Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Colosas
1
Ri Pablo nutak-e qui-saludo ri quiniman ri Jesucristo
Yin Pablo jun ru-apóstol ri Jesucristo roma can quiri' vi rurayin-pe* Ef. 1:1. ri Dios pa nuvi', y ri Timoteo ri mismo runiman ri Jesucristo c'o vave' viq'uin tok nintz'ibaj-e ri vuj re' chive rix ri rixc'o pa tinamit Colosas, ri rix richin ri lok'olaj rutinamit ri Dios y ronojel ivánima rixc'o chirakan ri Jesucristo ri xa jun ibanon riq'uin y junan kaniman iviq'uin. Can ta xtic'uje' ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo pan ivánima.
Ri Pablo nuc'utuj chi ri Dios tuya' no'oj richin chicaj chique ri aj-Colosas
Jumul nikaya' matiox che ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo ivoma rix pa tak ka-oración.* Ef. 1:16. Roma kac'axan* Ef. 1:15. chi cukul ic'u'x riq'uin ri Cristo Jesús y chi ye'ijo' conojel ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios.* He. 6:10. Quiri' ibanon che ri ivánima, roma iyo'on-apu ivech chirij ri yacon chive chicaj,* Mt. 5:12; 1 P. 1:4. ri xivetemaj yan chi yaquel tok xtzijos ri kitzij chive, y ri' ja ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj. Ri utzulaj ch'abel re', nitzijos chive rix y nitzijos pa ronojel tak tinamit. Y nu'on achel jun tico'n ri jabel nuya' ruvech y jabel niq'uiy, y ja jun pan ic'aslen rix niq'uiy-vi,* Jn. 15:16. y ri' rutz'ucun-pe ruq'uiyilen xe chupan ri k'ij tok xivac'axaj y xivetemaj utz-utz achique ri ru-favor* Tit. 2:11. ri Dios. Ri ch'abel ri' xivetemaj riq'uin ri Epafras,* Col. 4:12; Flm. 23. ri junan nkusamaj pa rusamaj ri Dios riq'uin, y can nikajo'. Rija' jun rusamajinel ri Jesucristo ri ronojel ránima ruyo'on-ri' chupan ri samaj richin c'o utz nuq'uen-pe chive. Y ja rija' xtzijon chike chi rix jani na yixojo'on pan ivánima, roma ri samaj rubanon ri Lok'olaj Espíritu iviq'uin.
Romari', ja jun roj xe chupan ri k'ij tok xuka rutzijol kiq'uin, man roj tanel ta chi nika'an orar ivoma. Nikac'utuj che ri Dios chi tz'akat xtivetemaj achique nurayij ri Dios,* Ro. 12:2. riq'uin nivetemaj rix ri achique rucusasic ni'en ri utzulaj no'oj ri nuya' ri Lok'olaj Espíritu chive y riq'uin nivetemaj achique ri nunojij rija', 10 richin quiri' nic'uaj jun c'aslen achel nuc'ul nuc'uaj ruc'aslen* 1 Ts. 2:12. jun ri richin chic ri Ajaf Jesucristo. Can ta chupan ronojel yixka chuvech rija'.* 1 Ts. 4:1. Y achel jun tico'n ri jabel nuya',* Jn. 15:16. can ta quiri' ri ic'aslen chupan ronojel ri utzulaj tak favor ye'ibanala', y can ta nivetemaj más pa ruvi' ri utzulaj runo'oj ri Dios. 11 Nikajo' chi ri Dios can ta xtuya' q'uiy ruchuk'a' ri ivánima achel ruchuk'a' ri nimalaj ruk'ij rija', richin quiri' yixtiquer yixpa'e' cof y yixcoch'on* Hch. 5:41. chupan ronojel ri nipe pan ic'aslen. 12 Y can ta yixquicot niya' matiox che ri Katata' Dios ri banayon chike konojel ri kaniman chi can utz vi chi nikacochij* Ef. 1:11. ri runuc'un rija' chike junan quiq'uin ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios chupan ri sakil. 13 Rija' xojrucol-pe pa ruk'a' rajaval ri k'eku'n* Lc. 22:53. y xojruk'asaj-apu chiquicojol ri ye'an gobernar roma ri Ruc'ajol ri can nrojo', 14 ri xojlok'o chic riq'uin ri ruquiq'uel ri xbin tok xcamises richin xojrelesaj pa ruk'a' ri ximiyon kichin. Re' nu'ij tzij chi can xe'an na vi perdonar ri kamac.
Roma rucamic ri Jesucristo tok junan chic kánima riq'uin ri Dios
15 Riq'uin ri Ruc'ajol nitz'etetaj-vi achique tzak rubanic ri Dios ri man nitz'etetaj ta.* Jn. 14:9. Y ja ri Ruc'ajol ri más c'o ruk'ij chuvech ronojel ri banon. 16 Quiri' nin-ij chive, roma ronojel ri banon, man jun ri man ta riq'uin ri Ruc'ajol petenak-vi,* Jn. 1:3; Ro. 11:36. achel ronojel ri c'o chicaj, ri c'o choch'ulef, ri yetz'etetaj y ri man yetz'etetaj ta. Roma rija' tok ec'o uc'uay quichin ri ángeles, ec'o ri yebano gobernar, ec'o ri nima'k tak quik'ij pa cak'ik' y ec'o espíritu ri c'o uchuk'a' pa quik'a'; ronojel roma rija' tok ec'o, y richin niquiya' ruk'ij tok xeru'on. 17 Ja rija' na'ey chuvech ronojel ri c'o, ja rija' uc'uayon ronojel y roma rija' tok c'a quiri' na ruvech ruyuken-ri' ronojel. 18 Ja rija' ri c'o pa kavi' konojel ri kaniman ri ni'ix iglesia chike, ri roj ocunak ru-cuerpo. Ja rija' ri ruxe'el ri iglesia, y ja rija' ri na'ey xch'acon can richin ri camic riq'uin ri xc'astaj-pe chiquicojol ri anima'i'.* Ap. 1:5. Y riq'uin ri', ja rija' ri na'ey chuvech ronojel. 19 Roma riq'uin ri Dios xalex-vi-pe chi riq'uin ri Ruc'ajol tz'akat* Col. 2:9. nik'alajin-vi achique ri Dios, 20 y chi riq'uin ri xu'on ri Ruc'ajol, ri Dios nuc'ul chic ruvech* 2 Co. 5:18. ronojel ri c'o choch'ulef y ri c'o chila' chicaj. Xu'on chi chuvi' uxlanen nuc'ul quivech riq'uin xtix ruquiq'uel ri Ruc'ajol chuvech cruz.
21 Y ja jun rix ri man eteman ta ivech roma ri Dios ri jun bey can, y xa itzel xitz'et rija' pan ivánima y xe'ibanala' ri man utz ta, vacami rija' ruc'ulun chic ivech 22 roma ri xu'on ri Ruc'ajol choch'ulef tok rija' vinak chiri' achel roj. Roma ri Ruc'ajol xuk'asaj ri camic, richin quiri' ch'ajch'oj chic ri ic'aslen, man jun chic imac, y manak chic roma ni'an tzij chivij xquixeruc'utu' chuvech ri Dios. 23 Pero richin chi quiri' yixek'alajin chuvech, nic'atzin chi kitzij jumul cof rixc'o riq'uin, jumul cukul ic'u'x riq'uin, y man ta jalatajnak ino'oj chi man ta chic ivoyo'en ri favor ri iyo'on-apu ivech chirij achel nusuj ri utzulaj ch'abel ri ivac'axan ri nu'ij achique ruchojmil yixcolotaj, ri yo'on rutzijol pa ruvi' ronojel ri roch'ulef. Y yin Pablo xiyo'ox chi samajinel* Ef. 3:6, 7. richin ri utzulaj ch'abel ri'.
Ri rusamaj ri Dios ri xu'on ri Pablo chiquicojol ri man israelitas ta
24 Vacami yin yiquicot nink'asaj k'axomal ivoma rix.* 2 Ti. 2:10. Y nintz'akatisaj chupan ri nu-cuerpo ri ajani chi k'axomal ruk'aton can ri Jesucristo chuvij* 2 Co. 1:5; 11:23-27; Fil. 3:10; 2 Ti. 1:8. chi nink'asaj roma ri ru-cuerpo ri ni'ix iglesia che. 25 Y xiyo'ox chi samajinel richin ri iglesia ri', achel xutz'et ri Dios chi utz xuya' pa nuk'a' richin nin-en ivoma rix, y ri' ja chi tz'akat ninya' rutzijol ruch'abel ri Dios chi'icojol. 26 Ri ch'abel ri' man can ta k'alaj ri nu'ij* Ro. 16:25. ojer can, xa evan-pe ruchojmil chupan tak ri k'ij y ri juna' ek'axnak can, jac'a ri vacami k'alaj chic jabel chiquivech ri erichin ri lok'olaj rutinamit ri Dios, 27 ri achok chiquivech xrojo' Dios chi xuk'alajrisaj* Ef. 3:3. ruchojmil ri ch'abel ri man can ta ojer ri k'alajrisan ri nu'ij chi rix ri man rix israelitas ta, can jun beyomal ri nimalaj ru-favor ri Dios ri xtic'ul riq'uin ri nic'uje' ri Jesucristo pan ivánima, y romari' ronojel ivánima xtivoyo'ej chi yixec'uje' riq'uin chupan ri nimalaj ruk'ij. 28 Y ja ri Jesucristo ri nikatzijoj chique conojel, yekapaxa'aj y yekatijoj riq'uin tz'akat tak no'oj ri petenak riq'uin ri Dios, richin quiri' conojel ri xa jun niqui'en riq'uin ri Cristo Jesús, tz'akat quic'aslen ye'ekac'utu' chuvech ri Dios. 29 Romari' nintij nuk'ij chiquito'ic richin chi nitz'akat ri quic'aslen. Nincusaj ronojel ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Jesucristo chuve, y ri uchuk'a' ri' jani na nisamaj pa nuc'aslen.

*1:1 Ef. 1:1.

*1:3 Ef. 1:16.

*1:4 Ef. 1:15.

*1:4 He. 6:10.

*1:5 Mt. 5:12; 1 P. 1:4.

*1:6 Jn. 15:16.

*1:6 Tit. 2:11.

*1:7 Col. 4:12; Flm. 23.

*1:9 Ro. 12:2.

*1:10 1 Ts. 2:12.

*1:10 1 Ts. 4:1.

*1:10 Jn. 15:16.

*1:11 Hch. 5:41.

*1:12 Ef. 1:11.

*1:13 Lc. 22:53.

*1:15 Jn. 14:9.

*1:16 Jn. 1:3; Ro. 11:36.

*1:18 Ap. 1:5.

*1:19 Col. 2:9.

*1:20 2 Co. 5:18.

*1:23 Ef. 3:6, 7.

*1:24 2 Ti. 2:10.

*1:24 2 Co. 1:5; 11:23-27; Fil. 3:10; 2 Ti. 1:8.

*1:26 Ro. 16:25.

*1:27 Ef. 3:3.