Ri carta ri xutz'ibaj ri apóstol San Pablo chique ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma
1
Ri apóstol Pablo nutak-e qui-saludo ri quiniman ri Jesucristo
Yin Pablo jun rusamajinel ri Jesucristo, xinoyox richin xinoc apóstol y yin cha'on* Gá. 1:15. richin nintzijoj ri utzulaj ch'abel rutakon-pe ri Dios ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak. Ri utzulaj ch'abel re' can ruyo'on-vi-pe rutzijol chi nuya-pe, y ja ri ru-profetas erucusan-pe richin quiyo'on-pe rutzijol* Ro. 3:21; 16:26. chupan ri lok'olaj ruch'abel ri quitz'iban can. Ri utzulaj ch'abel re', nuk'alajrisaj ri Ruc'ajol ri Dios chikavech, ri Kajaf Jesucristo. Rija' xalex choch'ulef achel nkojalex konojel, y riy-rumam can ri rey David.* Mt. 1:1. Pero man xe ta rumam can ri rey David, roma riq'uin ri xc'astaj-e chiquicojol ri anima'i'* Hch. 13:33. riq'uin ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu, xk'alajin chi can Ruc'ajol vi ri Dios. Y roma ri Jesucristo tok ri Dios ruyo'on ru-favor chike, richin roj ocunak apóstoles.* Ef. 3:8. Quiri' xu'on, richin quiri' ri pa tak tinamit pa ruvi' ri roch'ulef, can ta ec'o niquic'uaj ri quic'aslen achel nuc'ut ri utzulaj ch'abel ri cukul kac'u'x riq'uin, richin chi ninimirises rubi'. Y chiquicojol rije' rixc'o rix aj-Roma, ri rix oyon* 1 Co. 1:2. richin xixoc richin ri Jesucristo. Chive chi'ivonojel ri rixc'o pa tinamit Roma nin-en-vi-e ri vuj re', rix ri yixrojo' ri Dios, ri rix oyon richin rix ocunak lok'olaj rutinamit. Ri favor y ri uxlanen ri nipe riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo can ta xtic'uje' pan ivánima.
Ri Pablo nurayij ye'erutz'eta' ri quiniman ri Jesucristo pa tinamit Roma
Na'ey ninya' matiox che ri Dios ivoma rix,* Fil. 1:3. chi pa ruvi' ronojel ri roch'ulef benak-vi rutzijol chi rix iyo'on ivánima riq'uin ri Jesucristo ri achok roma (napon, nebos) ri matioxinic re' chuvech ri Dios, ri yin ocunak rusamajinel riq'uin ronojel vánima, richin nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri ruc'amon-pe ri Ruc'ajol. Ri Dios reteman chi man jun bey yitane' chi yixinc'uxlaj pan oración.* Ef. 1:16; Fil. 1:3, 4; 1 Ts. 1:2; Flm. 4. 10 Ninc'utuj che chi can ta xtrojo'* Ro. 15:32. chi man ta chic c'o xtoc chupan chi yixentz'eta'. 11 Roma yin ninrayij chi nikatz'et chic ki' iviq'uin richin yixinto', richin quiri' c'o che ri nuya' ri Lok'olaj Espíritu xtic'ul, richin más nicuker ivánima riq'uin ri Jesús. 12 O más utz nin-ij chi nikaya' ruchuk'a' ri kánima, riq'uin nikatzijoj chikavech ri achique kilon riq'uin ri Jesucristo roma cukul kac'u'x riq'uin rija'.
13 Pero yin ninjo' chi rix nivetemaj chi yin man xe ta jun bey nunojin chi yixentz'eta',* Ro. 15:23. pero c'a chupan ri k'ij re' c'o k'atayon vichin.* 1 Ts. 2:18. Can nurayij ri vánima chi yixinto' richin quiri' ja jun chi'icojol rix c'o utz ntel-pe che ri nusamaj, achel elenak-pe quiq'uin ri ch'aka' chic man israelitas ta. 14 Yin, yin achel jun aj-c'as* 1 Co. 9:16. quiq'uin ri yech'o griego y quiq'uin ri man yech'o ta griego. Quiri' mismo quiq'uin ri q'uiy queteman y ri man jun oc queteman. 15 Romari' tok ja jun pan itinamit rix aj-Roma nurayin chi yin benak-vi chutzijosic ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak.
Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, can ruchuk'a' vi ri Dios
16 Roma yin man yiq'uix ta nintzijoj ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj ri vinak, roma ri ch'abel ri' can ruchuk'a'* 1 Co. 1:18; 2 Co. 10:4; 2 Ti. 1:8. vi ri Dios richin yecolotaj ri niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Ri ch'abel ri' na'ey xyo'ox rutzijol chique ri israelitas, pero (chuka', ka) xyo'ox chique ri man israelitas ta. 17 Ja utzulaj ch'abel ri' nik'alajrisan achique nu'on ri Dios richin man jun kamac nikakalej chuvech. Nu'ij chi ri nuya' ránima* Hab. 2:4. riq'uin ri Jesucristo, manak chic mac nrakalej. Re' ruyuken-ri' riq'uin ri tz'iban can, ri nu'ij: Ri man jun mac rakalen chuvech ri Dios, nril ri c'aslen ri richin jumul, roma cukul ruc'u'x chi ri nusuj ri Dios, can xtiyo'ox-vi che.
Ri quimac ri vinak chuvech ri Dios
18 Ri royoval ri Dios,* Col. 3:6. c'a chila' chicaj catajnak-vi-pe chirij ronojel ri quibanalo'n ri vinak ri nic'utu chi xa manak Dios pa quivech, y man quic'uan ta jun choj c'aslen. Roma rije' quik'aton chuvech ri kitzij riq'uin ri man choj ta c'aslen quic'uan. 19 Quiri' nika'ij, roma ri achique ruchojmil navetemaj chi c'o Dios,* Hch. 17:24. rije' k'alaj chiquivech, roma ri Dios ruk'alajrisan chiquivech. 20 Roma xe tok xc'uje' ri roch'ulef, ri man nitz'etetaj ta che ri Dios, k'alaj chikavech roj vinak. Jabel nik'alajin chi rija' can Dios vi* Hch. 14:17; 17:24-27. y c'o ruchuk'a' ri man jun bey niq'uis. Y ja ri rubanon ri Dios choch'ulef* Job 12:7-10; Sal. 19:1; Jer. 10:12. nik'alajrisan quiri' chikavech. Romari' manak che'el chi ri vinak quire' niqui'ij: Roj man jun kamac, roma man jun x-in chike chi c'o Dios. 21 Roma rije' queteman chi c'o Dios, pero man xquiya' ta ruk'ij masque can Dios vi,* 2 R. 17:15. ni man xquiya' ta matiox che, xa ja ri man jun rakale'n xequinojij; y jari' xbano chi xa xk'uk'umer ri cánima y xenacano-ka. 22 Rije' riq'uin ri niqui'ij chi can c'o queteman, jari' xbano chi xenacano-ka.* Jer. 10:14. 23 Mana-ta ri Dios ri jumul c'o ruc'aslen ri xquicha' richin niquiya' ruk'ij,* Sal. 106:20. xa vinak niq'uis quic'aslen, chicop c'o quixic', chicop cajcaj cakan y cumatz xequicusaj chi tiox richin xquiya' quik'ij.* Dt. 4:15-19.
24 Romari' ri Dios xerosk'opij* Hch. 7:42. chupan ri c'aslen man utz ta* Ef. 4:19. ri niquirayij pa cánima. Roma c'a ri', xequibanala-ka mac* Lv. 18:22; Sal. 81:12. chiquivech; xquiyala-ka chi nimalaj q'uix ri qui-cuerpo.* 1 Co. 6:18. 25 Pa ruq'uexel chi xquitzekle'ej ri kitzij richin ri Dios, xa ja ri man kitzij ta xquitzekle'ej.* Jer. 10:14. Ja ri rubanon ri Dios ri xquiya' ruk'ij pa ruq'uexel ri Dios ri can nuc'ul-vi chi niyo'ox ruk'ij richin jumul.* Ro. 9:5. Amén.
26 Y roma ri quiri' yequibanala', ri Dios xerosk'opij can chupan ri nurayij ri cuerpo ri xa nuya' q'uix.* Gn. 19:5. Roma hasta ri ixoki' chiquicojol man xquic'uaj ta chic pa ruchojmil ri quic'aslen, xa chi ixoki' xquic'amala-ka-qui' chiquivech, y man chic xecajo' ta achi'a'. 27 Quiri' mismo xqui'en ri achi'a', c'o ri man chic xecajo' ta ixoki', xa chi achi'a' man xquik'at ta chic qui', chiquivech xequibanala-ka itzel tak mac ri nuyec q'uix.* Lv. 18:22; 1 Co. 6:9. Y roma ri itzel tak mac ri yequibanala', ja yan ri qui-cuerpo nik'asan-e ri castigo ri can utz vi chi nika pa quivi', roma man pa ruchojmil ta niquinojij chirij ri Dios.
28 Y roma pa quivech rije' manak nic'atzin-vi ri Dios, rija' xerosk'opij chupan ri itzel tak no'oj ri niquinojij, richin yequibanala-ka ri man utz ta chi ye'an. 29 Ruyon man choj ta ri yequibanala'. Niquicusaj ri qui-cuerpo richin yec'uje' xa achok riq'uin na. Ejaloy ruchojmil ri utz. Benak cánima pa ruvi' méra. Niquibanala' itzel tak no'oj. Jani na nikukut cánima chiquij ri utz ec'o. Ecamisanel. Jani na oyoval niqui'en. Jani na niquisetz no'oj. Niquicanoj rubeyal niqui'en itzel chique ch'aka'.* Gá. 5:19-21. 30 Yejasloj chiquij ch'aka' chic. Niquikasaj quik'ij vinak. Itzel niquitz'et ri Dios.* Dt. 7:10. Niqui'ij tzij chiquipalaj ch'aka' chic. Man jun cakale'n niqui'en chique ch'aka'. Niquina-qui' chi can c'o quik'ij. Ri cánima benak pa ruvi' achique ta chic jun mac niquitz'uc-pe. Man niquinimaj ta quitzij quite-quitata'.* 2 Ti. 3:2. 31 Man nicajo' ta yech'abex. Man niqui'en ta ri niquisuj. Nis-ta ri (calpachel, caj-c'uaxel) yecajo'. Man jun nik'ilo coyoval, y man yepokonan ta.* 2 Ti. 3:3. 32 Rije' queteman chi ri yebano ri* Ro. 6:21. achel xka'ij yan ka, ri Dios pa ruchojmil rubanon chi ruk'aton can camic pa quivi', pero rije' man xe ta quiri' niquibanala', xa yequicot chi ec'o chic ch'aka' ri quiri' yebano.

*1:1 Gá. 1:15.

*1:2 Ro. 3:21; 16:26.

*1:3 Mt. 1:1.

*1:4 Hch. 13:33.

*1:5 Ef. 3:8.

*1:6 1 Co. 1:2.

*1:8 Fil. 1:3.

*1:9 Ef. 1:16; Fil. 1:3, 4; 1 Ts. 1:2; Flm. 4.

*1:10 Ro. 15:32.

*1:13 Ro. 15:23.

*1:13 1 Ts. 2:18.

*1:14 1 Co. 9:16.

*1:16 1 Co. 1:18; 2 Co. 10:4; 2 Ti. 1:8.

*1:17 Hab. 2:4.

*1:18 Col. 3:6.

*1:19 Hch. 17:24.

*1:20 Hch. 14:17; 17:24-27.

*1:20 Job 12:7-10; Sal. 19:1; Jer. 10:12.

*1:21 2 R. 17:15.

*1:22 Jer. 10:14.

*1:23 Sal. 106:20.

*1:23 Dt. 4:15-19.

*1:24 Hch. 7:42.

*1:24 Ef. 4:19.

*1:24 Lv. 18:22; Sal. 81:12.

*1:24 1 Co. 6:18.

*1:25 Jer. 10:14.

*1:25 Ro. 9:5.

*1:26 Gn. 19:5.

*1:27 Lv. 18:22; 1 Co. 6:9.

*1:29 Gá. 5:19-21.

*1:30 Dt. 7:10.

*1:30 2 Ti. 3:2.

*1:31 2 Ti. 3:3.

*1:32 Ro. 6:21.