2
E opé a Jenen Iitihi
2.1 Lévitique 23.15−21; Deutéronome 16.9−11É ha a tan ko Pentekote* 2.1 Pentekote—50 ni tan alecehe a tan ko Pacika. [a tan ubwo ko pitii âdaanu] ke lé pimu ibu ha a céiu duaan ne ni acéihi. Ke lé te téne kuti, ana e opé mu he miiden, na pwo huu hen, pwohewii a huu he a dan na junihe ubwo. Ke e te paai kuti a mwa na lé mu hen. 2.3 Mataio 3.11Ke lé alihi ni naado na e âbé, na pwohewii ni duwele miû, ke lé muko pétaapwo â ti kolé. 2.4 Maréko 16.17; Apostolo 4.31, 10.44−46, 19.6Ke e te ole huîilé kuti a *Jenen Iitihi. Ke lé cihe he ni muko pétaapwo pwooti, na e ne telé na a Jenen Iitihi.
Hiwon nina lé muko téne ni patilé
É ne *Iérusaléma ha a benaamwon naa, ke lé mulie nelang wo lépwo *Juif na te junihe eânimelé ko a pwoiitihi, na lé âbé mu he ni amu pitihi a bwohemwo. Ke lé tai téte, ke lé tai â mu, he na lé téne nelang ali huu he naado. Ke te junihe emegéi nalé, be lé téne nina lé céihi he lé cihe he ni pétaapwo pwooti.
Lé tai téetihi ati, ke te junihe emegéi nalé, ke lé pitahimwolé pie: «Kona ni apulie ce, na lé ko cihe, ke time uce tai ni apulie Galilé? Ke é mu ko ade na nye ténelé, he lé ko cihe he ni patinye 2.8 Ni niide a tii 9−11 he pwo grek, ke a behi pwooti na lé pii ne ni apulie ne he ni niide a tii 7 ke 8.
Be hadeniilé, ke pwo ni apulie na lé âbé mu he ni amu: é Parte, ke é Médi, ke é Élam, ke é Mésopotami, ke é *Judé. Ke pwo ni béén na lé âbé mu he ni béé province roma: Kapados , ke é Pont, ke é Asia, 10 ke é Frigi, ke é Pamfili 2.10 Kapados; Pont; Asia; Frigi; Pamfili—Lé mu ha amu Turki jenaa.. Ke ni béén, ke lé âbé mu *Aigupito, ke é he ni nahi amu ko a Libi, cebwo Cirène. Ke ni béén mwo, ke lé âbé mu *Rome, 11 ke é mu Krète, ke é mu ha amu Arabi. Ke tai woélé ati, ke lé tai âbé ati mu he ni béé amu naa. Ke pwo ni béén mu pelelé na te ni ju Juif; ke ni béén na lé céihi ne ko a pwoiitihi te lépwo Juif.
Ke lé pitahimwolé pie: «Kona ade ace watihen me nye téne ni apulie Galilé naa, na lé ko pii ne he ni béé patinye ni naado na ubwo na e pwo wo Padué?»
12 Ke lé te junihe téetihi ati, kehe time lé uce temehi aceli lé ko pii, ke lé pipii telé pie: «De ace bwopiine ani?»
13 Kehe icehi ana pwo ni béén na lé pihooni nina lé céihi, ke lé pii pie: «Lé te junihe piolo kuti ko tabe megele!»
E pacihe a bele wo Pétéru
14 Ke e cuwoda wo Pétéru me lépwo 11 *apostolo béén, ke e toii da, beme lé temehi ehi pie: «Wogenye lépwo Juif, me wogewé ati na wogewé éni Iérusaléma, geé tabemi heme é pii ehi tewé ana e ko tuie. 15 Ke time lé uce piolo ni apulie ce, pwohewii a bwo niimihi nen dewé, be mwo teko ju 9 inetéale§ 2.15 9 inetéale… Wo lépwo Juif, ke lé bo wiinaado me ûdu ko 10 inetéale ko acaama alecehe a pwoiitihi. ko acaama, ha a benaamwon ce. 16 Ûhu! Weengi kuti ali e caa pii wo *péroféta Joël pie:
17  2.17−21 Joël 3.1−5E pii wo Padué pie:
“É he *ni bénebwéne tan,
ke é bo neoté a Jenung
ne ko ati ni niide apulip.
Ni ewa aiu me ewa toomwo tewé,
ke lé bo patemehi a pwooti tong.
Ke é bo habwii ni naado
ne he ni jene ni nahi ewa tewé.
Ke mepwo é ne ko ni ukéiu tewé,
ke é bo pacihelé ne he ni niûlé.
18  É he ni tan naa,
ke é bo neole a Jenung
ne ko ni eabwé tong,
aiu me toomwo.
Ke lé bo patemehi a pwooti tong.”
 
19  “É bo pwo me tuie ni naado
ne he miiden me pwo bwohemwo
na te junihe ité
ke time geé mu uce téele alihi:
a cewéle, ke a miû, ke ahu.
20  O biteeng na a téale me bwén;
ke o megele a wole
me pwohewii a cewéle,
ânebuhe a tan de Padaame,
a tan na ubwo, ke pwojunuun.
21  Ke é o *celuimi
nina lé tode Padaame.”»
Joël 3.1−5
E mulie cemwo wo Iésu
22 [E pii mwo wo Pétéru pie]: «Lépwo apulie *Isaraéla, geé tabemi a pwooti na me é pii tewé: Wo Iésu, pa apulie Nazaret, ke pa apulie na e caa te mi pipégalieng wo Padué. Ke wo Padué, ke e caa pihabwiieng dewé. Geé te temehi ehi pie e ne me e pwo ni naado na te junihe ité, me ni *pipwojunuun, ne ha awiemewé. 23 Wo panaa, ke pa apulie na e pineeng dewé, pali geé pwo me e mele, ke geé neeng me lé cemeiteeng ne ko a *kuricé wo lépwo apulie na ta jélé, âcehi ana e mi temehi wo Padué, ke ana nimen kon. 24 Kehe icehi ana wo Padué, ke e celuimieng mwo, ke e pééeng koja ni picani ko a mele, ke e pamulipieng mwo, be te tice mwomwon de a mele ne kon. 25  2.25 Psaume 16.8−11Be e caa te mi piuti wo *Davita, he e pii pie:
É te cuwo ko te ali taaci
Padaame ânebuhung.
Be e tebwo pwo a juing,
ke time é uce pipenem.
26  É te junihe pipwodéén me pietieng
be é temehi pie, é hemepie é mele,
ke o te wâé ne kong.
27  Be wogo Padué,
ke time go uce patupwo a jenung
ne ha amele,
ke time o uce nyaale a ééng,
be go caa pipégaliéo
me é eabwé tem.
28  Go caa habwii tong
a pwaaden nge ha a mulip,
ke é o te junihe pipwodéén
be go o tee mu pelong.»
Psaume 16.8−11
 
29  2.29 1 Rois 2.10[E pii mwo wo Pétéru pie]: «Lépwo âjiénung, time uce piwâ jo me é pii pwaatihi tewé pie, pa watihenye Davita, ke e mele, ke neduwoeng. Ke nye mwo teko alihi a bwomuhen dieli jenaa. 30  2.30 2 Samuel 7.12; Psaume 89.4−5, 132.11Kehe icehi ana wo Davita, ke te pa péroféta, ke e te temehi nina e pii wo Padué ânebun, he e pii ten pie:
É bo pipégali pace apulie
mu ko ni piebehiko,
ke é bo pwo me e tebwo
pwo a atebwo tem.
Psaume 132.11
 
31  2.31 Psaume 16.10«Ke e caa te temehi ânebun wo Davita ana e bo tuie, ke e caa te mi pii a bwo mulie cemwo te pa *Mesia. Ke a bwopiinen ce, na pii ne ko Iésu: O time e uce patupwo a jenen ne ha amele, ke time o uce nyaale a één. 32 E caa pamulipi mwo pa Iésu naa wo Padué, ke wogeme kuti lépwo *apajuujuhi nen.
33  2.33 Apostolo 5.32, 7.55−56«Ke e neeng da wo Padué Caa ne *pwo a juin [beme e pihuôhi ati ni naado] ke e ne ten a Jenen Iitihi na e caa nebwén ko pii ânebun. Ke é mulang, na e neopé kome a Jenen Iitihi, pwohewii ana geé ko alihi ke téne jenaa. 34  2.34−35 Psaume 110.1Be time e uce taa he miiden wo Davita, kehe icehi ana e pii pie:
Pwooti te Padaame Padué,
na e pacihe pa daame hung:
“Go âbé tebwo éni pwo a juing.
[É ne tem a pihuô,
ke o pipaunuko dieli mwo.]
35  É pwo me go caaite
nina lé pwopa ne kom.”
Psaume 110.1
 
36  2.36 Apostolo 5.30−31«Wogewé a bele Isaraéla, wâé heme geé temehi pie, wo pali Iésu li geé cemeiteeng ne ko a kuricé, ke e neeng wo Padué me pa Mesia ke me Padaame.»
Hiwon mwo nina lé céihi
37 É alecehe a bwo téne nen delé a pwooti naa, ke tai tatééhi ke gini ni pwonimelé, ke lé pii te Pétéru me ni béé apostolo pie: «Lépwo âjiéneme, me geme pwo de?»
38 Ke e pii telé wo Pétéru pie: «Geé pininim, ke geé bitekewé, ke me puukewé ne he nii Iésu *Kériso, beme o pineuhi ni ta pwo tewé, ke me geé hegi a Jenen Iitihi. 39  2.39 Ésaïe 57.19Be a *piapwo ânebun naa, ke a dewé me ni naîwé, me ati ni apulie na junihe élé mwo ité, na e bo todelé wo Padué, Padaame henye.»
40 Ke te junihe hiwon ni pwooti na e pajuujuhi ne telé, ke e pamwoiulé kon wo Pétéru. Ke e pii telé mwo pie: «Geé cela ko ni apulie na ta ni huô telé, beme geé o mulie.»
41  2.41 Apostolo 2.47, 4.4Hiwon ni apulie mu pelelé na lé hegi a pwooti te Pétéru. Ke lé céihi ne ko Iésu, ke puulé. É ha a tan naa, ke lé caa âmwonuhi a 3000. Ke bo ni béé nina lé caa mi céihi ânebun.
A bwo mulie te nina lé céihi
42  2.42 Apostolo 20.7Ati nina lé céihi, ke lé te cuwo ko pimu ibu me lépwo apostolo, ke lé téne ehi ni naado na lé pii. Ke lé ebii ibuhi a pwoloa* 2.42 Ebii ibuhi a pwoloa—A piwiinaado te Padaame. Nye pii mwo jenaa pie Caanilo (Sainte-Cène, Eucharistie). Piwiinaado bépaniimihi na a bénebwéne piwiinaado te Iésu me lépwo 12 apostolo ten, ânebuhe a bwo mele ten. Omehi Mataio 26.26−29., ke lé pipwoiitihi ibu.
43 Ke mepwo ni apulie, ke lé téetihi, ke mwotilé, be wo Padué, ke e habwii ne ko lépwo apostolo ni pipwojunuun na junihe hiwon.
44  2.44 Apostolo 4.32−35Ati nina lé céihi, ke te céiu a pwonimelé, ke lé pwo me ni naamuulé, ke me tai ni delé. 45 Lé icuhi ni pule telé, me ni wâé telé, ke lé pipwopii ne kolé ni cuhin, beme cuhi nina tice telé. 46 Ati he ni tan, ke lé te tai pipwoiitihi ibu *huâ iitihi, ke lé piwiinaado ibu ne he ni pomwa telé, ha a pipwodéén, ke a piwâénime. 47  2.47 Apostolo 6.7, 11.21Ke lé pipaunu Padué. Ke ati ni apulie, ke lé pipwodéén kolé. Ke wo Padaame, ke é ati he ni tan, ke e ne me pihiwon da nina e celuimilé.

2:1 2.1 Lévitique 23.15−21; Deutéronome 16.9−11

*2:1 2.1 Pentekote—50 ni tan alecehe a tan ko Pacika.

2:3 2.3 Mataio 3.11

2:4 2.4 Maréko 16.17; Apostolo 4.31, 10.44−46, 19.6

2:8 2.8 Ni niide a tii 9−11 he pwo grek, ke a behi pwooti na lé pii ne ni apulie ne he ni niide a tii 7 ke 8.

2:10 2.10 Kapados; Pont; Asia; Frigi; Pamfili—Lé mu ha amu Turki jenaa.

§2:15 2.15 9 inetéale… Wo lépwo Juif, ke lé bo wiinaado me ûdu ko 10 inetéale ko acaama alecehe a pwoiitihi.

2:17 2.17−21 Joël 3.1−5

2:25 2.25 Psaume 16.8−11

2:29 2.29 1 Rois 2.10

2:30 2.30 2 Samuel 7.12; Psaume 89.4−5, 132.11

2:31 2.31 Psaume 16.10

2:33 2.33 Apostolo 5.32, 7.55−56

2:34 2.34−35 Psaume 110.1

2:36 2.36 Apostolo 5.30−31

2:39 2.39 Ésaïe 57.19

2:41 2.41 Apostolo 2.47, 4.4

2:42 2.42 Apostolo 20.7

*2:42 2.42 Ebii ibuhi a pwoloa—A piwiinaado te Padaame. Nye pii mwo jenaa pie Caanilo (Sainte-Cène, Eucharistie). Piwiinaado bépaniimihi na a bénebwéne piwiinaado te Iésu me lépwo 12 apostolo ten, ânebuhe a bwo mele ten. Omehi Mataio 26.26−29.

2:44 2.44 Apostolo 4.32−35

2:47 2.47 Apostolo 6.7, 11.21