4
Oterimasʉ ĩ bajirere Jesús ĩ gotimasiore queti
(Mt 13.1-9; Lc 8.4-8)
Quẽna ʉtabʉcʉra tʉ ejacõari, masare gotimasioñuju Jesús. Masa jãjarãbʉsa ĩna rẽjaquearo ĩacõari, cũmuajʉ vasãjacõari, rujiyuju Jesús. Masajʉama, ʉtabʉcʉra tʉ ñañujarã ĩna. To bajicõari, cojo queti me tʉoĩacõari, “Ado bajiro bajisere bajiro bajiaja” ĩnare yigotigʉ ñari, ado bajise gotiyuju:
—Adi queti mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajiya mʉa. Sĩgʉ̃ oterimasʉ vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi. Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna. 5-6 Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. Tijʉ, mojoroaca sita ti ñajare, guaro ti judidaboajaquẽne, muiju, asisĩocõagʉ̃mi. To bajicõari, oco manijare, sĩnireacoatoja ti. Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti. To bajiri rica cʉtibetoja ti. Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ, treinta ñaricari rica cʉtiroja. Gajetõ, sesenta ñaricari, gajetõ, cien ñaricari rica cʉtiroja. Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
“Ado bajiro yigʉ, gotimasiore queti gotirũgũaja yʉ”, Jesús ĩ yire queti
(Mt 13.10-17; Lc 8.9-10)
10 Tijʉ bero, Jesús sĩgʉ̃ne ĩ ñaro, ĩ buerimasa jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã, gãjerã ĩre ajisʉyarã rãca ĩ tʉ rẽjacõari, ado bajiro ĩre sẽniĩañujarã:
—¿Gotimasiore queti yʉare mʉ gotise, no yire ũni ñati ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
11 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ:
—“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona, yʉa ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” ĩna yimasibeticatire Dios sʉorine ajimasiaja mʉama. To bajiboarine gãjerãjʉama, Dios ĩ bojabetijare, tire ajimasibeama. 12 To bajiri, gotimasiore queti rãca gotimasioaja yʉ, ado bajiro bajirã ĩna ñajare: Adi macarʉcʉroaye rĩrene tʉoĩarã ñari, yʉ yiĩosere ĩacõari, to yicõari, yʉ gotisere ajicõari, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, manire yimasibeama. To bajiro bajirã ñari, rojose ĩna yisere tʉoĩavasoacõari, “Yʉare masirioya”, Diore yisẽnibeama. To bajiri yirẽto ecobosabetirʉarãma ĩna —ĩnare yigotiyuju Jesús.
“Ado bajiro yirʉaro yaja oterimasʉ ĩ bajire queti”, Jesús ĩ yigotirẽtobure queti
(Mt 13.18-23; Lc 8.11-15)
13 Bero, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Oterimasʉ ĩ bajire quetire mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasibetijama, gajeye yʉ gotirotire quẽne ajimasimenaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
14 To yigʉne, ado bajiro ti quetire ĩnare gotirẽtobuyuju Jesús:
—Oterimasʉma, yʉ gotimasisere gotimasiocudirimasʉre bajiro bajigʉ ñagʉ̃mi. 15 Ote aje, maajʉ vẽjaquearere, minia ĩna barere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere ĩna ajiboasere, vãtia ʉjʉ ejacõari guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ —yiyuju.
16-17 —Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere, muiju ĩ asisĩorere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ĩna ñajare, gãjerã rojose ĩnare ĩna yijama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ. 18-19 Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotajʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, adi macarʉcʉro ti bajisejʉare tʉoĩarejairã ñari, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare ĩna tʉoĩatʉjacõari, yʉ bojarore bajiro yimenare yigʉ yibʉ yʉ. 20 Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere cojotõ treinta ñaricari, gajetõ sesenta ñaricari, gajetõ cien ñaricari rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ gotmasiosere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirã yʉ ocare ĩna gotimasiose sʉori, gãjerã masa quẽne yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉrotire yigʉ yibʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
Sĩabusuoriare tʉoĩacõari, Jesús ĩ gotimasiore queti
(Lc 8.16-18)
21 Quẽna gaje queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mani. Tiare jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mani. Tire bajiro bajiaja yʉ gotimasiose. “Ajimasibeticõato masa” yigʉ me, to bajise ĩnare gotiaja yʉ. “Quẽnaro riojo ajimasiato masa” yigʉ, gotirũgũaja. 22 Dios sʉorine masa ĩna ajimasibeticati jediro, quẽnaro ajimasirʉarãma. 23 Tire, mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
24 To yicõari, quẽna ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Mʉare yʉ gotisere quẽnaro ajitirʉ̃nʉña mʉa. Mʉa ajitirʉ̃nʉrũtuatore bajirone “Bʉtobʉsa ajimasiato” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi Dios. Rẽtobʉsaro mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, variquẽnarʉarãja mʉa. 25 To bajiri, no bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, Dios ĩ rotise sʉorine ĩ ajimasiboasere masiriticõarʉcʉmi ĩ. To bajiri Diore masibetimasucõarʉcʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
Ote aje judibʉcʉare tʉoĩacõari Jesús ĩ gotimasiore queti
26 Quẽna ado bajiro masare gotimasioñuju Jesús:
—No bojarã, Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirãma, yʉ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉñarã rĩne, ĩ sʉorine bʉtobʉsa ĩre bajiro quẽnaro yirã ñarũtuarʉarãma. To bajiro ĩna bajijama, ote aje ti judibʉcʉatore bajiro bajiama. Oterimasʉ otegʉmi. 27 Otecõari, tocãrãca ñamiri, ʉ̃mʉari quẽne, ĩ cãnijaquẽne, ĩ cãnibetijaquẽne, no yibetoja ĩ otere. Ĩ codetirʉ̃nʉcõa ñabetiboajaquẽne, ti masurione judicõari, bʉcʉatoja. Ti bʉcʉamʉjasere, “Ado bajiro bʉcʉatʉsajʉ ti” yimasibetiboajaquẽne, bʉcʉamʉjacoatoja ti. 28 Ĩ otere ti masurione judiroja ti. Rĩjoro rujasaviaca judisʉoroja. Bero, bʉcʉamʉjacõari jũ cʉtiroja. To bajicõari rica cʉtiroja. 29 Ti bʉcʉaro ĩacõari, juagʉmi —ĩnare yiyuju Jesús.
“Mostaza vãme cʉtiʉ rica, ajeare bajiro bajiaja”, Jesús ĩ yire queti
(Mt 13.31-32; Lc 13.18-19)
30 Quẽna ado bajiro gotiyuju Jesús:
—“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃, yʉ gotimasiosere no bojarã ĩna ajitirʉ̃nʉjama, mʉare yʉ gotisere mojoroaca ajimasiboarine, rojose ĩna ñare cʉtisere tʉoĩavasoacõari, tocãrãcarʉ̃mʉri quẽnaro ñamʉjarʉ̃gʉ̃cõari, quẽnaro ajimasimʉjarʉ̃gʉ̃jama, ado bajiro bajirʉaroja: e Mostaza ajea ti bajire queti Jesús ĩ gotirere, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, yiyujarã Dios oca masa ĩna ucamasirere buerẽtobudiriarã sĩgʉ̃ri: “Jesús ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ĩ ñarirodo mojoroaca ñaboarine, jãjarã ĩna bʉjʉrotire yigʉ yiyuju Jesús”, yiyujarã ĩna. 31 Sĩgʉ̃ ĩ ya vesejʉre mostaza ajea otegʉmi. Gajeye ote aje rẽtoro rʉjaricaca ñaroja ti, mostaza ajeaca. 32 To bajiri ĩ oterica mojoricaca ñaboarine, ti judibʉcʉacoajama, ote yucʉ́ri rẽtobʉsaricʉ jairicʉ ñaroja tiʉ. Jairicʉ ti ñajare, tiʉ rʉjʉrijʉ minia ĩna ria cʉtirotijʉrire quẽnorãma ĩna —yigotimasioñuju Jesús.
33-34 Gotimasiore queti rãca rĩne ĩnare gotimasiorũgũñuju Jesús, “Ĩna ajimasiro cõro ajimasiato” yigʉ. To bajiro yicõari, ĩ buerimasa rĩne ĩna ñaro, quẽnaro ĩnare gotirẽtobujeocõañuju.
Mino vatone, oco sabesere Jesús ĩ tʉjore queti
(Mt 8.23-27; Lc 8.22-25)
35 Tirʉ̃mʉ muiju ĩ rocasãro, ĩ buerimasare ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Gajejacatʉajʉ jẽajaro mani —ĩnare yiyuju Jesús. 36 To bajiri jãjarã masa Jesúre ajirã ejarãre, ĩ sãñaricũmuajʉne ĩ buerimasa rãca ĩnare jẽaveocoasujarã. To bajiri, gaje cũmuariana quẽne, ĩnare jẽasʉyasujarã. 37 To ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, rujacoarʉayuju. 38 To ti bajiboajaquẽne, rʉjoa tutuoriajʉ rãca ĩ rʉjoare tutuocõari, cãnisãñañuju Jesús, cũmua gʉdejʉ. Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna:
—Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! ¿“To bajiro ti bajijama, quẽnacõaroja”, yati mʉ? —ĩre yiyujarã ĩna.
39-40 To bajiro ĩna yirone,
—¿No yirã bʉto güiati mʉa? “Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩabeaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús. To yigajanocõari, ado bajiro yiyuju Jesús:
—¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús.
To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne, sabebesuju yuja.
41 To bajiro ĩ yiboajaquẽne, bʉto güicõa ñañujarã ĩna. To bajiri, ado bajiro gãmerã sẽniĩañujarã:
—¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore, to yicõari, sabesere ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã Jesús buerimasa.

e4:30 Mostaza ajea ti bajire queti Jesús ĩ gotirere, “Ado bajiro yirʉaro yaja”, yiyujarã Dios oca masa ĩna ucamasirere buerẽtobudiriarã sĩgʉ̃ri: “Jesús ĩ gotimasiosere ajitirʉ̃nʉrã ĩ ñarirodo mojoroaca ñaboarine, jãjarã ĩna bʉjʉrotire yigʉ yiyuju Jesús”, yiyujarã ĩna.