2
Micagʉ̃re Jesús ĩ catiore queti
(Mt 9.1-8; Lc 5.17-26)
1-2 To bajiro ĩ yicudiriarʉ̃mʉri bero, Capernaum vãme cʉti macajʉ tudiejayuju Jesús quẽna. Ĩ ñarũgũrivijʉre ĩ tudiejasere ajiyujarã masa. Tire ajicõari, ĩ tʉjʉ rẽjañujarã ĩna. Jãjarã ĩna ñajare, vi jʉ̃mʉcoasuju ti. Nojʉa rʉ̃gõriajʉ mañuju. Soje tʉ quẽne, nojʉa rʉ̃gõriajʉ mañuju. To ĩna bajirone, vi jubeajʉ Dios oca ĩnare gotimasio ñañuju Jesús. To bajiro ĩ yiñarone, babaricãrãcʉ ñacõari, micagʉ̃re ãmiejayujarã. Ĩre ãmiejacõari, Jesús tʉjʉ cũrʉaboayujarã ĩna. To ĩna yirʉaboarore jãjarã ñabibecõañujarã. To bajiri vijʉre sãjamasibesujarã. “Tire bajicõaja” yirã, vi joejʉ ĩre ãmimʉjasujarã. Ĩre ãmimʉjacõari, Jesús ĩ rʉ̃gõro vecare goje yijorayujarã. To yigajano, micagʉ̃re ĩ jesarijʉ rãcane ĩre jidirujio ejoyujarã, Jesús tʉjʉ. “Ĩre ĩamaicõari, ĩre catiorʉcʉmi” ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, micagʉ̃jʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
—Rojose mʉ yirere mʉre masiriocõaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
To ĩ yisere ajicõari, ti macana sĩgʉ̃ri Dios ĩ rotimasire gotimasiorimasa, ado bajiro tʉoĩañujarã: “¿No yigʉ to bajise yati ĩ? To bajiro ĩ ñagõjama, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉobecʉ yami ĩ. Dios sĩgʉ̃ne ñagʉ̃mi ti ũnire yimasigʉ̃ma”, yitʉoĩañujarã ĩna. To bajiro ĩna yitʉoĩasere ĩamasicõari, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—“ ‘Diore bajiro masa rojose ĩna yisere masiriomasiaja’ yisocaami”, yʉre yitʉoĩaboaja mʉa. “Rojose mʉ yisere masiriocõaja” yʉ yicõa tʉjajama, “Socʉ yami. Socʉ me yami” yʉre yiĩamasigʉ̃ magʉ̃mi. To bajiboarine, “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, vasa” ĩre yʉ yijama, “Socʉ me yami. Rojose ĩ yirere masiriocõami”, yʉre yiĩamasirãja mʉa. 10 To bajiri, Dios ĩ roticõacacʉ ñari, “ ‘Diore bajirone masare rojose ĩna yisere masiriomasigʉ̃ ñaami’ yʉre yiĩamasiato” yigʉ, ãni micagʉ̃re ado bajiro ĩre yaja yʉ: 11 “Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña mʉ. Mʉ jesarijʉre ãmiña. To yicõari, mʉ ya vijʉ tudiasa”, ĩre yaja yʉ —ĩre yiyuju Jesús.
12 To ĩ yirirĩmarone, masa jediro ĩna ĩaro rĩjoro vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõari, ĩ jesarijʉre ãmi, ĩ ya vijʉ vacoasuju ĩ yuja. To bajiro Jesús ĩ yisere ĩaʉcacoasujarã masa. “Ti ũnire ĩabetirũgũcajʉ mani. Ãni, Dios ĩ masise rãca yigʉ yami” yitʉoĩacõari,
—Quẽnaro yaja mʉ —Diore ĩre yivariquẽnañujarã ĩna.
Lev'ire Jesús ĩ jire queti
(Mt 9.9-13; Lc 5.27-32)
13 Micagʉ̃re ĩ catioriaro bero, Ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtira tʉjʉ quẽna tudivasuju Jesús. Tojʉ jãjarã masa rẽjañujarã. Ĩna rẽjasere ĩacõari, Dios oca ĩnare gotimasioñuju ĩ.c Leví, jʉa vãme, vãme cʉtigʉ ñañuju. Gaje vãme, Mateo vãme cʉtiyuju. “Leví” ti yijama, hebreo oca rãca yiyuju. “Mateo” ti yijama, romano oca rãca yaja. 14 Gotimasio gajano, vacʉne, Lev'i vãme cʉtigʉre ĩre ĩabʉjayuju. Alfeo macʉ ñañuju ĩ, Lev'i. Ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasʉ ñañuju. Gãjoa sẽnirã ĩna rujirijʉre gãjoa sẽnirujiyuju. To ĩ yiñaro, ĩacõari,
—Yʉre ajisʉyaya —ĩre yiyuju Jesús.
To bajiro ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyacoasuju ĩ yuja.
15 Bero, Lev'i ya vijʉ ejacõari, bayuju Jesús. To bajiri Jesúrãca bañañujarã Lev'i ĩ yiriarore bajiro rojose yirã, ʉjʉre gãjoa sẽnibosarimasa, gãjerã “Rojose yirã ñaama” masare yiĩarã quẽne. To yicõari, Jesús buerimasa quẽne bañañujarã ĩna. To bajiri jãjarã masu ñañujarã Jesúre ĩre ajisʉyarã. 16 To ĩna bañarone, ejayujarã fariseo masa, Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasa quẽne. Ĩna ñañujarã, Moisére Dios ĩ roticũmasirere bʉto ajirʉ̃cʉbʉorã, rojose yirã rãca ñarʉamena. Ejacõari, rojose yijairã rãca ĩna bañasere ĩacõari, Jesús buerimasare ĩnare sẽniĩañujarã:
—¿No yigʉ mʉare buegʉma, ãnoa rojose yirã rãca bañati? —yisẽniĩañujarã ĩna.
17 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Catiquẽnarãma, ʉco yigʉre bojamenama. Rijaye cʉtirã rĩne ĩre bojarãma ĩna. To bajiro bajiaja yʉre quẽne. “Rojose yirã me ñaja yʉa”, yirãma, yʉre bojamenama. “Rojose yirã ñaja yʉa” yirã rĩne yʉre bojarãma. Quẽnaro yirãre jigʉ me, adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ. Rojose yirãre, “Rojose ĩna yisere yitʉjato” yigʉ, vadicajʉ yʉ. To bajiri ãnoa, “Rojose yirã ñaama” mʉa yiĩarã rãca bañaja yʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
“Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmorʉcʉmi Dios” yirã, bare babetire queti
(Mt 9.14-17; Lc 5.33-39)
18 Juan masare oco rãca bautizarimasʉ ĩ buerã, fariseo masa quẽne, ĩna ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro bare bamenane Diore sẽniñujarã, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã. To ĩna yirirʉ̃mʉre Jesúre sẽniĩarã ejayujarã sĩgʉ̃ri:
—Juan ĩ buerimasa, to yicõari, fariseo masa quẽne, mani ñicʉa ĩna yimasiriarore bajiro Diore ĩna sẽnirirʉ̃mʉrirema bare babetirũgũama. ¿No yirã tire yibeati mʉ buerãma? —Jesúre yisẽniĩañujarã ĩna.
19 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare gotimasioñuju Jesús:
—Sĩgʉ̃ ĩ ãmosiarirʉ̃mʉre ĩre variquẽnaejarẽmorã ñarãma. To ĩ ũmato yiñaro cõro ĩre variquẽnaejarẽmorãma. Ĩnare bajiro bajiama yʉ buerã. Yʉ rãca ñari, variquẽnacõa ñaama. “Sʉtiritimena ñari, no yirã bare babeticõa yimenama” yimasire ñaja. 20 To bajiboarine, cojorʉ̃mʉ yʉre ĩna ñiavato ĩacõari, bare bamenane Diore sẽnirʉarãma, “Mani sʉtiritisere ĩacõari, quẽnaro manire ejarẽmoato Dios” yirã.
21 Mame oca yʉ gotimasiose ricati ti ñajare, yʉ ye rãca mani ñicʉa ĩna yimasirere mʉa tʉoĩavʉojama, quẽnabeaja. Sudiro bʉcʉase ti vojama, mamagasero rãca seretumasimenaja mani. Mamagaserone mani seretujama, mani coero bero carato tʉ̃atutu vatone bʉcʉasejʉa vocoatoja. Bʉcʉase, mamase rãca mani seretumasibetore bajirone, mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa. 22 To bajirone bajiaja ʉye oco quẽne. Mame ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa bʉcʉjoajʉare jiomenaja mani. Bʉcʉjoajʉre mani jiojama, jãmʉsĩnituca yiro, yivocõaroja tijoajʉare. To bajiro mani yijama, ʉye ocore, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoare quẽne, to bajirone yireacõa tʉjana yirãja mani. “To bajirobe” yirãma, mame ʉye ocore vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa, mamajoajʉare jiore ñaroja. To yicõari, ʉye oco, vaibʉcʉgaserone quẽnoriajoa quẽne, cojoro cõro quẽnaro ñarʉaroja. To bajiri mame ʉye ocore, bʉcʉjoajʉre mani jiobetore bajiro mame oca yʉ gotimasiosere, mani ñicʉa oca rãca tʉoĩavʉobesa mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñaboajaquẽne, Jesús buerimasa trigo ajere tũnejuacõari, ĩna bare queti
(Mt 12.1-8; Lc 6.1-5)
23 Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ti ejaro, trigo ĩna oteriavese cʉtore vasuju Jesús, ĩ buerimasa rãca. To bajivanane, trigo ricare tũnejuacõari, ĩna ãmorine ti gasere sĩguẽreacõari, bayujarã ĩ buerimasa. 24 Tire ĩna basere ĩacõari, fariseo masa ado bajiro Jesúre ĩre yiyujarã:
—¡Ĩaña mʉ! Mʉ buerimasa, ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ yire mere yama ĩna —Jesúre ĩre yiyujarã.
25 To bajiro ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—¿David ñamasir'i ĩ babarã rãca ñiorijacõari, ĩnare ĩ ũmato bamasirere masibeati mʉa? 26 Paia ʉjʉ ñamasugʉ̃ Abiatar vãme cʉtigʉ ĩ ñarore David mesa, ñiorijarã ñari, “Mani rãca ñagʉ̃mi Dios” masa ĩna yirivijʉre sãjacõari, Diore ĩre rʉ̃cʉbʉorã pan gãjerã ĩna cũboarerene juacõari, ĩ babarã rãca bamasiñuju ĩ. To bajiri Moisés ñamasir'i ĩ gotimasirema, “Paia rĩne barʉarãma” ĩ yimasiboarerene bamasiñujarã ĩna. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ti vaja rojose ĩnare yibetimasiñumi Dios. 27 “ ‘Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro yiya’ yʉ yisere cʉdirã ñato” yigʉ me, masare rujeoyumi Dios. Masare rujeocõari, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñarʉaroja”, yicũmasiñumi, “Quẽnaro ñato ĩna” yigʉ. 28 Yʉ, Dios ĩ roticõacacʉ, “Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ado bajiro mʉa yijama, quẽnaja. To bajirojʉa mʉa yijama, quẽnabeaja”, yirotigʉ ñaja yʉ —ĩnare yicʉdiyuju Jesús, fariseo masare.

c2:13 Leví, jʉa vãme, vãme cʉtigʉ ñañuju. Gaje vãme, Mateo vãme cʉtiyuju. “Leví” ti yijama, hebreo oca rãca yiyuju. “Mateo” ti yijama, romano oca rãca yaja.