12
Ri fariseos ca'i' quipalaj
Y ri winak can je miles xquimol-apo-qui' chiri'. Romari' can niquichocomila-qui' y niquixak'ala' rui-cakan. Y ri Jesús xtzijon-ka na'ey xe quiq'uin ri ru-discípulos y xu'ij chique: Tibana' cuenta iwi' chech ri quino'j (quina'oj) ri achi'a' fariseos. Ri quino'j (quina'oj) reje' can anche'l ri levadura,* Mt 16:6; Mr 8:15 roma can ca'i' quipalaj. Roma ronojel ri man k'alaj ta c'o, xtik'alajin-pe. Y ronojel ri tz'apel can rij, xtel-pe pa sakil, y ronojel xtina'ex.* Mr 4:22; Lc 8:17 Romari' rix, ronojel ri ibin pa alak'al can xte'k'alajin-pe. Y ronojel ri ibin pa tak ixiquin pa jay, xtina'ex na coma ri winak y can xquiesiq'uin xtiquitzijoj pa quiwi' ri jay.
Anchok chech nic'atzin nakaxi'j-ki'
Y romari' chuka' nin-ij chiwe rix ri can jix nu-amigos: Man tixi'j-iwi' chiquiwech ri xe ri ich'acul ri yetiquier niquicamisaj, y cuando quicamisan yan ri ich'acul man jun chic anchique xquietiquier xtiqui'en. Nin-ij chiwe anchok chech nic'atzin-wi nixi'j-iwi': Tixi'j-iwi' chech ri jun ri can nitiquier nucamisaj ri ich'acul y jixrutak pa k'ak'. Can tixi'j-iwi' chech ri nibano quiri'.
Y rix chuka' can iweta'n chi cuando ye'ilok' wo'o' chicop c'o quixic', xe ca'i' centavos cajil. Pero man roma ta chi ri chicop ri' man jun oc cajil, ri Dios man jun mej (bey) yerumestaj can. Rix can ajilan ri rusmal tak iwi'. Ri Dios man jun mej (bey) jixrumestaj can. Ri Dios can yalan jixrojo'. Más jixrojo' rix que chiquiwech ri chicop c'o quixic'. Romari' man tixi'j-iwi'.
Ri winak ri quiniman ri Jesucristo can nic'atzin niquik'alajij-qui' chiquiwech ri winak
Chuka' nin-ij chiwe, chi xabachique (xama'anchique) winak ri nuk'alajij-ri' chi wichi ren, quiri' chuka' xtin-en ren ri jin-kajinak-pe chicaj y xinalex chi'icojol, xtink'alajij chi ri jun ri' wichi chic ren. Y ri tzij re' can chiquiwech ri ru-ángeles ri Dios xtin-ij-wi. Pero ri winak ri man nuk'alajij ta ri' chi wichi chic ren, chuka' ren man xtink'alajij ta ri rubi' chiquiwech ri ru-ángeles ri Dios, roma man wichi ta ren ri winak ri'.
10 Y xabachique (xama'anchique) winak ri itzel nich'o'n chuij ren ri jin-kajinak-pe chicaj y xinalex chi'icojol, can nicoch'otaj (nicuyutaj) ri rumac. Pero ri can itzel nich'o'n chirij ri Espíritu Santo, manak xticoch'otaj (xticuyutaj) rumac.* Mt 12:32; Mr 3:29
11 Y roma ja ren yininimaj, romari' xquixuc'uax pa tak sinagogas, ri jay anchi' nitzijos-wi rutzij ri Dios, y chuka' xquixuc'uax chiquiwech ch'aka chic autoridades, pero man tichajij pena roma ri tzij ri xti'ij chique y anchique tzij xticusaj chi jixch'o'n chiquiwech. 12 Roma cuando xtapon ri hora chi jixch'o'n-apo, can ja ri Espíritu Santo ri xtiyo'n tzij chiwe chi ni'ij-apo,* Mt 10:19-20; Mr 13:11; Lc 21:14-15 xcha' ri Jesús.
Ri ejemplo chirij ri beyomel y ri sufrimiento ri xtuc'om-pe
13 Y chiri' chiquicojol ri winak quimolon-apo-qui', c'o jun ri xch'o'n-apo y xu'ij che ri Jesús: Maestro, xcha' che. Tabana' favor cach'o'n riq'uin ri wach'alal y ta'ij che chi tuya' ri nu-herencia, roma ronojel xe richi raja' rubanon-ka che.
14 Pero ri Jesús xu'ij che ri achi: ¿Ancu'x (Anchique) xbano chue chi ren jin juez y jin jun jachoy-herencia chi'icojol?
15 Y Jesús xch'o'n chic chique ri winak y xu'ij: Can titzu-ka-iwi' utz chi niben cuenta iwi', man tirayij pa iwánima chi ronojel ex nic'ue' iwiq'uin. Roma más que q'uiy rubeyomal jun winak, man ja' ta ri' ri xtiyo'n ruc'aslen.
16 Y ja' cuando ri Jesús xutzijoj jun ejemplo, y xu'ij: C'o jun achi beyom, q'uiy rulef c'o. Y jun mej (bey), q'uiy ri cosecha xumol. 17 Romari' ri beyom ri' xunojij-ka pa ránima: ¿Anchique ta xtin-en chi quiri' ninyec ronojel nu-cosecha? Roma manak chic anchi' ninya-wi ronojel ri ch'aka chic. 18 Y xunojij y xu'ij: Más utz yenyuj ronojel ri anchi' ninyec nu-cosecha y yenben ch'aka chic más je nim. Y chupa ri' xquienyec-wi ri c'o wiq'uin y ronojel ri nu-cosecha chuka'. 19 Y xtin-ij che ri wánima: Wánima, cami q'uiy ex ri ayacon, y chi q'uiy juna' c'o awiq'uin. Caquicot c'a, catuxlan, cawa' y catuq'uia', xcha' ri beyom che ri ránima. 20 Pero ri Dios xu'ij che ri beyom ri': Nacanic achi, chupa ri ak'a' re' xtinwoyoj ri awánima, ¿y ronojel ri abeyomal ri ayacon, anchok che xtic'ue-wi can? 21 Quiri' nibanataj quiq'uin ri winak ri niquimol beyomel chi ri rech-ulef, y xa man c'o ta ri rubeyomal ri Dios quiq'uin.
Ri Dios nuya' ronojel ri nic'atzin chique ri je ralc'ual
22 Y ri Jesús xu'ij chique ri ru-discípulos: Nin-ij chiwe, man tich'ujrisaj-iwi' roma ri anchique nic'atzin chiwe k'ij-k'ij, anchi' xtiwil-wi iway y anchi' xtiwil-wi ri itziak ri xticusaj. 23 Roma ri Dios can xuya-pe ic'aslen chech-ulef, can nuya-pe chuka' ri iway y ri itziak chi xticusaj. 24 Quie'itzu' ri chicop c'o quixic' quibinan cuervos. Ri chicop ri' manak yetico'n, y romari' manak qui-cosecha juna-juna', ni manak chuka' qui-troje anchi' niquiyec-wi quijal. Pero reje' can yewa', roma can ja ri Dios nitzuku quichi. Y rix c'o más iwakalen que ri chicop ri'; romari' man tinojij más ri'. 25 ¿C'o como jun chiwe rix ri nitiquier nu'on chi niq'uiy ta juba' más rakan y romari' can ch'u'j nu'on? Man jun. 26 Y xa jun samaj ri yalan co'l anche'l re' man jixtiquier ta niben, ¿anchique roma can nich'ujrisaj-iwi' chi niwil iway, itziak y ri ch'aka chic ri yec'atzin chiwe?
27 Quie'itzu' ri cotz'i'j quibinan lirio. Quie'itzu' cuando yeq'uiy. Reje' man yesamaj ta, ni man yebatz'in ta, chi niqui'en ta quitziak jabel oc. Y c'o jun rey chi ri Israel xc'ue' ojer can ri xubinaj Salomón. Raja' ruyon jabel tak tziak ri xerucusaj,* 1 R 10:4-7; 2 Cr 9:3-6 pero man jun mej (bey) xc'ue' ta jun rutziak anche'l titzu'n jun cotz'i'j. 28 Roma ri cotz'i'j, jari' ri tziak ri nuya' ri Dios chique ri k'ayis ri'. Y más que ri k'ayis man más ta nilayoj, roma jun k'ij jabel rubanon, jun chic k'ij nichaki'j-ka y c'ajari' niq'uiak pa k'ak', pero ri Dios can nuwak jabel. Y xa ri Dios can nuwak jabel ri k'ayis, ¿anchique roma rix man iyo'n ta iwánima riq'uin chi nuya' ronojel chiwe? 29 Romari' rix man tich'ujrisaj-iwi' nicanola' ri iway y ri iwuq'uia'. 30 Roma conojel winak quiere' niqui'en. Pero rix c'o jun Itata' ri can reta'n chic anchique nic'atzin chiwe. 31 Romari' can ticanoj na'ey ri Dios y tibana' ri nrojo', y ronojel ri nic'atzin chiwe, ja raja' ri xtiyo'n.
Ri beyomel ri c'o chila' chicaj
32 Romari' man tixi'j-iwi' rix ri jix-tzeklebeyon wichi, más que xa jix ca'i-oxi' oc, can nurayij-wi ri Itata' chi jixc'ue' pa ru-gobierno raja'. 33 Tic'ayila' ri c'o iwiq'uin y tiya' chique ri winak ri manak quibeyomal. Xa quiri' niben, xtic'ue' jun iyacbal chila' chicaj ri can manak xtik'ey, y xtic'ue' chuka' ibeyomal ri manak xtiq'uis. Chila' chicaj anchi' man jun elek'om c'o, ni man jun ex chuka' xtichicopir. 34 Roma ri iwánima can nic'ue' anchi' c'o-wi ri ibeyomal, roma jari' ri nitzeklebej.
Kayobej-apo ri k'ij cuando xtipe ri Jesucristo
35 Tinaba-iwi', y man tichup i-luz.* Mt 25:1-13 36 Tibana' anche'l niqui'en ri samajel pa jun jay. Ri samajel quiyoben jampe' xtitzolaj-pe ri cajaf* Mr 13:34-36 benak pa jun c'ulubic, chi quiri' cuando noka y niwoyon-apo can ja' niquijak ri ruchi-jay chech. 37 Y can xquiequicot ri samajel ri je q'ues cuando xtoka ri cajaf. Y ketzij nin-ij chiwe, chi ri cajaf xtu'ij chique chi quiech'oquie-apo chuchi' mesa. Raja' can xtu'on ru'onic chi yerilij-apo utz, roma yalan niquicot chi quiyoben-apo ri hora ri'. 38 Y más que ri cajaf ri samajel ri' noka pa nic'aj-ak'a' o ja cuando nisakar yan pe, ri samajel ri' jabel yequicot roma c'a je q'ues quiyoben-apo ri cajaf ri hora ri'. 39 Y rix iweta'n, xa ta jun rajaf-jay nuna'ej jampe' napon jun elek'om pa rocho, ri rajaf-jay ri' nic'ase' chi nuchajij ri rocho, y man nuya' ta lugar chi ri elek'om ntoc-apo chi nelak'-e. 40 Romari' rix can siempre tinaba-iwi' jabel, y can quiri' ta ibanon cuando xquinoka-ka ren ri jin-kajinak-pe chicaj y xinalex chi'icojol, roma ren xquipe cuando rex man ja' ta ri' ninataj.* Mt 24:43-44
Kabana' ri nu'on ri jun utzilaj samajel, y man taka'an ri nu'on ri jun itzel samajel
41 Y ri Pedro xu'ij che ri Jesús: Ajaf, ¿ret xatzijoj ri ejemplo re' xe chake roj a-discípulos, o xatzijoj chuka' chique conojel winak?
42 Y ri Ajaf Jesús xu'ij: Ren yich'o'n chique conojel ri je anche'l ri samajel pa jun jay, ri ni'an che roma ri rajaf chi nic'ue' pa quiwi' ri jec'o pa rocho, chi nuya' ronojel ri nic'atzin chique chi niquitaj cuando napon ri tiempo. Y xa ri samajel ri' can nu'on-wi ri bin can che y utz nu'on che ronojel ri samaj, ¿anchique como nu'on? 43 Ri samajel ri' can tiquicot ránima cuando nolitaj-ka roma ri rajaf y can najin-wi riq'uin ri samaj ri bin can che. 44 Can ketzij nin-ij chiwe chi ri rajaf ri samajel ri' xtuya' parui' ronojel ri c'o riq'uin, chi nu'on cuenta. 45 Pero xa ri samajel ri' nu'ij-ka pa ránima: Ri wajaf ri' xa manak yan xtoka, nicha' ta; y ruyon ja' yeruch'ey ri ch'aka chic samajel, achi'a' chi ixoki', y xe ta wa'in nu'on, y nutz'om-ka tijoj-ya' y xe nik'aber, y man jun chic samaj nu'on, 46 y jari' yeru'on cuando ri rajaf xtoka chupa jun k'ij y jun hora cuando raja' man ja' ta ri' nunataj. Ri rajaf can xtuya-wi jun nim castigo che ri samajel ri' y xtuya' quiq'uin ri ch'aka chic samajel ri man yeniman ta.
47 Ri samajel ri reta'n anchique nrojo' ri rajaf, pero xa man xunaba' ta ri', ni man xu'on ta ri nrojo' ri rajaf, ri samajel ri' xtika jun nim castigo pa ruwi'. 48 Pero ri samajel ri man reta'n ta anchique nrojo' ri rajaf, y c'o ex man utz ta yeru'on-apo, más que ri samajel re' utz chi ni'an castigar, xe jun co'l castigo xtiyo'x che. Roma ri can q'uiy yo'n che, chuka' can q'uiy xtic'utux che. Chuka' ri can q'uiy ri jachon can pa ruk'a', can q'uiy chuka' ri xtic'utux che, chi quiri' nina'ex anchique rubanon riq'uin ri yo'n can pa ruk'a', xcha' ri Jesús.
Ri yeniman rubi' ri Jesús itzel xquietz'et
49 Ren chi ninya' k'ak' chi'icojol xipe we' chech-ulef. ¿Y anchique chic más ninrayij, xa ri k'ak' ri' can nic'at yan? 50 Pero na'ey yitojtobex na roma jun bautismo,* Mr 10:38 ri bautismo ri' ja ri sufrimiento xtink'axaj, romari' c'o ruquiy (nik'axon) wánima woyoben-apo, y can ninrayij chi xk'ax yan ta. 51 ¿Rix ninojij chi ren xipe chi ninya' uxlanen chi jixquicot chech-ulef? Man quiri' ta. Xa woma ren can jec'o ri xtiquijachala-ka-qui'. 52 Romari' desde cami, xa pa jun jay jec'o je wo'o' winak, je oxi' xa xquiecataj chiquij ri je ca'i' chic, o ja ri je ca'i' ri xquiecataj chiquij ri je oxi'. 53 Ri tata'j man xtika ta chech ri nu'ij ri ralc'ual che. Ni ri c'ajol man xtika ta chech ri nu'ij ri tata'j che. Ni ri te'j man xtika ta chech ri nu'ij ri ral-xten che. Y quiri' chuka' ri xten, man xtika ta chech ri nu'ij ri te'j che. Y can quiri' chuka' ri alite', man xtiquijo' ta qui' quiq'uin ri cali' roma man junan ta yenojin; y can quiri' chuka' ri alibatzi', man xtiquijo' ta qui' quiq'uin ri calite' roma man junan ta yenojin.* Mi 7:6
Ri yebanataj jari' ri je retal ri tiempo
54 Y ri Jesús xu'ij chuka' chique ri winak: Rix iweta'n anchique ajawa' (mukul) ri ruc'amon-pe job. Y cuando nitzu' ri ajawa' (mukul), ch'anin ni'ij chi nipe job. Y can nipe-wi. 55 Y cuando nutz'om ri quiek'ik', ja retal re' iyo'n chi nitiquier-ka ri sak'ij. Y can quiri' nibanataj. 56 Rix xa ca'i' ipalaj, roma jabel iweta'n anchique neru'ona' cuando nitzu' chi jec'o ajawa' (mukul) chicaj y cuando nutz'om ri quiek'ik'. Y xa iweta'n nitzu' ri ex chi ri rech-ulef, ¿anchique roma man iweta'n ta chuka' anchique tiempo ri xojoka cami roma ri samaj ri nu'on ri Dios chi'icojol?
Tatojo' ri ac'as ch'anin, chi quiri' man jatuc'uax ta pa juzgado
57 ¿Y anchique roma man iyon ta rix nina'ej y nitemaj ri utz, y ja' ta ri' ri niben? 58 Roma xa c'o jun chiwe ri nisujus pa juzgado roma c'o ruc'as riq'uin jun winak, tutija' ruk'ij nu'on arreglar ri' riq'uin ri sujuyun richi cuando c'a man jani quie'apon pa juzgado. Roma xa man nu'on ta arreglar ri' riq'uin, can xtic'uax chech ri juez y ri juez xtujach pa ruk'a' ri achi ri nichajin ri cárcel, y ri achi xtutz'apij pa cárcel. 59 Y can ketzij nin-ij, chi jun ri ntoc pa cárcel roma ruc'as, man xtel ta pe chiri' xa man xtutoj ta can ronojel ruc'as.

*12:1 Mt 16:6; Mr 8:15

*12:2 Mr 4:22; Lc 8:17

*12:10 Mt 12:32; Mr 3:29

*12:12 Mt 10:19-20; Mr 13:11; Lc 21:14-15

*12:27 1 R 10:4-7; 2 Cr 9:3-6

*12:35 Mt 25:1-13

*12:36 Mr 13:34-36

*12:40 Mt 24:43-44

*12:50 Mr 10:38

*12:53 Mi 7:6