2
Ri k'ij tok xka-pe ri Lok'olej Espíritu
Y tok xoka' c'a ri k'ij richin ri quinimak'ij ri israelitas rubini'an Pentecostés,* Lv. 23:15. ri quiniman c'a ri Ajaf Jesús quimolon c'a qui' pa jun jay. Can junan c'a quivech. Hch. 1:14. Y can man jun c'a runabexic tok jari' c'o jun ri xk'ajan ri chicaj, can achi'el tok c'o jun nimalej cak'ik' ri nik'ajan petenek. Y re' xunojisaj Hch. 4:31. ri jay ri quimolon-vi-qui', e tz'uyul. Y ri ec'o c'a chiri', xquitz'et c'a chi ri achi'el ruxak-k'ak'§ Mt. 3:11. nuch'arala-ri' y jujun ri xec'oje' pa quivi' chiquijujunal. Y xquichop yech'on pa ch'aka' chic ch'abel* 1 Co. 13:1. ri xa man e quetamalon ta. Mr. 16:17; 1 Co. 12:10, 28, 30. Pero queri' xbanatej roma ri Lok'olej Espíritu Hch. 1:5; 1 Co. 14:2. xunojisaj ri cánima, y jari' ri xbanon chique richin chi xech'on pa ch'aka' chic ch'abel.
Y ri chiri' pa tinamit Jerusalem ri k'ij ri', e janíla c'a israelitas ri niquiya' ruk'ij ri Dios ri quimolon-qui'. E janíla c'a chique ri ec'o pa ch'aka' chic ruvach'ulef, ri e okavinek. Pero roma ri xk'ajan, ri vinek xebec'ulun-pe y xquimol-apo-qui'. Y stape' re vinek re' xa man junan ta quich'abel, roma man junan ta ri e petenek-vi, pero tok ri e tzekelbey richin ri Jesús xebech'on-pe, xk'ax chiquivech, roma can pa jalajoj c'a ruvech ch'abel xech'on-vi. Ri vinek xsach quic'u'x tok xcac'axaj re'. Can xsach-vi quic'u'x roma ri xcac'axaj y niquibila' c'a chiquivech: ¿Man aj-Galilea§ Mr. 14:70; Hch. 1:11. ta cami re yech'on? ¿Y achique c'a roma tok roj nikac'axaj ri niquibij? Tok roj xa man junan ta kach'abel chikajujunal, yecha'. Roma ec'o chike roj ri e aj-vave' pa Judea, ec'o e petenek ri pa Partia, ri pa Media, ri pan Elam, ri pa Mesopotamia, ri pa Capadocia, ri pa Ponto, ri pan Asia,* 1 P. 1:1. 10 ri pa Frigia, ri pa Panfilia, ri pan Egipto, y ec'o chuka' e petenek más c'a quela' chire ri Cirene ri pa nimalej ruvach'ulef rubini'an África. Ec'o e petenek pa Roma. Y chiquicojol rije' ec'o ri can e israelitas pa calaxic y ec'o xaxe roma ri niquinimaj ri nubij ri ley ri richin ri Moisés. 11 Y ec'o c'a chuka' vinek ri e petenek ri pa Creta y ri pan Arabia. Y conojel c'a re vinek re' Ex. 12:48; Is. 56:6. xcac'axaj ri nimalej rusamaj ri Dios, y can pa tak quich'abel ka rije' xcac'axaj-vi, xecha'.
12 Y conojel man jun bey c'a quitz'eton chi nibanatej ta quere'. Romari' man niquil ta c'a achique niquich'ob, y niquibila' c'a chiquivech: ¿Achique nic'ulun chi tzij re'? yecha' ri ch'aka'.
13 Pero ec'o c'a vinek ri xa yetze'en-apo chiquij ri e nojinek riq'uin ri Lok'olej Espíritu, 1 Co. 2:14. y niquibila' c'a: La' xa e k'abarela', yecha'.
Tok ri Pedro c'a nabey xutzijoj ri Jesucristo chiquivech ri israelitas
14 Y ri Pedro y ri e julajuj chic apóstoles xebepa'e-pe chiquivech ri vinek. Y ri Pedro xch'on c'a, y xubij: Nuvinak ri can ix aj vave' pa Judea, y rix chuka' ri ixc'o re pa Jerusalem re k'ij re', tivac'axaj c'a ri xtinbij chive, y tivetamaj 15 chi chike konojel re kamolon-ki' vave' man jun ri k'abarel ta. Man achi'el ta c'a ri nich'ob rix. Xa c'ari' las nueve. Xa c'a janíla nimak'a' chi c'o ta jun ri k'abarel ta chic. 16 Re xbanatej re vacami, can tz'ibatel c'a can chupan ri ruch'abel ri Dios, y jac'a ri achin ri xk'alajirisan ri ruch'abel ri Dios ojer can, ri xubini'aj Joel, ri tz'ibayon can. 17 Y chupan ri rutz'iban can rija', ri Dios nubij:
Chupan ri ruq'uisibel tak k'ij,
xtinya-pe ri Lok'olej Espíritu§ Pr. 1:23; Is. 32:15, 16; Ez. 36:27; Zac. 12:10; Hch. 10:45. pa quivi' ri vinek,
y chi xtani' chi alabon xtiquik'alajirisaj* Hch. 21:9. ri ninbij chique.
Y ri c'a e c'ajola', pa jun achi'el achic' xtiquitz'et ri nink'alajirisaj chique.
Y ri achi'a' e rijita'k chic, pa cachic' c'a ri c'o xquenk'alajirisaj chique. Jl. 2:28.
18 Can xtintek chuka' ri Lok'olej Espíritu pa quivi' ri nusamajela', chi achi'a' chi ixoki',
y rije' xtiquik'alajirisaj Hch. 21:4; 1 Co. 12:10, 28; 14:1. ri xtinbij chique.
19 Y chupan ri caj xtinben chi xquebanataj ri man jun bey e tz'eton ta,
y que chuka' ri', ri chuvech ri ruvach'ulef.
Xtinben c'a chi xtitz'et quic', k'ak', y sib ri can achi'el chic nima'k tak sutz'.§ Jl. 2:30.
20 Y ri k'ij man xtisakirisan ta chic.
Ri ic' xtoc achi'el quic'.* Mt. 24:29.
Que c'a re' ri xtibanatej nabey tok man jani noka' ri k'ij richin ri Ajaf,
chupan ri nimalej k'ij tok xtik'at tzij pa quivi' ri vinek.
21 Y conojel c'a ri xquec'utun chi ja ri Ajaf ri nito'on quichin, can xquecolotej-vi, Ro. 10:13. nicha'.
22 Y ja chuka' ri' tok ri Pedro xubij: Nuvinak israelitas, tivac'axaj c'a jebel re xtinbij chive: Ri Jesús ri aj-Nazaret, can jac'a ri Dios ri banayon-pe chire chi q'uiy ri xerubanala' chi'icojol. Xerubanala' milagros He. 2:4. ri man jun bey e tz'eton ta. Can c'o-vi ri xerubanala' rija' richin xk'alajin chivech chi can ja vi ri Dios ri takayon-pe richin. Rix can ivetaman chuka'. 23 Pero ri Dios xuya' c'a k'ij chi xjach ri Jesús pan ik'a', roma can queri' ri ruch'obon-pe.§ Hch. 4:28. Y rix xiya' pa quik'a' vinek ri xa man niquiben ta ri nubij ri ruch'abel ri Dios,* Lc. 24:44. xaxe richin chi xquicamisaj chuva ri cruz. 24 Pero riq'uin ri ruchuk'a' ri Dios, ri Jesús xbec'astej-pe, Hch. 4:10; 10:40; 13:30; 17:31; Ro. 4:24; 8:11. y xcolotej-pe pa ruk'a' ri camic, Hch. 3:15. roma ri camic man xtiquir ta xch'acon chirij. 25 Romari' ri rey David rubin c'a can chirij ri Jesús:
Can jantape' c'a nintz'et chi ri Ajaf ic'ovinek chinuvech.
Man jun achique ta xtibanon chuve richin ninxibij-vi', roma can c'o viq'uin pa vajquik'a'.§ Sal. 16:8.
26 Y romari' niquicot ri vánima, y quicoten chuka' yich'on.
Y stape' xquiquen (xquicom), can cukul-el nuc'u'x chi ninc'ul ri rutzil ri Dios.
27 Rat nu-Dios, can man c'a xquinaya' ta can chiquicojol ri caminaki',
ni man c'a chuka' xtaya' ta k'ij chi ri nuch'acul yin, ri Lok'olej Ac'ajol,* Lc. 1:35. nik'ey ta. Sal. 16:10; Hch. 13:35.
28 Can nac'ut c'a ri utzilej rubeyal richin re c'aslen chinuvech,
y janíla xtiquicot ri vánima tok xquic'oje' aviq'uin, nicha' ri rutz'iban can ri David.
29 Y jac'a chuka' ri' tok ri Pedro xubij: Nuvinak, rix ivetaman chi ri jun kamama', ri rey David xquen (xcom), y xmuk. Hch. 13:36. Y ri acuchi mukun-vi can, can c'a c'o re tiempo re'. 30 Y ri David§ 2 S. 1:13. can jun k'alajirisey richin ri xbix chire roma ri Dios. Can retaman c'a chi ri Dios can xuben-vi jurar chi jun chique ri riy-rumam* Ro. 1:3. rija' jari' ri Cristo, 2 Ti. 2:8. y jari' ri xtic'oje' can pa ruq'uexel rija', y xtoc Rey. Lc. 1:32. 31 Y ri David, can achi'el xutz'et yan c'a ri xquebanatej. Xch'on chirij ri c'astajibel richin ri Cristo, chi ri ránima man xtic'oje' ta can chiri' chiquicojol ri caminaki', y chi ri ruch'acul man xtic'oje' ta chuka' can richin nik'ey-ka.§ Sal. 16:10; Hch. 13:35. 32 Y konojel roj, yin y re ec'o viq'uin, ketaman y nikatzijoj chi ja ri Dios ri xbanon chire ri Jesús richin xbec'astej-pe.* Hch: 2:24; 3:15. 33 Y xuc'uex chuka' chila' chicaj Ef. 4:8; He. 10:12. roma ri ruchuk'a' ri Dios. Y rija' xuc'ul c'a ri Lok'olej Espíritu ri sujun roma ri Rutata'. Y tok rija' xuc'ul yan c'a ri Lok'olej Espíritu, xutek c'a pe Jn. 15:26. kiq'uin roj, y ja yan c'a rusamaj re' ri xitz'et y xivac'axaj-el kiq'uin re vacami.§ Hch. 1:4. 34 Y tok ri David xch'on c'a chirij ri jun ri nic'astej-pe chiquicojol ri caminaki', man chirij ta ka rija' xch'on-vi, roma ri xc'astej-el y xbe chila' chicaj, ja ri Cristo. Y ri David rutz'iban c'a chuka' can:
Ri Ajaf Dios xubij chire ri Vajaf ri Cristo:
Catz'uye-pe re pa vajquik'a',* Sal. 110:1; Mt. 22:44; Ef. 1:20; He. 1:13.
35 y xquenya' pan ak'a' ri ye'etzelan avichin.
Queri' ri rutz'iban can ri David.
36 Vacami yin yich'on c'a chive chi'ivonojel rix ri riy-rumam can ri Israel; rix ri ixc'o-pe y chuka' ri man ec'o ta pe. Tivetamaj c'a chi can kitzij vi chi ri Jesús ri xitek rucamisaxic chuva ri cruz, can ja vi rija' ri banon-pe chire roma ri Dios chi ja rija' ri Cristo y chi ja rija' ri Rajaf ronojel. Lc. 2:11; Hch. 5:31.
37 Y tok ri vinek xcac'axaj ri xubij ri Pedro, xk'axon cánima, Zac. 12:10. y xquic'utuj c'a chire ri Pedro y ri ch'aka' chic apóstoles: Kach'alal, ¿achique ri ruc'amon chi nikaben?§ Hch. 9:6. xecha'.
38 Y ri Pedro xubij chique: Titzolej-pe ic'u'x riq'uin ri Dios, y pa rubi' ri Ajaf Jesucristo tibana-el bautizar ivi', richin queri' nicuyutej ri imac.* Lc. 24:47. Y ri Dios xtuya' ri Lok'olej Espíritu chive. 39 Roma jare' ri rusujun ri Dios, Ro. 9:8. man xe ta chive rix, ni man xe ta chuka' chique ri ivalc'ual rix, xa can chique c'a conojel vinek Jl. 2:28. ri ec'o nej§ Ef. 2:13. y ri ec'o nakaj, can chique vi c'a conojel ri vinek ri yeroyoj ri Kajaf Dios.
40 Y ri Pedro c'o c'a ch'aka' chic ch'abel ri xeruk'alajirisala' chique. Rija' xuya' c'a rubeyal chiquivech ri vinek quiq'uin ch'abel achi'el re': Quixel-pe chiquicojol ri vinek richin re tiempo re', ri xa e sachinek pa quimac, richin queri' yixcolotej c'a pe, nicha' c'a chique.
41 Y ri vinek c'a ri xec'ulun ri ruch'abel ri Dios pa tak cánima chupan ri k'ij ri', xeban bautizar. Ri quiniman, can xeq'uiyer c'a, roma chupan ri k'ij ri' xe'oc c'a quiq'uin e jun la'ek oxi' mil vinek. 42 Y can man jun bey c'a niquimalij ta quic'u'x, xa can jantape' c'a niquimol-qui'* He. 10:25. richin nicac'axaj ri quitijonic 2 Ti. 1:13. ri apóstoles. Can junan chuka' quivech. Junan niquimol-qui' richin niquitej ri caxlan-vey richin niquinataj ri rucamic ri Ajaf Jesús, y can junan chuka' niquiben orar. Ro. 12:12; Col. 4:2. Can jantape' c'a queri' niquiben.
Ri rubanic c'aslen ri xquic'uaj ri nabey tak nimanela' richin ri Jesucristo
43 Y can conojel c'a ri vinek quixibin-qui'.§ Hch. 5:5, 11. Y q'uiy c'a milagros ri yebanalox* Mr. 16:17. coma ri apóstoles; Hch. 4:33. y re milagros re yequibanala' rije', can niquik'alajirisaj c'a chi e rusamajela' ri Dios. 44 Y conojel ri quiniman, can c'o c'a jun ach'alalri'il quiq'uin, y niquicomonij c'a ronojel ri c'o quiq'uin. Hch. 4:32. 45 Y richin yequitola' ri kach'alal ri c'o nic'atzin chique, yequic'ayila'§ Hch. 4:34. ri achique oc ri ec'o quiq'uin.* Is. 58:7. 46 Y ri pa rachoch ri Dios Hch. 3:1; 5:20, 21, 25, 42. can k'ij-k'ij c'a ec'o-apo, Lc. 24:53. y junan c'a quivech conojel. Y tok niquiben c'a va'in pa jun jay, can riq'uin c'a ronojel quic'u'x y quicoten.§ Jn. 16:22. 47 Y niquiya' ruk'ij ri Dios.* Lc. 24:53. Can k'ij-k'ij c'a ec'o más ri yecolotej, roma can jac'a ri Ajaf ri nibanon chique chi yeq'uiyer. Hch. 5:14; 11:24. Y rije' utz c'a yetz'et coma ri vinek.

*2:1 Lv. 23:15.

2:1 Hch. 1:14.

2:2 Hch. 4:31.

§2:3 Mt. 3:11.

*2:4 1 Co. 13:1.

2:4 Mr. 16:17; 1 Co. 12:10, 28, 30.

2:4 Hch. 1:5; 1 Co. 14:2.

§2:7 Mr. 14:70; Hch. 1:11.

*2:9 1 P. 1:1.

2:11 Ex. 12:48; Is. 56:6.

2:13 1 Co. 2:14.

§2:17 Pr. 1:23; Is. 32:15, 16; Ez. 36:27; Zac. 12:10; Hch. 10:45.

*2:17 Hch. 21:9.

2:17 Jl. 2:28.

2:18 Hch. 21:4; 1 Co. 12:10, 28; 14:1.

§2:19 Jl. 2:30.

*2:20 Mt. 24:29.

2:21 Ro. 10:13.

2:22 He. 2:4.

§2:23 Hch. 4:28.

*2:23 Lc. 24:44.

2:24 Hch. 4:10; 10:40; 13:30; 17:31; Ro. 4:24; 8:11.

2:24 Hch. 3:15.

§2:25 Sal. 16:8.

*2:27 Lc. 1:35.

2:27 Sal. 16:10; Hch. 13:35.

2:29 Hch. 13:36.

§2:30 2 S. 1:13.

*2:30 Ro. 1:3.

2:30 2 Ti. 2:8.

2:30 Lc. 1:32.

§2:31 Sal. 16:10; Hch. 13:35.

*2:32 Hch: 2:24; 3:15.

2:33 Ef. 4:8; He. 10:12.

2:33 Jn. 15:26.

§2:33 Hch. 1:4.

*2:34 Sal. 110:1; Mt. 22:44; Ef. 1:20; He. 1:13.

2:36 Lc. 2:11; Hch. 5:31.

2:37 Zac. 12:10.

§2:37 Hch. 9:6.

*2:38 Lc. 24:47.

2:39 Ro. 9:8.

2:39 Jl. 2:28.

§2:39 Ef. 2:13.

*2:42 He. 10:25.

2:42 2 Ti. 1:13.

2:42 Ro. 12:12; Col. 4:2.

§2:43 Hch. 5:5, 11.

*2:43 Mr. 16:17.

2:43 Hch. 4:33.

2:44 Hch. 4:32.

§2:45 Hch. 4:34.

*2:45 Is. 58:7.

2:46 Hch. 3:1; 5:20, 21, 25, 42.

2:46 Lc. 24:53.

§2:46 Jn. 16:22.

*2:47 Lc. 24:53.

2:47 Hch. 5:14; 11:24.