20
Ri samajela' ri junan cajel xquic'ul
Ri nuben jun achin ri tata'aj pa jun jay chi xel-el ri nimak'a' chiquicanoxic samajela', richin yerutek pa rulef ri ruticon uva chuvech, can junan c'a riq'uin tok ri vinek ye'oc pa ruk'a' ri Dios o chupan ri aj-chicajil ajavaren. Tok ri achin ri' xeril c'a ri rusamajela' y ch'ovinek chic quiq'uin chi can xtuya-vi jun quetzal chique, c'ari' c'a xerutek chusamajixic ri rulef ri ruticon ruvech riq'uin uva. Pa tak las nueve la'ek ri nimak'a' ri', rija' xel chic el jun bey y xerutz'et c'a ri chiri' pa c'ayibel chi ec'o samajela' ri man quilon ta quisamaj. Rija' xapon quiq'uin y xch'on quiq'uin; rija' xubij c'a chique: ¿Nivajo' isamaj? Roma vi nivajo', quixbiyin c'a chuka' rix quixbesamej ri pa vulef nuticon uva chuvech, y yin xtinya' c'a chive ri ruc'amon chi nich'ec, xcha' chique. Y ri samajela' ri' can xebe na vi ri pa samaj. Ri tata'aj c'a ri rajaf ri ulef, can que c'a chuka' ri' ri xubanala' quiq'uin ri ch'aka' chic samajela' ri xeril tok xel-el ri pa nic'aj-k'ij y ri pa tak las tres ri tikak'ij. Rija' xerutek c'a ri samajela' pa rusamaj y xubij chique chi can xtuya-vi c'a chique ri ruc'amon chi niquich'ec. Y ri pa tak las cinco ri tikak'ij rija' xel chic el jun bey y xeberila' c'a pe ch'aka' chic samajela'. Y rija' xubij c'a chique ri samajela' ri': ¿Achique c'a roma tok man ivilon ta el isamaj y chi jun k'ij re ixc'o vave'? xcha' chique. Y ri samajela' ri' xquibij c'a: Man jun xyo'on kasamaj, xecha'. Y ri tata'aj rajaf ri ulef xubij c'a chique ri samajela' ri': Quixbesamej c'a chuka' rix pa vulef ri nuticon uva chuvech y xtinya' c'a chive ri janipe' ruc'amon chi nich'ec, xcha' chique. Y ri samajela' ri' can xebe na vi ri pa samaj.
Jac'a tok xka-ka ri k'ij, xpe ri rajaf ri ulef tiquil uva chuvech, xubij c'a chire ri uc'uey quichin ri rusamajela': Que'avoyoj-pe conojel ri samajela' y que'atojo-el.* Lv. 19:13. Nabey c'a ye'avoyoj-pe ri samajela' xe'oka' pa ruq'uisibel, y ja ri samajela' ri xe'oka' pa nabey jari' ri xqueruq'uisibej can, xcha' rija'. Tok ri samajela' ri xe'oc pa samaj ri pa tak las cinco ri tikak'ij, xe'apon richin nequic'ulu-pe ri cajel, jun quetzal c'a ri xquic'ulula-pe, roma queri' ri rurayibel ri rajaf ri ulef, chi nuya' chique. 10 Y tok xe'apon c'a ri samajela' ri xe'oc pa samaj nabey, richin nequic'ulu-pe ri cajel; xquich'ob chi rije' más q'uiy cajel xtiquic'ul chiquivech ri ch'aka' chic ri xa man jun k'ij ta ri xesamej. Jac'a tok xquic'ul ri cajel, c'ari' c'a xquitz'et chi rije' chuka' xa jun quetzal ri cajel xquic'ul. 11 Tok ri samajela' ri' xquic'ul ri cajel y xquitz'et chi junan ri xquic'ul quiq'uin ri ch'aka', xquich'ojij c'a ri cajel. 12 Ri samajela' ri' niquibij c'a: Ri ruq'uisibel tak samajela' ri xe'oc pa samaj, ri xa jun hora oc xesamej, can junan xaben chique kiq'uin roj, tok roj jun k'ij ri xojsamej y xojc'oje' chuka' chuxe' ri ruk'ak'al ri k'ij, yecha' c'a. 13 Y ri tata'aj rajaf ri samaj xubij c'a chire jun chique ri samajela' ri': Riq'uin ri junan xentoj ri ch'aka' chic samajela' man jun itzel xinben chave rat. Roma aviq'uin rat xa can oj canajinek c'a can chi jun quetzal ri ninya' chave. ¿Noka' chi'ac'u'x? 14 Vacami rat xaxe c'a tac'uaj la avajel y utz yabe. Y jac'a chique ri samajela' ri c'a pa ruq'uisibel xe'oc pa samaj, can pa vánima c'a yin xpe-vi tok xinya-el ri cajel achi'el ri avajel rat. 15 Roma ronojel ri c'o viq'uin yin, can pa nuk'a' c'a yin c'o-vi richin ninben achique ri ninvajo' ninben riq'uin. Ro. 9:21. ¿O rat xa itzel nana' Jon. 4:1. chuve tok yin xa ja ri utz ninben? xcha' rija'. 16 Re c'ambel-tzij re' nuk'alajirisaj c'a achique rubanic ri tzij: E q'uiy c'a ri janíla quik'ij vacami, xtapon c'a jun k'ij tok manek chic quik'ij xtic'oje'. Y e q'uiy ri xa manek quik'ij re vacami, xtapon jun k'ij tok xtic'oje' quik'ij.§ Mt. 19:30. Y stape' e q'uiy ri ye'oyox,* Lc. 14:24. man conojel ta c'a ri xquechatej Mt. 22:14. richin nic'oje' quik'ij. Queri' xubij ri Jesús.
Ri Jesús nunataj chic jun bey chi xticamisex
17 Ri Jesús y ri cablajuj rutijoxela' y ri ch'aka' chic vinek e benek quiq'uin, quichapon-el ri bey nibe pa tinamit Jerusalem. Jn. 12:12. Y jari' tok ri Jesús xeruch'er-el juba' ri rutijoxela' roma c'o c'a ri nrajo' nubij chique. 18 Rija' xubij c'a: Rix ivetaman chi pa tinamit Jerusalem kachapon-vi-el bey, y ja ri chiri' ri xquijach-vi-el yin ri xinalex chi'icojol. Xquijach-el pa quik'a' ri principal-i' tak sacerdotes y ri etamanela' chirij ri ley. Y rije' xtiquibij c'a chi tika' ri camic§ Mt. 16:21. pa nuvi'. 19 Y chuka' xquinquijech-el pa quik'a'* Mt. 27:2; Jn. 18:28; Hch. 3:13. vinek ri xa man e israelitas ta. Y ri vinek man e israelitas ta xquinquitze'ej, xquinquich'ey y c'ari' xquinquibajij chuva ri cruz richin yiquen (yicom). Pero pa rox k'ij xquic'astej-pe.
Tok ri quite' ri Jacobo y ri Juan xapon riq'uin ri Jesús
20 Y ri e ca'i' tijoxela' ri e ruc'ajol ri achin rubini'an Zebedeo, Mt. 4:21. xejel-apo riq'uin ri Jesús, Mr. 10:35. cachibilan ri quite'.§ Mt. 27:56; Mr. 15:40. Y ri quite' xxuque' c'a ka chuvech ri Jesús richin chi nuc'utuj jun utzil chire. 21 Ri Jesús xubij c'a chire ri te'ej ri': ¿Achique c'a ri navajo'? xcha' chire.
Y ri ixok xubij c'a chire ri Jesús: Yin ninvajo' c'a chi tok c'o chic ri utzilej ak'atbel-tzij, can tabana' c'a chi re ca'i' val re' yetz'uye'* Mt. 19:28. ta apo aviq'uin; jun ta c'a ri pan avajquik'a' y jun ta ri pan avajxocon (izquierda). Can tabana' chique chi nic'oje' ta quik'ij, xcha' rija'.
22 Y jac'ari' tok ri Jesús xubij: Rix man ivetaman ta c'a chi c'ayef chive ri nic'utuj. Y romari' yin ninc'utuj c'a chive vacami: ¿Nicoch' cami rix achi'el ri xtiban chuve yin? ¿Y nicoch' cami chuka' rix jun tijoj-pokonal Mt. 26:39; Mr. 14:36; Jn. 18:11. achi'el ri xtika' pa nuvi' yin? Roma ronojel c'a re xtik'ax pa nuvi', xa achi'el jun c'ayevalej bautismo, Lc. 12:50. xcha' ri Jesús.
Y ri ca'i' tijoxela' ri e ral ri ixok xquibij c'a: Nikacoch', xecha' chire ri Jesús.
23 Y ri Jesús xubij chic c'a chique: Can kitzij vi c'a chi rix xticoch' na vi achi'el ri xtiban chuve yin. Chuka' can xticoch' jun tijoj-pokonal§ Ro. 8:17; Ap. 1:9. achi'el ri xtika' pa nuvi' yin; ri xa xtik'ax pa nuvi' achi'el jun c'ayevalej bautismo. Xa jac'a ri nibij, chi rix nivajo' chi jun nitz'uye' pa vajquik'a'* Mt. 25:34. y jun ri pa vajxocon (izquierda), ri' man pa nuk'a' ta c'a yin c'o-vi richin chi ninya' chive. Roma ri nic'utuj rix, ri' xa quichin chic c'a ri xtubij ri Nata' chi utz chi yetz'uye' chiri', xcha' ri Jesús.
24 Y jac'a tok ri lajuj chic tijoxela' xcac'axaj ri xbitej, xpe c'a coyoval chique ri e ca'i' tijoxela' ri can cach'alal qui'. 25 Can jac'ari' tok ri Jesús xeroyoj ri rutijoxela' y xubij c'a chique: Yin ninbij chi rix jebel ivetaman chi re vave' chuvech re ruvach'ulef ri k'atoy tak tzij, roma can ec'o c'a ri vinek pa quik'a', romari' can niquina' chi ja rije' ri e cajaf. Lc. 22:25. Xa can xe c'a ri c'o quik'ij ri yebin ri c'o chi niban. 26 Jac'a ri chi'icojol rix man que ta ri'. Roma ri nrajo' c'a nic'oje' ruk'ij chive rix, nic'atzin chi nuna-ka-ri' chi xa manek ruk'ij y tuch'utinirisaj-ri' richin nusuj-ri' chubanic xabachique samaj. Mt. 23:11; Mr. 9:35; 10:43. 27 Vi jun c'a chive rix can nrajo' chi ja rija' ri nabey y c'o ta ruk'ij, can tuna' c'a ri' chi xa manek ruk'ij§ Mt. 18:14. y tuch'utinirisaj-ri' richin chi nusuj-ri' chubanic xabachique samaj. 28 Can c'o c'a chi nuben achi'el ri ninben yin, ri xinalex chi'icojol. Yin man ninpokonaj* Jn. 13:4; Fil. 2:7. ta yisamej coma ri ch'aka', roma can richin ri' tok xipe; y man xipe ta c'a richin chi ec'o chic ch'aka' yebanon-pe ri ninbij chique. Can jac'a yin Lc. 22:27. ri yibanon ri samaj, y can jac'a yin ri yiyo'on ri nuc'aslen Is. 53:10; 1 Ti. 2:6; Tit. 2:14; He. 9:28. richin queri' e q'uiy§ Mt. 26:28. ri yecolotej, xcha' ri Jesús.
Ri Jesús yeruc'achojirisaj ca'i' moyi'
29 Ri Jesús y ri rutijoxela' jac'ari' tok niquiya' can ri tinamit rubini'an Jericó,* Lc. 18:35. y e janíla c'a e q'uiy vinek ri e tzekelbeyon-el. Mr. 10:46. 30 Can jac'ari' tok e ca'i' moyi' Mt. 9:27. e tz'uyul chuchi' ri bey xcac'axaj c'a chi ri Jesús jari' ri nik'ax-el queri', y rije' riq'uin cuchuk'a' xech'on y xquibij c'a: Rat Ajaf, ri at riy-rumam can ri rey David, tajoyovaj c'a kavech roma re kabanon, xecha' c'a.
31 Y ri vinek xquibila' c'a chique chi man chic quech'on. Pero rije' xa riq'uin más cuchuk'a' xech'on y xquibij: Rat Ajaf, ri at riy-rumam can ri rey David, tajoyovaj c'a kavech roma re kabanon, xecha'.
32 Y ri Jesús xrac'axaj c'a ri quich'abel. Romari' xpa'e-ka y xeroyoj. Y c'ari' xubij c'a: ¿Achique c'a nivajo'? xcha' ri Jesús chique.
33 Rije' xquibij c'a chire ri Jesús: Ajaf, roj nikajo' c'a yojtzu'un, xecha'.
34 Ri Jesús roma c'a janíla xujoyovaj§ Sal. 145:8; He. 4:15. quivech ri ca'i' achi'a' moyi' ri', can jac'ari' tok xuchop ri runak' tak quivech, y rije' xetzu'un c'a. Y rije' xetzeke' chuka' el chirij ri Jesús.

*20:8 Lv. 19:13.

20:15 Ro. 9:21.

20:15 Jon. 4:1.

§20:16 Mt. 19:30.

*20:16 Lc. 14:24.

20:16 Mt. 22:14.

20:17 Jn. 12:12.

§20:18 Mt. 16:21.

*20:19 Mt. 27:2; Jn. 18:28; Hch. 3:13.

20:20 Mt. 4:21.

20:20 Mr. 10:35.

§20:20 Mt. 27:56; Mr. 15:40.

*20:21 Mt. 19:28.

20:22 Mt. 26:39; Mr. 14:36; Jn. 18:11.

20:22 Lc. 12:50.

§20:23 Ro. 8:17; Ap. 1:9.

*20:23 Mt. 25:34.

20:25 Lc. 22:25.

20:26 Mt. 23:11; Mr. 9:35; 10:43.

§20:27 Mt. 18:14.

*20:28 Jn. 13:4; Fil. 2:7.

20:28 Lc. 22:27.

20:28 Is. 53:10; 1 Ti. 2:6; Tit. 2:14; He. 9:28.

§20:28 Mt. 26:28.

*20:29 Lc. 18:35.

20:29 Mr. 10:46.

20:30 Mt. 9:27.

§20:34 Sal. 145:8; He. 4:15.