5
Ri Jesús nuc'ut ri ruch'abel ri Dios pa ruvi' jun juyu'
Y tok ri Jesús xerutz'et chi e janíla vinek ri quimolon-qui' chiri', rija' xjote-el pa ruvi' ri juyu',* Mr. 3:13; Lc. 6:12. y xtz'uye' c'a ka. Y c'ari' xquimol-apo-qui' ri rutijoxela' riq'uin. Y jari' tok ri Jesús xch'on c'a richin yerutijoj, y xubij c'a:
Ri jebel ruva-quik'ij
Jebel ruva-quik'ij ri meba' cánima Sal. 51:17. chuvech ri Dios, roma can ye'oc-vi pa ruk'a' rija' o chupan ri aj-chicajil ajavaren.
Jebel ruva-quik'ij ri nok' cánima chuvech ri Dios, roma ri Dios xtujel ri cok'ej y xtuben chique chi can xquequicot. 2 Co. 1:7.
Jebel ruva-quik'ij ri ch'uch'uj cánima, roma xque'ichinan c'a chupan ri ruvach'ulef richin ri Dios.§ Sal. 37:11.
Jebel ruva-quik'ij ri can ninum y nic'at cánima chirij ri chojmilej rubanic c'aslen riq'uin ri Dios, roma ri Dios xtuben c'a chique chi xtich'uch'u' ri cánima.* Sal. 37:11; Is. 65:13; Ro. 4:13.
Jebel ruva-quik'ij Sal. 41:1. ri can c'o joyovanic pa tak cánima, roma rije' can xtijoyovex chuka' quivech.
Jebel ruva-quik'ij ri ch'ajch'oj He. 12:14. cánima chuvech ri Dios, roma rije' can xtiquitz'et ruvech rija'.§ 1 Co. 13:12.
Jebel ruva-quik'ij ri c'o cánima ri nikasan ruvi' oyoval,* He. 12:14. roma rije' xtibix chique chi e ralc'ual ri Dios.
10 Jebel ruva-quik'ij ri niquic'ovisaj tijoj-pokonal 2 Ti. 2:12. pa quik'a' ch'aka' chic, roma can choj vi ri quic'aslen chuvech ri Dios. 1 P. 3:14. Can jebel vi ruva-quik'ij, roma rije' ec'o pa ruk'a' ri Dios o chupan ri aj-chicajil ajavaren.§ Mr. 10:30; Lc. 6:22, 23; 2 Co. 4:17.
11 Y ri vinek ri yeyok', ri man nic'an ta quivech y ri nitz'uculux tzij chiquij voma yin, can jebel c'a chuka' ruva-quik'ij. 12 Romari' rix titze'en c'a ivech y quixquicot c'a janíla, roma nim rajel-ruq'uexel ri xtic'ul chila' chicaj. Roma ri tijoj-pokonal ri nic'ovisaj rix, can que c'a chuka' ri' xquic'ovisaj ri achi'a' ri xek'alajirisan ri xbix chique roma ri Dios, ojer can; achi'a' ri xec'oje-el nabey que chivech rix.* 2 Cr. 36:16; Mt. 23:34, 37; Lc. 13:33, 34.
Ri ye'atz'amin y ri yesakirisan quic'aslen ri vinek chuvech re ruvach'ulef
13 Ja rix c'a ri ratz'amil ri quic'aslen ri vinek ri ec'o chuvech re ruvach'ulef. Y vi ta re achi'el atz'an re' niq'uis ta el ri ratz'amil, ¿achique ta c'a rubanic richin queri' nitzolin ta chic pe ri ratz'amil? Xa man jun chic c'a nic'atzin-vi; xa can nic'ak c'a el, richin chi yek'ax na c'a vinek pa ruvi'. Mr. 9:50; Lc. 14:34, 35.
14 Rix can ix rusakil c'a ri quic'aslen Pr. 4:13. ri vinek chuvech re ruvach'ulef y yixk'alajin§ Fil. 2:15. jebel, achi'el nik'alajin-pe jun tinamit ri pa ruvi' jun juyu' banon-vi y man tiquirel ta richin nrevaj-ri'. 15 Rix c'a ri nitzij jun k'ak', man jun bey c'a niya' ta oc chuxe' jun cajón, man que ta ri'. Ri k'ak' richin nisakirisan, nicanoj jun c'ojlibel ri nitz'uyuba-vi, richin queri' can yerusakirisaj c'a conojel ri ec'o pa jay.* Mr. 4:21; Lc. 8:16; 11:33. 16 Can que ta c'a ri' nuben ri ic'aslen chiquivech ri vinek; can jun ta c'a sakil. Richin queri' tok niquitz'et c'a ri utzilej tak ibanobal, ri vinek can xtiquiya' c'a ruk'ij-ruc'ojlen ri aj-chicajil Itata'. Jn. 15:8; 1 Co. 14:25; 1 P. 2:12.
Ri Jesús nuya' c'a jun tijonic chirij ri ley
17 Man c'a tich'ob chi yin xipe richin chi man jun ruk'ij ninben chire ri ley richin ri Moisés, y chuka' man tich'ob chi yin xipe richin queri' mismo ninben chique ri tz'ibatel can coma ri achi'a' ri xek'alajirisan ri ch'abel ri xbix chique roma ri Dios, chupan ri ojer can tiempo. Can man roma ta c'a ri'; yin xipe richin chi can ninben-vi ri niquibij. Dn. 9:24; Lc. 16:17. 18 Roma can kitzij ninbij chive chi ronojel ri tz'ibatel chupan ri ley, can xquebanatej-vi. Re ruvach'ulef y ri caj xa xqueq'uis. Pero ri e tz'ibatel chupan ri ley can xquebanatej-vi, y man jun ri que ta ri' xtic'oje' can.§ Lc. 16:17. 19 Xabachique vinek ri man nrajo' ta nuben ri nubij chupan ri ley, stape' ta jun tzij ri achi'el xa man jun rejkalen nik'alajin y can que chuka' ri' ri nuchilabej chique ch'aka' chic vinek chi tiquibana'; ri nibanon c'a queri', xa man jun c'a oc ruk'ij ri xtic'oje' chiquicojol ri ec'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios.* Ga. 3:10; Stg. 2:10. Jac'a ri vinek ri nibanon ronojel ri nubij chupan ri ley y can que chuka' ri' nuchilabej chique ri ch'aka' chic vinek chi tiquibana', rija' can xtic'oje' c'a ruk'ij chiquicojol ri ec'o pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios. 20 Rix ri nivajo' yixoc pa ruk'a' ri Dios o chupan ri aj-chicajil ajavaren, can nic'atzin chi ri ic'aslen más choj chuvech ri quic'aslen ri achi'a' ri e etamanela' chirij ri ley y chuvech ri quic'aslen ri achi'a' fariseos. Roma rije' niquich'ob chi choj ri quic'aslen, pero xa man que ta ri'. Ro. 10:3; 2 Co. 5:17; Fil. 3:9.
Ri noyover chire ri rach'alal ruc'amon chi nik'at tzij pa ruvi'
21 Y rix can jebel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix chique ri kavinak ojer can, 2 S. 20:18; Job 8:8. chi man quecamisan. Y xabachique c'a vinek ri nicamisan,§ Ex. 20:13. can aj-mac vi y c'o chi nik'at tzij pa ruvi'. 22 Jac'a yin ninbij chi stape' xaxe royoval ri nipe chire jun vinek, can nimacun-vi y tik'at tzij pa ruvi'. Chuka' ri nibin chire jun chic vinek: Manek ana'oj. Ri nibin queri', can aj-mac chuka', romari' can ruc'amon chi nuc'uex chiquivech ri achi'a' ri pa comon yek'aton tzij richin chi nik'at tzij pa ruvi'. Y jac'a ri nibin nacanic chire jun chic vinek, ri' xa can oyoben chic roma ri k'ak'.* Jn. 8:44; Hch. 13:10; 1 Jn. 3:15.
23 Romari' vi rat can atc'o chic apo riq'uin ri altar richin chi naya' jun sipanic chire ri Dios y jari' tok noka' chi'ac'u'x chi rat c'o jun ri abanon chuvech jun vinek; Jn. 8:44; Hch. 13:10. 24 taya' c'a can ri sipanic chiri' acuchi c'o-vi ri altar y jari' cabiyin riq'uin ri jun vinek ri', te'achojmirisaj can ri banatajinek chi'icojol. Y tok achojmirisan chic can y junan chic ivech, c'ari' c'a catzolin y taya' ri sipanic chire ri Dios. Job 42:8; Sal. 32:6; Pr. 25:8; Is. 55:6; He. 3:7.
25 Can tachojmirisaj c'a avi' chanin riq'uin ri vinek ri yatuc'uan chuvech ri k'atoy-tzij, utz ri' xa c'ari' ichapon-el bey pa k'atbel-tzij. Roma vi xa man que ta ri' xtaben, ri sujunel chavij xcarujech pa ruk'a' ri k'atoy-tzij, y re k'atoy-tzij re' xcarujech-el pa ruk'a' ri chajiy-cárcel, y rija' xcaberutz'apej can pa cárcel. 26 Y can kitzij vi ninbij chire ri queri' nic'ulvachin, chi can man xtel ta c'a pe ri chiri' pa cárcel, c'a tok rutojon chic na can ri ruq'uisibel centavo richin ri ruc'as chire ri vinek ri banayon ri kajo'n chire.§ 2 Ts. 1:9.
Ri Jesús nubij chi jun achin c'ulan man turayij jun chic ixok
27 Rix can jebel ivetaman, roma can ivac'axan ri tzij bin can ojer. Ri tzij ri' nubij: Jun achin c'ulan, man c'a tucanoj jun chic ixok. Y jun ixok c'ulan, man c'a tucanoj jun chic achin.* Ex. 20:14. 28 Jac'a yin ninbij chi chuka' ri achin ri nuya' ruvech chirij jun ixok roma nurayij; ri nibanon queri', pa ránima xa can xmacun yan c'a riq'uin ri jun ixok ri'. Gn. 34:2; Pr. 6:25; Ef. 5:5.
29 Xa roma c'a ri' vi jun runak'-avech nibanon chave chi yamacun, más ta utz navelesaj y natorij-el. Stape' ta ja ri runak'-avech más utz. Roma más utz chi xaxe jun chique ri runak'-avech nibe can y mani can ja rat yabe can pa k'ak'. Sal. 119:37. 30 Chuka' vi xa jun chique ri ak'a' nibanon chave chi yamacun, más ta utz chi nachoy y natorij-el. Stape' ta ja ri ak'a' ri más utz. Roma más utz chi xaxe jun chique ri ak'a' nibe can y mani chi can ja rat yabe can pa k'ak'.§ Mt. 18:8; Mr. 9:43.
Ri vinek ri e c'ulan man utz ta chi niquijech-qui'
31 Y chuka' ketaman chi ri ojer can xbix: Ri achin ri man chic nrajo' ta ri rixjayil y nujech-ri' riq'uin; tubana' ri vuj ri richin jachojri'il y tuya' chire ri ixok.* Dt. 24:1; Jer. 3:1; Mr. 10:2. 32 Jac'a yin ninbij chive: Ri achin ri nujech-ri' riq'uin ri rixjayil y xa man roma ta chi ri ixok xucanoj ta chic jun achin; ri achijlonel ri' can nuben-vi c'a chire ri rixjayil chi nimacun tok nibe chic riq'uin jun achin. Ri achin ri' can nimacun-vi, y que chuka' ri' ri jun chic achin ri nuc'uan-el ri ixok, can nimacun c'a chuka', roma ri ixok ri' xa can c'a c'o-vi ri nabey rachijil. Ro. 7:3; 1 Co. 7:10.
Man jun bey tiben jurar
33 Y chuka' rix xa can jebel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix chique ri kavinak ojer can, chi man tiquik'ej quitzij. Y que chuka' ri' tok niquiben jurar, man tiquik'ej quitzij. Y tok c'o ri niquisuj chire ri Ajaf chi niquiben, can tiquibana' c'a. Ex. 20:7; Lv. 19:12; Dt. 23:23. 34 Jac'a yin ninbij chive: Man jun bey tiben jurar, y chuka' man tiben achi'el niquiben ri ch'aka' vinek, chi niquicusaj ri rubi' ri caj tok niquiben jurar. Rix man jun bey tiben queri', roma ja ri chila' chicaj c'o-vi ri Dios.§ Stg. 5:12. 35 Y man ticusaj ri rubi' ri ruvach'ulef, roma ja ri chiri' nuya-vi ri raken ri Dios.* Is. 66:1. Ni man chuka' ticusaj ri rubi' ri tinamit Jerusalem, roma re tinamit re' richin ri Nimalej Rey. 36 Y chuka' man tiben achi'el niquiben ri ch'aka' vinek tok niquiben jurar, niquibij chi titzaq'uix ri quijolon (quivi') vi xa man kitzij ta ri niquibij. Rix man jun bey tiben queri', roma man ja ta rix ri rajaf ri ic'aslen. Ri Rajaf ri ic'aslen can ja ri Dios, y xaxe chuka' rija' ri nitiquir nijalon ri nitzu'un ri rusmal tak ivi'. Xaxe rija' nitiquir nibanon k'ek chire ri sek y nitiquir chuka' nuben sek chire ri k'ek. 37 Can man jun bey c'a tiben jurar. Ronojel ri nibij, can choj c'a tibij, Col. 4:6. vi kitzij ri nibij o xa man kitzij ta. Y vi xa niben jurar, can nik'alajin c'a chi c'o itzel pan ivánima. 1 Co. 1:17-20; Stg. 5:12.
Man tiben ruq'uexel ri itzel niban chive
38 Y rix can jebel ivetaman, roma ivac'axan ri xbix chique ri kavinak ojer can, chi ri nelesan jun runak'-ruvech jun vinek, can que c'a chuka' ri' tiban chire ri xbanon. Ri nik'ajon-el rey jun vinek, can que c'a chuka' ri' tiban chire ri xbanon.§ Lv. 24:20. 39 Jac'a yin ninbij chive: Man tipaba-ivi' chuvech ri nibanon etzelal chive. Vi xa c'o c'a jun ri yixch'ayon, man c'a tiya' ruq'uexel chire.* Pr. 20:22; Ro. 12:17; 1 Ts. 5:15; 1 P. 3:9. Utz c'a niya' chic ivi' pa ruk'a' jun bey. Is. 50:6; 1 Co. 6:7. 40 Y vi c'o c'a jun vinek ri can nuc'uaj jun chive rix pa k'atbel-tzij roma nrajo' nrelesaj jun rutziak, can man c'a tupokonaj nuya' can chire; y pa ruvi' ri', can tuya' c'a can chuka' ri ruk'u'. 41 O vi c'o c'a jun chive rix ri niban chire roma jun vinek ri nej nibe-vi chi tuc'uaj jun ejka'n c'a pa jun kilómetro, xa can riq'uin c'a quicoten tuc'uaj ri ejka'n ri xuya-el ri jun vinek chirij, y chuka' man tupokonaj nusuj-ri' chi nuc'uaj Mr. 15:21. jun kilómetro más richin nuto' riq'uin ri rejka'n. 42 Y vi c'o c'a jun chive rix c'o nic'utux chire roma jun vinek, can tuya' c'a el chire. Y vi c'o chuka' nrajo' chi nukej-el, man jun bey c'a tuch'ob chi man nuya' ta el.§ Dt. 15:8.
Que'ivajo' ri ye'etzelan ivichin
43 Rix jebel ivetaman, roma ivac'axan ri tzij bin can ojer. Ri tzij ri' nubij: Can ruc'amon-vi chi que'avajo' ri ch'aka'.* Lv. 19:18. Jac'a ri ye'etzelan avichin, can que'avetzelaj. Dt. 23:6. 44 Jac'a yin ninbij chive: Can que'ivajo' c'a ri ye'etzelan ivichin; tiya' quik'ij riq'uin ri ich'abel ri ye'ajovan chi nika' ta itzel ri pan ivi'; quixoc utz quiq'uin ri xa man utz ta quina'oj iviq'uin rix; y tic'utuj ri rutzil ri Dios pa quivi' ri ye'okotan y yeyok'on ivichin. Pr. 25:21; Lc. 23:34; Hch. 7:60; Ro. 12:14; 1 Co. 4:12; 1 P. 2:23. 45 Richin queri' can nik'alajin-vi chi rix ix ralc'ual ri aj-chicajil Itata'. Roma rija' can utz vi c'a pa quivi' conojel. Rija' can c'a chila' c'a chicaj nuben-pe chi c'o ri rusakil ri k'ij pa quivi' ri vinek e utz y pa quivi' ri vinek e itzel; can c'a chila' c'a chuka' nuben-pe chi c'o job, pa quivi' ri vinek e choj y ri man e choj ta. 46 Roma vi rix xaxe ri vinek ri ye'ajovan ivichin ri ye'ivajo', ¿can c'o cami rajel-ruq'uexel xtic'ul romari'? Roma ri queri', hasta jun vinek ri itzel ruc'aslen nitiquir nuben; nitiquir yerajo' xaxe ri ye'ajovan richin.§ Lc. 6:32. 47 Y vi xaxe ri ivach'alal nik'etela' tok nik'ejela' (nik'ijala'), ¿achique ta chic c'a ri más utz yixajin chubanic? Man jun. Roma hasta ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios yetiquir niquiben queri'. 48 Rix can quixoc c'a tz'aket riq'uin ri ibanobal achi'el ri aj-chicajil Itata'. Rija' tz'akatinek riq'uin ri rubanobal.* Gn. 17:1; Ef. 5:1.

*5:1 Mr. 3:13; Lc. 6:12.

5:3 Sal. 51:17.

5:4 2 Co. 1:7.

§5:5 Sal. 37:11.

*5:6 Sal. 37:11; Is. 65:13; Ro. 4:13.

5:7 Sal. 41:1.

5:8 He. 12:14.

§5:8 1 Co. 13:12.

*5:9 He. 12:14.

5:10 2 Ti. 2:12.

5:10 1 P. 3:14.

§5:10 Mr. 10:30; Lc. 6:22, 23; 2 Co. 4:17.

*5:12 2 Cr. 36:16; Mt. 23:34, 37; Lc. 13:33, 34.

5:13 Mr. 9:50; Lc. 14:34, 35.

5:14 Pr. 4:13.

§5:14 Fil. 2:15.

*5:15 Mr. 4:21; Lc. 8:16; 11:33.

5:16 Jn. 15:8; 1 Co. 14:25; 1 P. 2:12.

5:17 Dn. 9:24; Lc. 16:17.

§5:18 Lc. 16:17.

*5:19 Ga. 3:10; Stg. 2:10.

5:20 Ro. 10:3; 2 Co. 5:17; Fil. 3:9.

5:21 2 S. 20:18; Job 8:8.

§5:21 Ex. 20:13.

*5:22 Jn. 8:44; Hch. 13:10; 1 Jn. 3:15.

5:23 Jn. 8:44; Hch. 13:10.

5:24 Job 42:8; Sal. 32:6; Pr. 25:8; Is. 55:6; He. 3:7.

§5:26 2 Ts. 1:9.

*5:27 Ex. 20:14.

5:28 Gn. 34:2; Pr. 6:25; Ef. 5:5.

5:29 Sal. 119:37.

§5:30 Mt. 18:8; Mr. 9:43.

*5:31 Dt. 24:1; Jer. 3:1; Mr. 10:2.

5:32 Ro. 7:3; 1 Co. 7:10.

5:33 Ex. 20:7; Lv. 19:12; Dt. 23:23.

§5:34 Stg. 5:12.

*5:35 Is. 66:1.

5:37 Col. 4:6.

5:37 1 Co. 1:17-20; Stg. 5:12.

§5:38 Lv. 24:20.

*5:39 Pr. 20:22; Ro. 12:17; 1 Ts. 5:15; 1 P. 3:9.

5:39 Is. 50:6; 1 Co. 6:7.

5:41 Mr. 15:21.

§5:42 Dt. 15:8.

*5:43 Lv. 19:18.

5:43 Dt. 23:6.

5:44 Pr. 25:21; Lc. 23:34; Hch. 7:60; Ro. 12:14; 1 Co. 4:12; 1 P. 2:23.

§5:46 Lc. 6:32.

*5:48 Gn. 17:1; Ef. 5:1.