23
“Rojose tãmʉorʉarãja mʉa”, fariseo masare Jesús ĩ yire queti
(Mr 12.38-40; Lc 11.37-54; 20.45-47)
To ĩ yiro bero, masare, yʉa ĩ buerãre quẽne, ado bajiro yʉare yicami Jesús:
—Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, fariseo masa quẽne, Moisére Dios ĩ roticũmasirere buerẽtobucõari, “Ado bajiro yiroti ñaja manire”, yigotimasiorã ñaama. To bajiri tire ĩna gotimasiosere quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa. To bajiboarine, ĩna yirore bajiro yimena ĩna ñajare, ĩna yirore bajiro yibesa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ĩ rotimasire rẽtobʉsaro yirotiama ĩna. “Cojo vãme me mani rotise ñajare, cʉdijeomasimenama ĩna” yimasirã ñaboarine, ĩnare ĩamaimenane, “Ñajediro yʉa gotirẽtobuse riojo ñaja”, masare ĩnare yicõa ñarũgũama. Jediro ĩna yisere, “Quẽnaro yirã ñaama” masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã yama. Ĩna riovecari siature, ĩna ricari dʉreature quẽne Dios ocasãñarijataroriaca jacabʉsarijatarori cʉoama ĩna, “Gãjerã manire ĩacõari, quẽnaro rʉ̃cʉbʉoato ĩna” yirã. To yicõari sudiro gaja seayore, jacabʉsase seayore cʉtiaseri sãñaama ĩna. “Quẽnaro yirã ñaama ĩna” masa ĩna yiĩarʉ̃cʉbʉosere bojarã yama. Boserʉ̃mʉri ñaro ĩna barujijama, ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarũgũama ĩna. Dios ocare bueriavirijʉre quẽne ñamasuri cũmurorire rujivariquẽnarũgũama. To yicõari, jãjarã masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ejarũgũama. Masare ĩna bocajama, rʉ̃cʉbʉose rãca ĩnare ĩna sẽnisere bojarũgũama. To yicõari, “gotimasiorimasʉ” masa ĩna yijama, ajivariquẽnarũgũama.
Mʉarema, ĩna yirore bajiro mʉa yibetijare, quẽnarʉaroja. “Gotimasiorimasʉ” mʉa rãcana mʉare ĩna yisere bojabetirʉarãja mʉa. Sĩgʉ̃ne ñaja yʉ, mʉa jedirore gotimasiorimasʉma. Mʉama, cojoro cõrone ñarã ñaja mʉa, yʉre ajitirʉ̃nʉrãma. To bajiri gotimasiorimasʉ gãmerã yimasimenaja mʉa. Õ vecajʉre ñagʉ̃ sĩgʉ̃ne ñaami mani jacʉ, Dios vãme cʉtigʉ. To bajiri adi sitagʉre, gãjire yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, Diore mʉa yirʉ̃cʉbʉorore bajiro yirã, “yʉa jacʉ” ĩre yibeja mʉa. 10 “Yʉa ʉjʉ ñaja mʉ” gãjerã mʉare ĩna yirʉ̃cʉbʉosere ĩnare yirotibeja. “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉja mʉ” yigʉ, Dios ĩ cõacacʉ, yʉ sĩgʉ̃ne ñaja mʉa ʉjʉma. 11 Sĩgʉ̃ yʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃, ñamasugʉ̃ ĩ ñarʉajama, gãjerã ĩna bojasere masicõari, quẽnaro ĩnare yiejarẽmogʉ̃ ñarʉcʉmi. 12 Quẽnaro ĩnare ĩna yirʉ̃cʉbʉosere bojarãre, “Ñamasurã me ñato”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. No bojagʉ, “Ñamasugʉ̃ me ñaja yʉ” yicõari, quẽnaro gãjerãre yirẽmogʉ̃jʉare, “Ñamasugʉ̃ ñato”, ĩre yirʉcʉmi Dios —yʉare yicami Jesús.
13 Fariseo masare, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasare quẽne yigʉ, ado bajiro goticami Jesús:
—Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉcõari, gotimasiovadicajʉ mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato mani” yirãre bajiro yiñaja mʉa. To yicõari, “Gãjerã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirã ñabeticõato ĩna” yirã yaja mʉa. Dios yarã ĩna ñarʉaboajaquẽne, ĩnare matarã yaja mʉa. To bajiri mʉa quẽne ĩ yarã ñabetirʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
14 —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa”, yitʉoĩaboaja mʉa. Manajʉa rijaveoriarã ya virire ẽmarã ñaboarine, masa ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “ ‘Quẽnaro yirã ñaama’ yiĩato” yirã, “Yoaro Diore sẽnirã yaja”, yisocarũgũboaja mʉa. To bajiro mʉa yise vaja, gãjerã rojorã, rojose ĩna tãmʉose rẽtoro rojose tãmʉorʉarãja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
15 —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, mʉa yirore bajiro yirã me ñaja mʉa. “Manire bajiro gãji ĩ tʉoĩajama, quẽnaja” yitʉoĩacõari, masare bʉto gotimasiocudiaja mʉa. Sĩgʉ̃, “Yʉare bajiro tʉoĩato” mʉa yigʉre, “Mani ajitirʉ̃nʉro rẽtoro mani yere ajitirʉ̃nʉato ĩ” yirã yaja mʉa. To bajiro mʉa yijama, “Bʉtobʉsa rojose tʉoĩato” yirã yaja mʉa. To bajiri, mʉa rẽtobʉsaro Dios ĩ bojabetire yicõari, “Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉcʉmi ĩ quẽne”, yirã yaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
16-22 Quẽna ado bajiro ĩnare goticami Jesús, fariseo masare, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasare quẽne:
—Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. Ĩamena, gãjerã ĩamenare tʉ̃a vanare bajiro bajirã ñaja mʉa. No bojase mʉa yirotire mʉa yirʉajama, “Yimasucõarʉarãja yʉa. Tire yʉa yibetijama, Dios, rojose yʉare yibogʉmi” yirã, yirere ado bajiro gãjerãre gotimasiorũgũboaja mʉa: “Cojojirema mani gotirore bajiro yirʉamena ñari, ado bajirojʉa mani gotijama, quẽnacõaroja”, yirũgũboaja mʉa: “Mani gotirũgũrore bajiro yirã ñaboarine, Dios vãmere mani gotivasoajama, mani gotirore bajiro mani yibetiboajaquẽne, rojose manire yibecʉmi Dios”, yirũgũboaja mʉa. To yicõari, ado bajiro gotimasiorẽmoaja: “Dios vãmere gotiterã, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi vãme rãca mani yijama, quẽnacõaroja. To bajiro yiterã, Diore yirʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajaʉ vãme rãca mani yijama, quẽnacõaroja. Tire mani yitejama, õ vecajʉ ʉ̃mʉagaserojʉ Dios ĩ ñaro vãme rãca mani yijama, quẽnacõaroja. To bajiboarine, Diore yirʉ̃cʉbʉoriaviaye oro vãme cʉtise rãca, to yicõari, gaje vãme Diore rʉ̃cʉbʉorã soemʉoriajaʉ joere jesase vãme rãca mani yijama, mani gotirore bajirone yiroti ñaja”, yiboaja mʉa. Tʉoĩamasimena, ĩamenare bajiro bajirã ñaja mʉa. Ñajediro Dios ye ti ñajare, ĩ vãmerene gotirã yaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
23 —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, rojorã ñaja mʉa. Dios ĩ rotimasirere buerẽtobucõari, ñamasuse mejʉare ajitirʉ̃nʉrãja mʉa. To bajiro yirã ñari, bare sãvʉorere, an'is, menta, comino vãme cʉtire mojoroaca ti vaja cʉtiboajaquẽne, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi moabosarimasare ĩsiaja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, Dios ĩ rotimasire ñamasusejʉarema ajitirʉ̃nʉmena ñaja mʉa. Ado bajiro bajiaja ñamasuse: Quẽnaro riojo yire, gãjerãre ĩamaire, to yicõari, Diore maire quẽne ñaja ñamasuse. Tire quẽne yirũgũrona ñaja mʉa. 24 To bajiro yirã ñari, ado bajiro yirãre bajiro yaja mʉa: “Beco rãca idirobe” yirã, oco mʉa idirotire veorũgũaja mʉa. To bajiro yirã ñaboarine, camello vãme cʉtigʉjʉarema jaigʉ ĩ ñaboajaquẽne, rujʉne bayurãre bajiro yirũgũaja mʉa. To bajiri, ĩamena, gãjerã ĩamenare tʉ̃a vanare bajiro bajirã ñaja mʉa. Dios ĩ rotimasire ñamasuse mere ajirʉ̃cʉbʉorã ñaboarine, ñamasusejʉare yimena ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
25 —Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojorã ñaja mʉa. Idiriabaja, bare jeobariabaja joema coeriabajari ñaboarine, jubeajʉama bʉto ʉeri cʉtibajarire bajiro bajiaja mʉa. Mʉa ʉsʉri bajisejʉarema tʉoĩabeaja mʉa. To bajirã ñari, “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yitʉoĩaboarine, rojosere quẽne tʉoĩarã ñari, rojorã ñaja mʉa. Ĩaʉorã ñari, “Ĩnare yitocõari, ĩna cʉoboasere ẽmarʉarãja”, yitʉoĩarã ñaja mʉa. 26 “Rojorã ñaja mani” yimasimena ñari, ĩamenare bajiro bajirã ñaja mʉa, fariseo masa. Rojosere tʉoĩatʉjaya. To bajiro mʉa yijama, Dios ĩ bojarore bajiro tʉoĩarã ñari, quẽnaro yirã ñarʉarãja mʉa.
27 Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa fariseo masa, Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa quẽne. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, mʉa yirore bajiro yirã me ñaja mʉa. Masa yujeriaviri botisene viariavirire bajiro bajiaja mʉa. Masa ĩna ĩaquẽnariviri ñaboarine, jubeajʉama rijariarã gõa quẽnabetoja. 28 To bajiro bajirã ñaja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaama” masa ĩna yiĩarã ñaboarine, mʉa tʉoĩare cʉtisema rojorã ñaja. “Quẽnaro yirã ñaama” masa mʉare ĩna yiĩasere bojatʉoĩarã ñaboarine, rojose ñaro cõro tʉoĩarã ñaja mʉa —ĩnare yicami Jesús.
29 Quẽna ado bajiro ĩnare gotirũtuacami Jesús:
—Bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa. “Quẽnaro yirã ñaja yʉa” yiboarine, mʉa yirore bajiro yirã me ñaja mʉa. Diore gotirẽtobosamasiriarãre ĩna yujemasiriajʉ joere quẽnarijʉ quẽnoaja mʉa, “Quẽnarã ñamasiñuma” yirã. To yicõari, gãjerã quẽnaro yiriarãre quẽne ĩna yujeriajʉ joere quẽnase quẽnorũgũaja mʉa. 30 To yicõari, ado bajiro yirũgũaja mʉa: “Mani ñicʉa, Diore gotirẽtobosarimasare ĩna sĩarearo, ĩnare sĩa ejarẽmobetiboriarãja mani”, yirũgũaja mʉa. 31 To bajiro mʉa yijama, “Quẽnarã ñañuma” yirã me yaja mʉa. Ado bajirojʉa yirã yaja: “Diore gotirẽtobosamasiriarãre mani ñicʉa ĩna sĩamasire quẽnañuja ti” yirã yaja mʉa, mʉa ñicʉa rojose ĩna yiriarore bajiro rojose yirã ñari. 32 Mʉa ñicʉa Diore gotirẽtobosarimasare ĩna sĩasʉovadimasiriarore bajirone mʉa quẽne ĩna jãnerabatia ñari, Diore gotirẽtobosarimasare sĩajeocõaroti ñaja —ĩnare yicami Jesús.
33 —Vãtia ʉjʉ rojose ĩ yirore bajirone rojose yijairã ñaja mʉa. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ mʉa varotire, no bajiro rudimasibetirʉarãja. 34 Mʉa jud'io masa vatoajʉ Diore gotirẽtobosarãre, quẽnaro tʉoĩarãre quẽne, Dios ocare gotimasiorãre quẽne cõarʉcʉja yʉ. Ĩnare sĩarʉarãja mʉa. Gãjerãrema yucʉ́tẽrojʉ jajusĩarʉarãja. Gãjerãrema, Dios ocare ĩna buerivirijʉ ĩnare jarʉarãja. Gãjerãrema, ĩna vati macari ñaro cõrone rojose ĩnare yisʉyarʉarãja. 35 To bajiro mʉa yiroti ti ñajare, ado bajiro yirʉcʉmi Dios, mʉa ñicʉare, mʉa yarã jedirore yʉre ajitirʉ̃nʉmenare: Abel ñamasir'ire mʉa ñicʉ ĩ sĩasʉomasire, to yicõari Diore yirʉ̃cʉbʉoriavi jubeajʉ ñarijaʉ soemʉoriajaʉ tʉjʉ Berequ'ias macʉre Zacar'iare ĩna sĩatʉsamasirere, quẽnaro yirãre ĩna sĩavadimasire ñajare, bʉto rojose tãmʉorʉarãja mʉa, adirʉ̃mʉri ñarã. 36 Riojo mʉare gotiaja yʉ. Mʉa ñicʉa ĩna bajimasiriarore bajirone Diore mʉa ajitirʉ̃nʉbeticõa ñajare, ĩna sĩamasire vaja rojose ĩnare ĩ yiroti rẽtobʉsaro rojose mʉare yirʉcʉmi Dios, adirʉ̃mʉri ñarãre —ĩnare yicami Jesús.
Jerusalén macanare ĩna bajirotire Jesús ĩ tʉoĩasʉtiritire queti
(Lc 13.34-35)
37 Jerusalén macanare ĩre ĩna sĩarocaro bero ĩna bajirotire tʉoĩacõari, ado bajiro yicami Jesús:
—Jerusalén macana, Diore gotirẽtobosamasiriarãre sĩamasiriarã jãnerabatia ñacõama ĩna. Dios ĩ cõamasiriarãre, ĩ ocare gotimasiorimasare gʉ̃tane ĩnare reasĩamasiriarã jãnerabatia ñaama. Cojoji me gãjaboco so querʉjʉ ẽñeroca so rĩare so juarẽorore bajiro ĩnare yirʉaboacajʉ yʉ, ĩnare coderʉ. To bajiro yʉ yirʉaboajaquẽne, ĩnajʉa yʉre bojabeticama. 38 To bajiri jẽre, “Ĩna ñarijʉre codetʉjacõaja yʉ yuja”, yitʉoĩami Dios. 39 Riojo gotiaja yʉ: “ ‘¡Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i vadiami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ ĩ ñajare, ĩre quẽnaro yato Dios!” yʉre ĩna yiroto rĩjoro, quẽna jʉaji yʉre ĩabetirʉarãma ĩna —ĩnare yitʉoĩa ñagõcami Jesús, Jerusalén macanare.