3
Ri anchique nic'atzin chi niqui'en ri je-c'ulan
Chuka' rix ixoki' ri jix-c'ulan, can quixniman chique ri iwachijlal,* Ef 5:22; Col 3:18 chi quiri', xa reje' man quiniman ta rutzij ri Dios, can xtiquinimaj roma ri ic'aslen rix. Y man nic'atzin ta chi c'a titzijos na chique, c'ajari' niquinimaj. Xa roma ta xtiquitzu' chi ic'uan jun c'aslen ch'ajch'oj y jixniman, can xtiquinimaj. Rix can tiwaka-iwi', pero man quiq'uin ta ex ri je-banon che oro, ni riq'uin tziak ri yalan cajil, ni man riq'uin ta ri niben ru'onic rusmal-iwi' xe chi quixtz'et coma ri winak.* 1 Ti 2:9 Xa titija' ik'ij chi ja ri iwánima niwak utz chech ri Dios. Tiwaka' iwánima riq'uin jun utzilaj no'j (na'oj) y can tic'utu' chi c'o uxlanen pa iwánima. Roma xa rix xtiwak-iwi' riq'uin jun c'aslen quiri', ri' can manak xtiq'uis; y chech ri Dios jare' más c'o rakalen. Roma ri ojer can, quiri' chuka' xquiwak-qui' ri lok'olaj tak ixoki' ri xquiya' cánima riq'uin ri Dios. Xquiwak utz ri cánima y xeniman chuka' chique ri cachijlal. Anche'l xu'on ri Sara, raja' can xniman che ri Abraham ri rachijil y xu'ij wajaf che.* Gn 18:12 Y rix kach'alal ixoki', xa nic'uaj jun utzilaj c'aslen y man nixi'j ta iwi' jixapon chech jun sufrimiento, can xquixoc anche'l ral ri Sara.
Chuka' rix achi'a', can utz ino'j (ina'oj) tibana' quiq'uin ri iwaxaylal,* Ef 5:25; Col 3:19 roma reje' man je junan ta iwiq'uin rix. Reje' can c'o chuka' quik'ij. Y can junan chuka' xtiyo'x chiwe ri utzilaj c'aslen ri man niq'uis ta, ri xtusipaj ri Dios chiwe roma jixrojo'. Tic'uaj jun c'aslen utz quiq'uin chi quiri' ri i-oraciones, man jun ex nik'ato quichi y can choj ye'apon riq'uin ri Dios.
Ri niqui'en sufrir roma ja ri utz ri niqui'en
Y pa ruq'uisbel nin-ij chiwe chi'iwonojel chi can junan iwánima tibana'. Xa c'o jun chiwe ri nu'on sufrir, can tina' chuka' rix ri nuna' ri jun pa ránima. Tijo-iwi' y can iwach'alal iwi' tibana', tijoyowaj iwech y utz tibana' quiq'uin conojel. Y cuando ni'an jun itzel ex chiwe, man titzolej chic ruq'uiexel. Y cuando ni'ix jun tzij ri can pokon chiwe, man ti'ij chuka' pokon tak tzij chi nitzolej ruq'uiexel. Man tiben quiri', xa tic'utuj che ri Dios chi tu'ona' bendecir ri nibano quiri' chiwe. Roma richi-wi ri' xixroyoj ri Dios, y chuka' roma nrojo' nuya' ru-bendición chiwe. 10 Roma rutzij ri Dios nu'ij:
Xa c'o jun nrojo' niquicot pa ruc'aslen,
y nrojo' chuka' nerila' jabel tak k'ij,
man tucusaj ri rak' chi nu'ij tzij ri man je utz ta,
ni man tucusaj chuka' ri ruchi' chi nu'ij tzij chi yeru'on engaño.
11 Man tu'on itzel tak ex, xa can xe ri utz tu'ona'.
Tucanoj ri c'aslen ri nuya' uxlanen y jari' tutzeklebej.
12 Roma ri Ajaf can yerutzu' ri winak ri quic'uan jun chojmilaj c'aslen,
y can nuc'oxaj qui-oración.
Pero ri yebano itzel tak ex, man utz ta yerutzu'.* Sal 34:12-16
Quiri' nu'ij chupa rutzij ri Dios ri tz'iban can.
13 ¿C'o como jun ri nu'on etzelal chiwe, roma rix ja ri utz niben? Man jun. 14 Pero xa roma ic'uan jun chojmilaj c'aslen niben sufrir, can quixquicot.* Mt 5:10 Romari', man tixi'j-iwi' chiquiwech ri yebano quiri' chiwe. Y man tipo-ka (timalij-ka) ic'u'x coma reje'. 15 Xa tiya' ruk'ij ri Cristo pa iwánima roma ja raja' oconak Iwajaf.* Is 8:12-13 Can nic'atzin chi siempre inaban-iwi' chi quiri' nitzijoj anchique roma iyo'n iwánima riq'uin ri Dios chi can c'o-wi anchique xtuya' raja' chiwe. Xabachique (Xama'anchique) ri nic'utun ri' chiwe, can ti'ij che, pero man quixch'olin cuando nitzijoj che y can tibana' respetar. 16 Man quie'iben itzel tak ex chi quiri' man jun anchique nuna' iwánima romari'. Y xa roma iniman ri Cristo c'o jun ri numol-pe tzij chiwij, chi rix man utz ta ri ic'aslen, ri nibano quiri' chiwe, ruyon xtuya-ka ruq'uix, roma ri ic'aslen can utz-wi. 17 Roma toka pa iwi', xa ri Dios nrojo' chi rix niben sufrir roma niben ri utz, can utz-wi. Can más utz niben sufrir roma c'o utz niben, que chech roma c'o itzel tak ex ri niben.
18 Roma ri Cristo can xu'on chuka' sufrir, y más que raja' can choj-wi ri ruc'aslen, can xcom koma roj ri man choj ta kac'aslen. Raja' xe jun mej (bey) xcom roma kamac, chi quiri' jojoc richi ri Dios. Pero más que raja' xcom, ri ru-espíritu can q'ues-wi. 19 Y ri ru-espíritu xapon quiq'uin ri ch'aka chic espíritus ri je-tz'apel can y c'o ri xberutzijoj chique. 20 Ri espíritus ri je-tz'apel, ja ri man xeniman ta che ri Dios ojer can, cuando ri Noé najin riq'uin ri nimalaj arca ri anche'l barco. Ri Dios can q'uiy tiempo xeruyobej, pero xa man je q'uiy ta xecolotaj. Ri xe'oc chupa ri barco xe je wakxaki'. Reje' ja ri ya' ri xcolo quichi,* Gn 6:1–7:22 roma ri barco parui' ri ya' xc'ue-wi. 21 Y quiri' chuka' nu'on ri ya' chake roj cami. Cuando joj-an bautizar, ri ya' nuc'ut chi xojcolotaj, pero man roma ta nakach'aj kach'acul riq'uin ri ya'. Ri ya' nuc'ut chi roj nakajo' naka'an ri utz chech ri Dios. Nakajo' chi nich'ajch'ojir ri kánima chech. Y ri kamac ye'el-e roma ri Jesucristo xcom y xc'astaj chic pe. 22 Ri Jesucristo xbe chicaj, y cami c'o-apo pa ru-derecha ri Dios. Can pa ruk'a' raja' jec'o-wi ri ángeles, y pa ruk'a' chuka' raja' jec'o-wi ri autoridades, y ronojel ex ri c'o quichuk'a' pa ruk'a' raja' jec'o-wi.

*3:1 Ef 5:22; Col 3:18

*3:3 1 Ti 2:9

*3:6 Gn 18:12

*3:7 Ef 5:25; Col 3:19

*3:12 Sal 34:12-16

*3:14 Mt 5:10

*3:15 Is 8:12-13

*3:20 Gn 6:1–7:22