetijama, higuera vãme cʉtiʉre yʉ yise ũni rĩrene yimasimenaja mʉa. Gajeye josase ti ñaboajaquẽne, yimasicõarãja. “I burore, moa riagajʉ rocaroacoasa” mʉa yijama, to bajirone bajirʉaroja. 22 “Yʉa sẽnijama, yʉare ĩsicõagʉ̃mi” yitʉoĩacõari, Diore mʉa sẽnijama, mʉare ĩsirʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
“¿Ñimʉ mʉre ĩ rotise rãca to bajiro yati mʉ?”, Jesúre ĩna yisẽniĩare queti
(Mr 11.27-33; Lc 20.1-8)
23 To ĩ yiro bero, Jerusalénjʉ ejacajʉ yʉa. To bajicõari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ Jesúrãca sãjacajʉ yʉa. Sãjaejacõari, masare gotimasiocami Jesús. To ĩ yiñarone, bʉcʉrã, paia ʉjarã quẽne, ejacama ĩna, Jesúre sẽniĩarã:
—¿Ñimʉ mʉre ĩ rotise rãca to bajiro yirũgũati mʉ? —ĩre yisẽniĩacama ĩna.
24-25 To bajiro ĩna yisere ajicõari,
—Yʉ quẽne, ado bajiro mʉare sẽniĩaja yʉ. Yʉre mʉa cʉdicõarojʉ, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yirʉcʉja maji. ¿Ñimʉ rotiyujari, Juanre, “Oco rãca masare ĩnare bautizaya” yigʉ? ¿Dios rotiyujari? ¿Masajʉa rotiyujarique? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.
To ĩ yisere ajicõari, ĩna masurione gãmerã ñagõñacama ĩna:
—“Dione, Juanre oco rãca masare bautizarotiyumi” mani yijama, ado bajiro manire sẽniĩajacagʉmi: “Tire masirã ñaboarine, ¿no yirã ĩre ajitirʉ̃nʉbeticati mʉa?” manire yisẽniĩajacagʉmi. 26 To yicõari, “Masane, Juanre oco rãca bautizarotiriarãma” mani yijama, manire bʉto tud'irʉarãma masa, “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaboacami Juan” yirã ñari —gãmerã yicama ĩna.
27 To bajiro gãmerã ñagõrã ñari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna:
—Juanre rotir'ire masibeaja yʉa —Jesúre yicõacama ĩna.
To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdicami Jesús:
—To bajiro yʉre mʉa cʉdijare, “Ĩ rotise rãca yaja yʉ”, mʉare yigotibetirʉcʉja yʉ quẽne —ĩnare yicami Jesús.
Jʉarã rĩa cʉtigʉ, ĩ rĩare ĩ moarotirere Jesús ĩ gotimasiore queti
28 To bajiro ĩnare yigajanocõari, gotimasiore queti ĩnare goticami Jesús:
—¿No bajiro tʉoĩati mʉa, adire, yʉ gotigʉadire? Sĩgʉ̃ ñagʉ̃mi jʉarã rĩa cʉtigʉ. Ĩ macʉ ñasʉogʉre ado bajiro yigʉmi ĩ: “Macʉ, yucʉrema mani ʉye vesere moagʉaja”, ĩre yigʉmi. 29 To ĩ yiboajaquẽne, “Varʉabeaja yʉ”, ĩre yicʉdigʉmi. To bajiro yiboarine, berojʉma, tʉoĩavasoacõari, moagʉ̃ vacoacʉmi ĩ yuja. 30 To ĩ yiro bero, gãji ĩ macʉre quẽne, to bajirone ĩre yigʉmi. To ĩ yirone, “Baʉ. Moagʉ̃ varʉcʉja yʉ”, ĩ jacʉre yicʉdigʉmi ĩ. To yiboarine, vabecʉmi. 31 To bajiri mʉa tʉoĩajama, ¿nijʉa ñañujari ĩ jacʉ ĩ rotiriarore bajirone cʉdir'i? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.
To ĩ yisẽniĩarone, ado bajiro ĩre cʉdicama:
—Ĩ, moarotisʉor'ijʉa, ĩ jacʉ ĩ rotiriarore bajiro ĩre cʉdiyumi —ĩre yicʉdicama.
To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasare, to yicõari, rõmia, ʉ̃mʉare ajeriarã cʉticõari, vaja sẽnirã rõmirire, “Rojorã masu ñaama” ĩnare yiĩaterã ñarãja mʉa. Mʉa ĩaterã sĩgʉ̃ri, tʉoĩavasoacõari, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñarãma. Ĩnare bajiro mʉa tʉoĩavasoabetijama, ĩ yarã me ñarʉarãja mʉa. 32 Juan, oco rãca masare bautizarimasʉ, “Ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnaroja” mʉare ĩ yigotimasioboajaquẽne, ĩre ajibesuja mʉa. To bajiboarine, “Rojorã masu ñaama” mʉa yiĩaterãjʉama, ĩre ajitirʉ̃nʉñuma ĩna. To bajiri ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉsere ĩariarã ñaboarine, ĩre ajibeticõari, rojose mʉa yirũgũriarore bajiro rojose yicõa ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
“Jud'io masa ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, gãjerãjʉare ʉjorʉcʉmi Dios” yigʉ, moarimasa rojose yirã ĩna bajire rãca Jesús ĩ gotimasiore
(Mr 12.1-12; Lc 20.9-19)
33 Quẽna ado bajiro ĩnare gotimasiocami Jesús:
—Sĩgʉ̃ masʉ ʉye vese otegʉmi. Tire otegajanocõari, matagʉmi. To yicõari, ʉye oco juarotijʉ quẽnogʉ̃mi. Tijʉ bero, vecajʉ ñacõari, ĩ ĩatirʉ̃nʉjesarotijʉ quẽnogʉ̃mi. To yigajanocõari, gãjerãre, “Yʉre ĩatirʉ̃nʉbosaba”, yigʉmi. “Ʉye ti rica cʉtiro, gãjerãre ĩsicõari, vaja sẽnirʉarãja mʉa. To yicõari, mʉa juajama, ‘Ado cõro ñaja mani ye. Ado cõro ñaja ĩ yema’ yicõĩama”, ĩnare yigʉmi. To yicõari, gajerojʉ vacoacʉmi yuja. 34 To bajiri cojorʉ̃mʉ, “Ʉye rica cʉti bʉcʉatoja ti” yigʉ, ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi, “Ʉye, yʉre ĩna cũbosarere yʉre juabosaaya” yigʉ. 35 Ʉye vesejʉ ĩna ejaro ĩacõari, ti vese coderãjʉa, ado bajiro yirãma: Ĩnare ñejecõari, jarãma. Gãjerãre sĩarãma, to yicõari gãjerãre gʉ̃tane reasĩarãma. 36 To ĩna yire quetire ajicõari, jãjarãbʉsa ĩre moabosarimasare cõagʉ̃mi vese ʉjʉ, ĩ ye ñarotire juabosaaya yigʉ. Ti vesejʉ ĩna ejarone, ĩatirʉ̃nʉrimasa, to rĩjoro ejariarãre ĩna yiriarore bajirone yirãma, ĩnare quẽne.
37 To bajiro ĩna yiecore quetire ajicõari, “Yʉ macʉjʉare rʉ̃cʉbʉorãma” yitʉoĩacõari, ĩre cõaboagʉmi. 38 To bajiro ĩ yicõar'ire, vesejʉ ĩ ejasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã ñagõrãma vese coderimasa: “Adi vese ʉjʉ macʉne ñaami. To bajiri ĩ bajirocaveojama, ĩne ñaami ĩre vasoarocʉ. To bajiri ĩre mani sĩajama, mani ye sita ñarʉaroja yuja”, gãmerã yiñagõrãma ĩna. 39 To bajiri vese sojʉajʉ ĩre ñia vati, ĩre sĩarocacõarãma —ĩnare yicami Jesús.
40 To bajiro ĩnare yigajanocõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩacami:
—¿Ti vese ʉjʉ tudiejagʉ, no bajiro ĩnare yigʉjari, ti vese coderimasare? —ĩnare yisẽniĩacami Jesús.
41 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdicama ĩna:
—Rojorã masu ñarãma ti vese ĩatirʉ̃nʉrã. To bajiri ĩnare ĩamaibecʉne ĩnare sĩareagʉmi. To ĩ yiro bero, gãjerãre ti vesere ĩatirʉ̃nʉronare vasoagʉmi, ĩ ye ñarotire juabosaronare —Jesúre ĩre yicama ĩna.
42 To ĩna yicʉdisere ajicõari, Jesújʉa, ado bajiro ĩnare yicami:
—“Ʉye vese ʉjʉ macʉre rojorã ĩna sĩarocarere bajirone viri bʉarimasa gʉ̃ta ĩna beserocaria ñaboarine, ñamasurica ñarʉaroja”, yigotiaja Dios ocare masa ĩna ucamasire. ¿Tire ĩabeticatique mʉa? Ado bajiro gotiaja:
“Gʉ̃ta rãca vi quẽnorimasa coja gʉ̃tare rocarãma ĩna. Ĩna rocaria ñaboarine, gajea gʉ̃ta rẽtoro quẽnarica ñarʉaroja tia. Tia gʉ̃ta sʉorine quẽnarivi quẽnorʉcʉmi Dios. Tia manijama, quẽnomasibetibogʉmi. To bajiro bojagʉmi Dios mani ʉjʉ. To bajiri tia gʉ̃ta sʉori Dios quẽnaro ĩ yisere ajimasicõari, bʉto tʉoĩa variquẽnaja mani”, yigotiaja Dios oca masa ĩna ucamasire.
43 To bajiri ado bajiro yigʉ, ti quetire mʉare gotibʉ yʉ: Diore rotibosagʉre yʉre ajitirʉ̃nʉmena mʉa ñajare, jud'io masa mejʉare, “Yʉ yarã ñaña” ĩnare yicõari, quẽnaro ĩnare yirʉcʉmi Dios. Ĩnajʉama, Dios ĩ bojarore bajiro ĩre ajitirʉ̃nʉrʉarãma. 44 No bojarã yʉre, yʉ ocare ajiterã, rojose tãmʉorʉarãma ĩna —ĩnare yicami Jesús.
45 Jesús ĩ gotimasiosere ajicõari, “Mani bajisere yigʉ yami”, yiajimasicõacama fariseo masa, paia ʉjarã quẽne. 46 To bajiri Jesúre ñiarʉaboacama ĩna. “Diore gotirẽtobosarimasʉ ñaami Jesús” masa ĩna yitʉoĩajare, masare güirã, ĩre ñiabeticama.