3
Ãmo ñujobecʉre Jesús ĩ ñujorotire queti
(Mt 12.9-14; Lc 6.6-11)
To yi vacʉne, Dios ocare ĩna buerivijʉ sãjasuju Jesús. Ti vijʉ ñañuju sĩgʉ̃, cojojacatʉa ãmo ñujobecʉ. Fariseo masa quẽne ñañujarã. “ ‘Jesús, rojose yimi’ ʉjarãre yigoti, yirorãsa” yirã, Jesúre ĩre ĩacodeyujarã ĩna. “Adirʉ̃mʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre ãni ãmo ñujobecʉre ĩ masise rãca ĩ ñujorotijama, ‘Dios, Moisére ĩ roticũmasirere cʉdibecʉ yimi’ yigotirʉarãja mani”, yitʉoĩañujarã. To bajiro ĩna yitʉoĩarone, ado bajiro yiyuju Jesús, ãmo ñujobecʉjʉare:
—Vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —ĩre yiyuju.
To bajiro ĩre yigajanogʉ̃ne, fariseo masare ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju:
—¿Ʉsʉsãjariarʉ̃mʉre quẽne, no bojagʉ masʉre quẽnaro mani yijama, quẽnabetojari? ¿Disejʉare yiroti ñati? ¿Quẽnasejʉare, rojosejʉare yiroti ñati ti? ¿Rijaye cʉtirãre catiorejʉare yiroti ñatique? To yiterã, ¿ĩnare sĩacõaroti ñatique? —ĩnare yiyuju Jesús.
To ĩ yiboajaquẽne, ĩre cʉdibesujarã ĩna. To bajiri ĩre ĩna ajitesere ĩajũnisinigʉ̃ ñaboarine, ĩnare ĩasʉtiritigʉne, ãmo ñujobecʉjʉare ado bajiro ĩre yiyuju Jesús:
—Mʉ ãmore ñujoya mʉ —ĩre yiyuju.
To ĩ yirone, ĩ ãmore ĩ ñujorone, quẽnaejacoasuju yuja. To ĩ yisere ajicõari, budicoasujarã fariseo masa. Budiacõari, “Ʉjʉ ñamasugʉ̃ ñarʉcʉmi Herodes” yirũgũriarã rãca ñagõrã vasujarã. “¿No bajiro yicõari, Jesúre sĩarotirãti mani?”, gãmerã yiñagõñujarã ĩna.
Ʉtabʉcʉra tʉjʉ jãjarã masa ĩna ejare queti
To ĩ yiro bero, ĩ buerimasa rãca vacoasuju Jesús ʉtabʉcʉra Galilea vãme cʉtirajʉ vana. To ĩna vato, Galilea sitana jãjarã Jesúre sʉyasujarã. Gaje macariana quẽne, jãjarã masa, ĩaĩañamani Jesús ĩ yiñasere ajicõari, ĩ tʉjʉ ejayujarã. Ĩna ñañujarã: Judea sitana, Jerusalén macana, Idumea sitana, Jordán vãme cʉtiya gajejacatʉana, Tiro macana, to yicõari, Sidón macana quẽne ñañujarã ĩna. 9-10 Jãjarã rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiosere ajicõari, gãjerã bʉto ĩre moaĩarʉayujarã ĩna, “To bajiro mani yijama, caticoanaja” yirã. To bajiro ĩna yitʉoĩajare, “Rʉ̃gõbibecõarãma” yigʉ ñari, —Cũmua cʉo yuya mʉa —ĩ buerimasare ĩnare yiyuju Jesús.
11 Ĩna ʉsʉrijʉre vãtia sãñarã, Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari muquearãne, ado bajiro yiavasãñujarã ĩna:
—Dios macʉne ñaja mʉ —Jesúre ĩre yiavasãñujarã.
12 To bajiro ĩna yisere ajicõari, oca tutuase rãca ĩnare ñagõrotibesuju Jesús, vãtiare rotigʉ.
Ĩ ocare goticudisʉoronare Jesús ĩ besere queti
(Mt 10.1-4; Lc 6.12-16)
13-14 Cojorʉ̃mʉ burojʉ majacõari, ĩ buerimasare ĩ bojarãre jirẽoñuju Jesús. To bajiri ĩ tʉjʉ ĩna ejarone, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre beseyuju. To yicõari, ado bajiro ĩnare gotiyuju:
—Yʉ rãcane ñacõarʉarãja mʉa. To bajicõari, yʉ ocare yʉre goticudibosarã ñarʉarãja mʉa. 15 Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, “Budiya” mʉa yijama, budirʉarãma —ĩnare yiyuju Jesús.
16 Ado bajiro vãme cʉtirã ñañujarã jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ beseriarã: Simón vãme cʉtiboar'i Pedro vãme cʉtigʉ. 17 To yicõari Zebedeo rĩa ñacama Santiago ĩ bedi Juan. Ĩna jʉarãre Boanerges vãme yiyuju Jesús. Ti vãme, Bʉjo rĩa yire ũni ñañuju. d “Yoaro me jũnisinirã ĩna ñajare, Santiago ĩ bedi Juan ĩna jʉarãre ‘Bʉjo rĩa’ vãme yiyuju Jesús”, yiyujarã Dios oca buerẽtoburimasa sĩgʉ̃ri. 18 Andrés, Felipe, Bartolomé, Mateo, Tomás, Tadeo ñañujarã. Alfeo macʉ Santiago, to yicõari, Simón vãme cʉtigʉ, celote yere tʉoĩaboar'i ñañuju. 19 Tʉsagʉ Judas Iscariote vãme cʉtiyuju. Ĩ ñañuju Jesúre ĩsirocar'i. To bajiri jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñañujarã Jesús ĩ beseriarã.
“Vãtia ʉjʉ ĩ masise rãca yigʉ yami Jesús”, ĩna yire queti
(Mt 12.22-32; Lc 11.14-23; 12.10)
20 Bero, vijʉ Jesúrãca tudiejayujarã ĩ buerimasa. To ĩna bajiro, jãjarã masa rẽjañujarã. To bajiri, bare bamasibeticõañujarã ĩna, Jesús mesa. 21 To bajiro ĩna bajiñase quetire ajicõari, “Mecʉrimasʉ ñacoacʉ yigʉmi”, Jesúre ĩre yiyujarã masa. To bajiro ĩre ĩna yisere ajicõari, ĩ yarã, ĩre jirã vasujarã ĩna.
22 Gãjerã Dios ĩ rotimasirere gotimasiorimasa Jerusalén maca vadiriarã ado bajiro Jesúre yiyujarã ĩna:
—Ĩ ʉsʉjʉ vãtia ʉjʉ Beelzebú vãme cʉtigʉ sãñagʉ̃ ñaami. To bajiri Beelzebú ĩ masise rãca vãtiare bureaami —yiyujarã ĩna.
23 To bajiro ĩna yise ñajare, ĩnare jiyuju Jesús. To yicõari, ĩ tʉjʉ ĩna ejaro, gotimasiore queti ado bajiro ĩnare gotiyuju:
—Vãtia ʉjʉ, masa ʉsʉrijʉ ĩ yarãre sãjarotigʉ ñaboarine, no yigʉ, “Ĩnare bureaya” yigʉ ñabecʉmi tia. 24 Cojo sitana rotirimasa ĩna gãmerã quẽajama, ĩna masune gãmerã sĩayayirã yirãma. 25 To bajirone bajiroja cojo vi ñarãre quẽne. 26 Tire bajirone bajiroja vãtiare quẽne. Vãtia ĩna gãmerã bureajama, “Masare rojose yitʉjato mani” yirã yiborãma. To bajiro ti bajijare, “Beelzebú vãme cʉtigʉ ĩ masise rãca masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureaami” yʉre mʉa yiboase, riojo yirã me yaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
27 To bajiro ĩnare yigoticõari, quẽna gajeye gotimasiore queti ĩnare gotiyuju:
—Sĩgʉ̃, gãji guamʉ ya vi sãjacõari, ĩre ĩ siabetijama, gajeyeũni ẽmamasibecʉmi. Ĩre siacõari, ĩ gajeyeũnire ẽmamasigʉ̃mi yuja. To bajirone bajiaja yʉre quẽne. Vãtia ʉjʉ ĩ rotiboasere ĩre yirotibeticõari, vãtiare yʉ burease sʉorine, vãti ĩ rotiajeboariarãre ĩre ẽmagʉ̃ yaja, “Yʉ yarã ñato” yigʉ —ĩnare yiyuju Jesús.
28 To bajiro ĩnare yigoticõari, quẽna ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Riojo mʉare gotiaja yʉ. Masa jediro rojose ĩna yijama, jediro rojose ĩna ñagõjaquẽne, sʉtiriticõari, Diore ĩna sẽnijama, rojose ĩna yisere masiriorʉcʉmi. 29 To bajiboarine, Esp'iritu Santojʉare rʉ̃cʉbʉomena rojose ĩre ĩna yitud'ijama, tirema masiriobetirʉcʉmi. To bajiro ĩna yijama, to bajirone rojose ĩnare ñacõa ñarũgũrʉaroja —yiyuju Jesús.
30 Esp'iritu Santo ĩ masise rãca ĩ yiboajaquẽne, “Ĩ ʉsʉjʉ vãti sãñagʉ̃ ñari, bajigʉmi” ĩre ĩna yise ñajare, to bajise ĩnare gotiyuju Jesús.
“Yʉ yarãma ado bajiro bajirãjʉa ñaama”, Jesús ĩ yire queti
(Mt 12.46-50; Lc 8.19-21)
31-32 Jesús, masare ĩ gotimasio ñarone, ĩ tʉ rujigãnirã ado bajiro ĩre yiyujarã ĩna:
—Mʉ jaco, mʉ bederã rãca macajʉ́jʉ ejama, mʉ rãca ñagõrʉarã —Jesúre ĩre yiyujarã.
33 To bajiro ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—¿Ñimo ñati yʉ jacoma? ¿Ñimarã ñati yʉ bederãma? —ĩnare yiyuju.
34 To yigʉne, ĩ tʉ rujigãnirãre ĩacõari,
—Mʉa ñaja yʉ bederãma, yʉ jacore bajiro bajirãma. 35 No bojarã yʉ jacʉ õ vecagʉ ĩ rotirore bajiro yirã, ĩna ñarãma yʉ bederãre bajiro bajirãma, yʉ jacore bajiro bajirãma —ĩnare yiyuju Jesús.

d3:17 “Yoaro me jũnisinirã ĩna ñajare, Santiago ĩ bedi Juan ĩna jʉarãre ‘Bʉjo rĩa’ vãme yiyuju Jesús”, yiyujarã Dios oca buerẽtoburimasa sĩgʉ̃ri.