tii te ni 7 puco te ni acéihi <α>
2
(Pwahamii tii: 2―3)
1 <α> Te ni acéihi ne Éféso
2.1 Pii Beetihi 1.16[E pii tong* 2.1 Tong—Wo Ioane na e tii a tii. wo pa *Nahi Apulie pie]: «Go tii nge céii pa âcélo 2.1 Pa âcélo—ai Pa apihuô. Piwien ne ha a niide a tii 8,12,18. Omehi note ko Pii Beetihi 1.20. te ni acéihi ne Éféso pie:
«Weengi a pwooti tong, woéo pana é imwi ne ha a naatiing pwo jui ni 7 ceni; ke é engen ha awieme ni 7 mwomiû mwani megele. 2.2 1 Ioane 4.1É caa temehi ni mulihewé 2.2 Mulihewé—Grek: A mulihem. A tii, ke e tii ne te pa apiwéihi puco te ni acéihi, be me de ati ni acéihi na e wéihi., me ni penem dewé me ni bwo picani tewé, be geé te cumang. Ke é caa temehi pie, geé cubwoni ni béén na nimelé me lé pwo nina ta. Be geé caa temehi lépwo agele, na lé pii pie lépwo *apostolo [na é pahedelé ngen]. Ke geé cumang ne he ni picani, be wonaa mu kong. Kehe icehi ana time geé uce patupwo a céihi tewé ne kong§ 2.3 2e phrase—Grek: Time uce emaan gewé..
«Kehe te ju céiu cehi ana geé pwo na ta, ke é cihe me mwoiu ne kowé. Be geé caa patieden ni pwonimewé kong* 2.4 Pwonimewé kong—ai Ni pwonimewé ko lépwo acéihi bééwé. na e mu kowé ânebun. 2.5 Pii Beetihi 3.3Wâé heme geé niimihi, he celi geé tupwo nelang. Ke geé pininim ke geé bitekewé, me geé mulie mwo he ni bwomu tewé bwolihi [na wâé te Padué]! Be koli é bo âbé mwonukewé, ke é pé kojakewé ni mwomiû tewé.
«Kehe icehi ana weengi ni bwomu tewé na wâé. Be geé téétihi, pwohewiiéo, ni penem de lépwo Nicolaïte 2.6 Lépwo Nicolaïte—Lépwo apwopune na lépwo agele na lé pacémuni lépwo acéihi ne ko Kériso ko ni pwooti na gele. Wieli lé pii pie, e kolé a bwo temehinaado na neduwohi, ke lé niimihi pie a jenenye cehi na a junaado, kehe time uce a éénye, é mulang kuti na wâé heme nye mulie hauli ko a éénye. Wieli lé âcéi pa apulie na a niin pie Nicolaüs..
2.7 Genèse 2.9; Pii Beetihi 22.2,19«Wo paceli pwo ce pwojéénen, ke wâé heme e téne ana e pii na a *Jenen Iitihi te ni acéihi!
«Ke wo lépwona lé piwéden [koja a ta] ke é bo ne telé a mwomwon, me lé wii a acehi a acuwo ko a mulip, na e ha apwoamu te Padué na e he *miiden.»
2 <α> Te ni acéihi ne Smirne
[Ke e pii tong mwo wo pa Nahi Apulie pie]: «Go tii nge céii pa âcélo te ni acéihi ne Smirne pie:
«Weengi a pwooti tong, woéo na é atabuhi kon, ke é anebwén kon, li é caa mele, ke é caa mulie cemwo. Ke é pii tewé pie:
2.9 2 Korénit 11.14−15; Pii Beetihi 3.9«É caa temehi a bwo mu he ni picani tewé, me a bwo tice dewé. Ke te junihe hiwon ni *adéihi te Padué ne kowé! Ke é caa temehi ni pihota te lépwona lé pii pie lépwo *Juif, kehe time uce lépwo Juif. Be lépwo apulie te *Caatana.
10  2.10 2 Timoté 4.8; Cang 1.12«Ke é pii tewé pie: O bo pwo ace cuwo benaamwon 2.10 Ace cuwo benaamwon—Grek: 10 ni tan, a ine a cuwo benaamwon. celi geé o mu he ni picani, me téé hen. Be wo Caatana, ke e o te ju pwome ne ce béén mu kowé he karépu, beme a bwo tacebwénikewé ati he na 10 ni tan. Kehe icehi ana geé nemwo pwo me mwotikewé. Kehe geé cumang ne he ni céihi tewé, piwien heme e â taunukewé. Be é bo pwo ce ceme ni penem dewé§ 2.10 É bo pwo ce ceme ni penem dewé: a mulie dieli mwo—ai É bo ne tewé a ju mulip, ai É bo ne tewé ce cemewé me geé mulie ha a mulie. Grek: A kuron ko a mulie.: a *mulie dieli mwo.
11  2.11 Pii Beetihi 20.14, 21.8«Wo paceli pwo ce pwojéénen, ke wâé heme e téne ana e pii na a Jenen Iitihi te ni acéihi!»
«Wo lépwona lé piwéden [koja a ta] ke time uce tatéélé a béalohe mele. [Be lé bo mulie pele Padué dieli mwo]!»
3 <α> Te ni acéihi ne Pergame
12 [Ke e pii tong mwo wo pa Nahi Apulie pie]: «Go tii nge céii pa âcélo te ni acéihi ne Pergame pie:
«Weengi a pwooti tong, woéo pana pwo a teua tong, na pipwon waalihi, ke é pii tewé pie:
13 «É temehi pie, é he na geé mu lang, ke e pihuô nelang wo Caatana. Kehe icehi ana geé te cumang ne kong. Ke é caa temehi pie, lé pé kojakewé Antipas, pana mwomwon nang, ke e pajuujuéo. Ke lé taunueng, ne ha a pwomwo ubwo tewé, he na e mu lang wo Caatana. Kehe icehi ana time geé uce tahi taabwon a céihi tewé ne kong.
14  2.14 Nombres 22―24, 25.1−2, 31.16; 2 Pétéru 2.15«Kehe te ju céiu cehi ana pwo a bwopemiko na ta, ke é cihe me mwoiu ne kowé. Be élé pelewé wo lépwo apulie na lé pipwohewii Balaam. Be [pa *péroféta agele ânebun, he li] e picani te pa daame Balak, beme e pipatiedeni a bele *Isaraéla. Be e pwo me lé wii ni *âpwailo na ne te ni *déme duéé. Ke e pwo me lé jéilé ne ko Padué ne ni béén.
15 «Ke wonaa ne pelewé jenaa, be pwo ce bééwé celi lé âcehi ni cémun de lépwo Nicolaïte. 16  2.16 Pii Beetihi 3.11Ke é pii tewé pie, geé pininim, ke geé bitekewé! Be koli é tuie ne kowé. Ke é pwopa ne kolé, ko a teua na e wie mu pwong* 2.16 A teua na e wie mu pwong—A ocine ko a pwooti te Padaame na juuju. Wo Iésu, ke e bo pé a pwooti ten, beme e tauti lépwo agele na lé pibitehi ni pwooti ten..
17  2.17 Exode 16.4,14−15,33−34; Ésaïe 62.2; Ioane 6.48−50«Wo paceli pwo ce pwojéénen, ke wâé heme e téne ana e pii na a Jenen Iitihi te ni acéihi!
«Wo lépwona lé piwéden [koja a ta] ke é bo ne telé a wiinaado mu he miiden: a manne na neduwohi 2.17 Manne na neduwohi—Wo Padué, ke e pwo me lé wiinaado ne ni Isaraéla na lé mu ha a da, ko a manne. Omehi 2e note ko Ébéru 9.4. Lé niimihi wo lépwo béé Juif pie, wo péroféta Iérémia, ke e neduwohi ce nehi manne, ucéihi a tan na bo pacuwohi a pwodaame te pa Mesia.. Ke é bo ne telé a péi na pwojo, na tii ne kon a nii na mwo coho. Ke time e uce temehi a nii naa wo pace céiu apulie, kehe te icehi pa apulie na e hegi!»
4 <α> Te ni acéihi ne Tiatire
18  2.18 Pii Beetihi 1.14−15[Ke e pii tong mwo wo pa Nahi Apulie pie]: «Go tii nge céii pa âcélo te ni acéihi ne Tiatire pie:
«Weengi a pwooti tong, woéo pa *Naî Padué, woéo na lupwo naamiing, ke pwohewii a duwele miû. Ke lupwo ang, ke pwohewii ni toki megele, na éle ko miû, ke te junihe pwomelaan. Ke é pii tewé pie:
19 «É caa temehi ni mulihewé, me ni penem dewé. Be geé céihi ne kong, ke eânimewé te ni apulie, ke geé picani telé. Ke geé picani ne kowé, ke geé te cumang. Ke é temehi pie, geé te junihe pwo ni penem na hiwon kojan ânebun.
20  2.20 1 Rois 16.31; 2 Rois 9.22«Kehe te ju céiu cehi ana pwo a bwopemiko na ta, ke é cihe me mwoiu ne kowé. Be [te junihe muhi tong he] time geé uce pacuwo Jézabel 2.20 Jézabel—Wieli a ocine ko Jézabel, ne ha a Élele Iitihi Ânebun, he li e pébé a pwoiitihi te Baal. Omehi 1 Rois 16.31−33.. Wo ênaa, ke e pii pie, ê péroféta celi e pébé a pwooti tong. Kehe icehi ana e gele, ke e bite ni apulie tong, me lé pwo nina ta. Be e pwo me lé wii ni âpwailo na ne te ni déme duéé. Ke e pwo me lé jéilé ne ko Padué ne ni béén.
21 «E pwohewii ni toomwo pwopwaaden§ 2.21 E pwohewii ni toomwo pwopwaaden—A ocine ko a mulie na time e uce paciiti Padué.. Ke é te junihe ne ten ni benaamwon me e pininim me biteeng. Kehe icehi ana time uce nimen me e pitaatééhi a mulihen, be nimen me e te pwo toomwo pwopwaaden.
22 «Ke me wonaa, ke é o tahieng ne pwo apule ko picani, me lépwona piwie ni huô telé na ta, hemepie time lé uce pininim me lé pibitelé koja ni huô naa.
23  2.23 Psaume 7.10; Jérémie 17.10; Pii Beetihi 20.12−13«Éa, é bo pwo me lé mele ati, wo lépwona lé âcéin* 2.23 Lépwona lé âcéin—Grek: Ni naîn.. Ke ati ni acéihi, ke lé bo tai temehi pie, woéo pana é temehi ati ni bwo niimihinaado me nina nime ni apulie kon. [Geé pipwocile!] Be é bo muko pétaapwo ne tewé, âcehi ni muko pétaapwo penem dewé.
24 «Mepwo é ne ko lépwona lé âcéi Jézabel, ke lé pii pie, lé hane ce cémun celi eda. Kehe lé te ju gele, be lé hane Caatana 2.24 1re & 2e phrases—Grek: Lé pii pie, lé temehi nina pieda ne pele Caatana.. Kehe icehi ana time lé uce wonaa wo lépwo béén mu kowé mulang Tiatire. Kehe [a pwooti tong me dewé, ke] time uce ace âneule celi junihe téé. 25  2.25 Pii Beetihi 3.11Kehe geé imwi mangihi nina etewé 2.25 Nina etewé, ke geé imwi mangihi—Ni céihi telé, me ni naado na wâé na lé pwo., die ha ace bwo mwojuia mwo tong.
26-27  2.26−27 Psaume 2.8−9«Wo lépwona lé piwéden, wo lépwona lé piténedeéo dieli ha a pwonehin, ke é bo ne telé a mwomwon na e ne tong wo Caa tong. Ke lé bo pihuôhi ati ni bele pwo bwohemwo. Ke lé bo taiilé ko a betoki, pwohewii a bwo taii ne ni tam pule. 28  2.28 Pii Beetihi 22.16Ke é o ne telé mwo a ceni pwopwometan, na e pé da a téale [beme a inenaado ko a bwo piwéden delé].
29 «Wo paceli pwo ce pwojéénen, ke wâé heme e téne ana e pii na a Jenen Iitihi te ni acéihi!»

2:1 2.1 Pii Beetihi 1.16

*2:1 2.1 Tong—Wo Ioane na e tii a tii.

2:1 2.1 Pa âcélo—ai Pa apihuô. Piwien ne ha a niide a tii 8,12,18. Omehi note ko Pii Beetihi 1.20.

2:2 2.2 1 Ioane 4.1

2:2 2.2 Mulihewé—Grek: A mulihem. A tii, ke e tii ne te pa apiwéihi puco te ni acéihi, be me de ati ni acéihi na e wéihi.

§2:3 2.3 2e phrase—Grek: Time uce emaan gewé.

*2:4 2.4 Pwonimewé kong—ai Ni pwonimewé ko lépwo acéihi bééwé.

2:5 2.5 Pii Beetihi 3.3

2:6 2.6 Lépwo Nicolaïte—Lépwo apwopune na lépwo agele na lé pacémuni lépwo acéihi ne ko Kériso ko ni pwooti na gele. Wieli lé pii pie, e kolé a bwo temehinaado na neduwohi, ke lé niimihi pie a jenenye cehi na a junaado, kehe time uce a éénye, é mulang kuti na wâé heme nye mulie hauli ko a éénye. Wieli lé âcéi pa apulie na a niin pie Nicolaüs.

2:7 2.7 Genèse 2.9; Pii Beetihi 22.2,19

2:9 2.9 2 Korénit 11.14−15; Pii Beetihi 3.9

2:10 2.10 2 Timoté 4.8; Cang 1.12

2:10 2.10 Ace cuwo benaamwon—Grek: 10 ni tan, a ine a cuwo benaamwon.

§2:10 2.10 É bo pwo ce ceme ni penem dewé: a mulie dieli mwo—ai É bo ne tewé a ju mulip, ai É bo ne tewé ce cemewé me geé mulie ha a mulie. Grek: A kuron ko a mulie.

2:11 2.11 Pii Beetihi 20.14, 21.8

2:14 2.14 Nombres 22―24, 25.1−2, 31.16; 2 Pétéru 2.15

2:16 2.16 Pii Beetihi 3.11

*2:16 2.16 A teua na e wie mu pwong—A ocine ko a pwooti te Padaame na juuju. Wo Iésu, ke e bo pé a pwooti ten, beme e tauti lépwo agele na lé pibitehi ni pwooti ten.

2:17 2.17 Exode 16.4,14−15,33−34; Ésaïe 62.2; Ioane 6.48−50

2:17 2.17 Manne na neduwohi—Wo Padué, ke e pwo me lé wiinaado ne ni Isaraéla na lé mu ha a da, ko a manne. Omehi 2e note ko Ébéru 9.4. Lé niimihi wo lépwo béé Juif pie, wo péroféta Iérémia, ke e neduwohi ce nehi manne, ucéihi a tan na bo pacuwohi a pwodaame te pa Mesia.

2:18 2.18 Pii Beetihi 1.14−15

2:20 2.20 1 Rois 16.31; 2 Rois 9.22

2:20 2.20 Jézabel—Wieli a ocine ko Jézabel, ne ha a Élele Iitihi Ânebun, he li e pébé a pwoiitihi te Baal. Omehi 1 Rois 16.31−33.

§2:21 2.21 E pwohewii ni toomwo pwopwaaden—A ocine ko a mulie na time e uce paciiti Padué.

2:23 2.23 Psaume 7.10; Jérémie 17.10; Pii Beetihi 20.12−13

*2:23 2.23 Lépwona lé âcéin—Grek: Ni naîn.

2:24 2.24 1re & 2e phrases—Grek: Lé pii pie, lé temehi nina pieda ne pele Caatana.

2:25 2.25 Pii Beetihi 3.11

2:25 2.25 Nina etewé, ke geé imwi mangihi—Ni céihi telé, me ni naado na wâé na lé pwo.

2:26-27 2.26−27 Psaume 2.8−9

2:28 2.28 Pii Beetihi 22.16