3
Sardis vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti
Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:
—Sardis vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro yʉre ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Sĩgʉ̃ ñaboarine, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre bajiro bajigʉre, Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore cʉogʉ ñacami. To bajicõari, cojomo cõro jʉa jẽnituarirãcʉ ñocoa cʉocami. To bajiro yʉre ruyuaĩocacʉ ĩ goticatire ĩre ucacõabosagʉ yaja yʉ”, yiucaya —yicami.
To yicõari, ado bajiro mʉare goticami:
—Masa ĩna ĩajama, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, ĩna rijato berojʉ ĩna catirotire yigʉ, Dios ĩ catisere ĩ ĩsiriarã ñaama”, mʉare yirãma. To bajiro ĩna yiboajaquẽne, “Yʉre ajimenare bajiro mʉa rijato berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama”, mʉare yaja yʉma. Yʉ ĩajama, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉrã me ñaja mʉa. To bajiri, quẽnaro tʉoĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Yʉre ajiterã masu ñarobe” yirã. Tirʉ̃mʉjʉ yʉ ocare mʉare ĩna gotimasiocatire ajicajʉ mʉa. Tire tuditʉoĩacõari, ajitirʉ̃nʉña quẽna. To bajiro mʉa yibetijama, juarudirimasʉre bajiro mʉa masibetone rojose mʉare yigʉ ejarʉcʉja yʉ. To bajiro yirocʉ yʉ ñaboajaquẽne, mʉa rãcana sĩgʉ̃ri, Dios ĩ ĩajama, rojose mana ñaja mʉa. To bajiri, sudi botise sãñacõari, yʉ rãca quẽnaro ĩna ñarũgũrʉarãja.a Sudi botise sãnarãre ti gotijama, rojose mana, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã ñari, ĩ rãca ñarãre gotiaja. Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetirona, to bajirone bajirʉarãma ĩna. “Ado cõro ñaama yʉ tʉ ñarũgũrona” Dios ĩ yiucamasicatitutire ĩna vãmere coebetirʉcʉja yʉ. To yicõari, õ vecajʉ yʉ jacʉre, ángel mesare quẽne, ĩna ĩaro rĩjorojʉa, “Ãnoa ñaama yʉ yarã”, ĩnare yiĩorʉcʉja yʉ. Gaje macariana yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato ĩna —yicami yʉre ruyuaĩocacʉ.
Filadelfia vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti
Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:
—Filadelfia vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Dios ĩ bojase rĩne yigʉ, riojo gotigʉ ñacami. Ĩne ñacami Ʉjʉ David ñamasir'i jãnami, ĩre bajiro Dios yarãre rotigʉ. To bajiboarine, Dios tʉjʉarema soje jãnariaro cʉogʉ ñacami ĩma. Masare ĩacõari, “Ãnoa, yʉ tʉjʉ ñarũgũrʉarãma” ĩ yirotijama, to bajirone bajirʉarãma. To bajiro ĩ yirotijama, ñimʉjʉa ĩnare matarocʉ manirʉcʉmi. To bajiro ĩnare yirotirocʉ ñacami. To bajicõari, gãjerãjʉare, “Ãnoama, yʉ tʉ me ñarʉarãma”, yirotirocʉ ñacami. To bajiro ĩ yijaquẽne, ñimʉjʉa, ĩ tʉjʉ ĩnare ñarotirocʉ manirʉcʉmi.
To bajiro yirocʉ ñacami ado bajise mʉare goticacʉ:
—Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Gãjerã mʉare ĩna ĩajama, “Ñamasurã ñaama”, mʉare yibeama. To bajiro ĩna yibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gãjerã ĩna gotimasiocatire bajiro quẽnaro yirũgũaja mʉa. Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabeaja. To bajiri, yʉ ocare gãjerãre quẽnaro mʉa gotimasiorotire yigʉ, yibʉ yʉ. Gãjerã mʉare ĩna gotimasio rotibetiboajaquẽne, yʉ sʉorine gotimasiocõa ñarʉarãja. To bajiro mʉare yiboarine, gãjerãjʉarema, vãtia ʉjʉ, Satanás ĩ bojasere yirã ñaboarine, socarãne, “Dios rĩa ñaja yʉa” yirãre, ado bajiro ĩnare yirʉcʉja yʉ: Gotimasiorã rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetucõari, “Mʉajʉa ñaja Dios ĩ mairã” mʉare ĩna yirotire yirʉcʉja yʉ. 10 “Gãjerã rojose mʉare ĩna yiboajaquẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaroti ñaja” mʉare yʉ yiroticatire bajiro cʉdirũgũaja mʉa, yʉ oca gotimasiorimasa. Adi macarʉcʉro tʉsarirʉ̃mʉrire gãjerã, masa jedirore rojose yirʉarãma, “Diore ajitirʉ̃nʉbeticõato” yirã. “Tire yiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmocõa ñarʉcʉja yʉ. 11 Yoaro mene adi macarʉcʉrojʉ vadirʉcʉja yʉ. To bajiri, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉrore bajiro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõaña. To bajiro mʉa bajicõa ñajama, quẽnaro Dios mʉare ĩ yirotire matarocʉ magʉ̃mi. 12 Yʉre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetironare, yʉ jacʉ tʉjʉ ĩna ñarũgũrotire yirʉcʉja yʉ. Ĩ ya vi botari boabeti, ti ñarũgũrore bajiro ñarũgũrʉarãma ĩna. Ĩnare bubetirʉcʉja yʉ. Idia vãme ĩnare vãme ucaturʉcʉja yʉ. Ado bajirivãmeri yirʉcʉja yʉ: Yʉ jacʉ Dios vãme, ĩ ya maca vãme, to yicõari, yʉ vãme mame ñarotire ucaturʉcʉja. Yʉ jacʉ ya maca, mame quẽnoria maca Jerusalén vãme cʉti maca ñarʉaroja. Ti maca õ vecajʉ rujiadicõari, ejarʉaroja. 13 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo sʉorine mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.
Laodicea vãme cʉti macanare Juan ĩ ucacõare queti
14 Quẽna ado bajiro yʉre yicami yʉre ruyuaĩocacʉ:
—Laodicea vãme cʉti macana yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ũmato ñagʉ̃re ado bajiro ucaya: “Adi mʉare yʉ ucase, ado bajiro bajicacʉ mʉare ĩ goticati ñaja: Ĩ sʉorine jediro quẽnase Dios ĩ gotimasiriarore bajirone yirũgũami Dios. Ĩ ñacami ĩ jacʉ yere riojo gotirũgũgʉ̃. Ĩ sʉorine adi macarʉcʉroaye jedirore rujeomasiñumi Dios”, yiucaya —yicami.
To yicõari, ado bajiro mʉare goticami:
15 —Jediro mʉa yisere masiaja yʉ. Yʉre tebetiboarine, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉbeaja mʉa. To bajiro mʉa bajise, rojose masu ñaja. Ti ũnire bojabeaja yʉ. 16 To bajiro bajirã mʉa ñajare, yʉ yarã mʉa ñasere bojabeticõari, mʉare reagʉagʉ yaja yʉ. 17 Ado bajiro tʉoĩaboaja mʉa: “Gajeyeũni jairã ñaja mani. Mani bojase ñajediro, dise rʉyabeto cʉoaja mani. To bajicõari, Dios ye quẽnamasuse ĩ ʉjose jediro cʉorã ñaja mani”, yitʉoĩaboaja mʉa. Yʉ ĩajama, ado bajiro bajirãjʉa ñaja mʉa: Rojose yirã ñari, sudi manare bajiro bajiaja. Yʉ bojarore bajiro yirã me ñari, ñie cʉobetimasucõarãre bajiro bajiaja. To bajicõari, yʉre masimena ñari, ĩamenare bajiro bajiaja mʉa, yʉ ĩajama. 18 To bajiro bajirã mʉa ñajare, ado bajiro mʉa yirotire mʉare gotimasiogʉ̃ yaja yʉ: Quẽnamasuse ñajediro cʉorã mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre sẽniña. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnase sudi sãñarãre bajiro bajirã ñato” yigʉ, rojose mʉa yisere Dios ĩ masiriojeorotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Quẽnamasuse ñajediro cʉorã ñato” yigʉ, yʉ bojarore bajiro yirã mʉa ñarotire yigʉ, yirʉcʉja. To yicõari, “Ĩarãre bajiro ñato” yigʉ, yʉre quẽnaro mʉa masirotire yigʉ, yirʉcʉja. 19 Yʉ mairã jedirore, “Rojose yaja mʉa; tire yitʉjacõari, ado bajirojʉa mʉa yijama, quẽnarʉaroja”, ĩnare yigotimasiorũgũaja yʉ. Riojo ñamasusere ĩnare gotimasiorũgũaja yʉ. To bajiri, “Rojose yitʉjaja yʉa”, yisocabeticõaña mʉa. 20 Riojo ñamasusere mʉare gotiaja yʉ: Yʉ sʉorine ado bajiro tʉoĩaama masa: “Cristore ajitirʉ̃nʉcõari, ĩre baba cʉtiroti ñaja”, yitʉoĩaama. Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre ĩna baba cʉti variquẽnarotire bojagʉ ñari, ĩna cʉdisere yurũgũaja yʉ. “Ĩre baba cʉtirʉaja” ĩna masune ĩna yicʉdijama, ĩna rãca quẽnaro baba cʉtirʉcʉja yʉ. 21 Yʉre ajitirʉ̃nʉcõa ñaronare, õ vecajʉ yʉ tʉjʉ yʉre ĩna rotibosarotire yirʉcʉja yʉ. Yʉ jacʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉ tʉjabeticõari, ĩ tʉjʉ ĩre yʉ rotibosarũgũrore bajiro yʉre rotibosarũgũrʉarãma ĩna quẽne. 22 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã jediro, Esp'iritu Santo ĩ ejarẽmose rãca mʉare yʉ gotisere mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩato —yigoticami yʉre ruyuaĩocacʉ.

a3:4 Sudi botise sãnarãre ti gotijama, rojose mana, ĩre ajitirʉ̃nʉ tʉjabetiriarã ñari, ĩ rãca ñarãre gotiaja.