2
U Namnamei u Goagono tere Sunahan e kouluma
Te butuma u Lan u Goagono ti ngöei u Pentikos,* bu katunun tsitsilo e ka hoboto ria tara toa makum. Bu toa u ling e songots butu mato i Kolö me here namei u ualupu pan te olongoma, me saputena a hana luma hoboto ti gum ien. Ba nori i tareto a ka te herei u kulupu me la kalakalana me na töna tara man toa man katun hoboto. Ba nori e saputu hoboto mier u Namnamei u Goagono tere Sunahan, ba nonei e haranga ranen ba nori te toan töho hoboto ria turu man ranga halhal u para. U Jiu u para turu han hoboto i kaia i Jerusalem, u Jiu hamana ti hengo u ranga tere Sunahan. Ba poata ti ketaia u katunun tsitsilo, bu katun u para i hengoto me mi gono hobotor. Ba nori i asingoto koruto me poier, “Ara a man toa man katun e hengoera u katun teka ba te töho ria turu mar ranga i tarara.” Ba nori e asingotor me poier, “U katun teka te rangar nori hoboto a tei Galili. Taraha tsiponi te hengo merei ra u katun teka ba te töho ria turu mar ranga i tarara? Ara u katununa tara man provins i Patia na i Midia ni Ilam ni Mesopotemia ni Judia ni Kapadosia ni Pontas ni Eisia. 10-11 Na i Piritsia ni Pampilia ni Itsip na tara man makum i Libia te sukusuku uana i Sairini. Na palair u katununa i Rom, u Jiu hamana na pala halhal ti lu hasi u lotu turu Jiu, na palair u katununa i Krit na i Arebia. Ara hoboto e hengo raren ba nori te töho ria turu mar ranga i tarara ba te hatei ner a man toukui pan te kato e Sunahan!” 12 Ba nori e asingoto hobotor me lagi hakhakatsir ba te hihirangatsir, “Aha nonei koru a mouna a ka teka?” 13 Kaba palai i ranga hamatsingolo ren me poier, “U katun teka e tutu mer a wain.”
E Pita e ranga u tara barebana
14 Be Pita e takei gono merena a 12 a aposol me ranga hapanina me poiena turu barebana, “Alimiu u katunur i Judia na limiu hoboto te ka mua i Jerusalem, hengo tale iam u ranga i tar ba lia te ranga hatarare negu a man ka teka i tamilimiu. 15 Alam u katun teka e ma tutu memi a wain te poe milimiu. U katun e namala ua hatuturi tara nain kilok tara bongbong. 16 Kaba a ka reka e ranga mamin e Joel a propet tere Sunahan i manasa ba te poiena,
17 ‘E Sunahan e poiena,
Tara poata i murimuri te sukusukun kapa noa romana a poata hoboto, alia e katoe gou romana a ka teka:
Alia e hala nagou romana u Namnamei i tar turu katun hoboto.
Na galapien tson i tamilimiu na galapien tohaliou has e na ranga nariou romana u ranga turu propet.
Nu katun u hitots i tamilimiu e tare riou romana a man hiharuto, nu sinasoho e butu nou romana turu tsonpan i tamilimiu.
18 E manana. Na tara poata teka alia e hala nagou romana u Namnamei i tar turu tsonun kui nu taholun kui i tar, ba nori te na ranga nariou romana u ranga turu propet.
19 Na lia te haruto nagou romana a man hiharuts i iasa i kolö na man hiharuts i puta turu tsikitsiki — u rahatsing nu tula nu ruhu pan.
20 A pitala e kuhil nou romana na tsihau e rörö here noi romana u rahatsing, i mam te butu noa u Lan tara Tsunono — u Lan u kapan koru.
21 Na Tsunono e taguhu ranou romana u katun te singo uar i tanen, bu katun teka te ma tatei omi roi.’
 
E Sunahan te ranga u teka. 22 “Alimiu u katunur i Israel, hengoe iam u ranga i tar. E Iesu ni Nasaret nonei a katun te hopu kapin e Sunahan. Ne Sunahan e hale ien a nitagala ba nonei te katoena a man mirakul pan i matamilimiu, na man ka teka e harutein te mana uana e Iesu. Alimiu e atei namiu a ka teka, taraha nonei e butuia tara han teka. 23 E Sunahan e atei mam me haka ba rena u katun te gi pile kap menien e Iesu ba te hala narien i tamilimiu. Na limiu tu kato hamatie men, taraha alimiu u tagala sil iam u katun u omi gi tapala nia e Iesu tara koruse. 24 Kaba e Sunahan e hatakei poutse ien tara tou mate i tanen. E Sunahan e purese bani e Iesu a kits tara tou mate i tanen, taraha a tou mate e ma antuna korui te ga kits kap meni e Iesu. 25 E tuburara e Devit e rangein e Iesu i manasa me poiena tere Sunahan,
‘Alia u tarei a Tsunono ba nonei te roron kakana i rehir.
Nonei e kana tara pal matou i tar ba lia te ma tatei tokugi.
26 A torir e sasalana nu ranga i tar e haruto nena a nisasala i tar.
Na peisar e ka haniga has nou romana.
27 Taraha, alö e ma la ba namoi romana u namnamei i tar ba te kakana turu mate. E moa.
Alö e ma haniga moi romana te go koreme u a tsomi i tamulö. E moa.
28 Alö u harutoei lia a maroro te la uana tara nitoatoa.
Na lö e kato hasasala korue mou romana lia, taraha alö e ka gono memou romana lia.’ E Devit te ranga u teka.” 29 E Pita e ranga lel me poiena, “A ma tsi hahatoulana i tar, alia e ranga halesala negu e Devit a King i tarara i manasa e mate hakapa ba nori i honge ten tara kiou, na kioun mate i tanen e ka noa hasina i romana. 30 Nonei a propet, na nonei e atei sil e Sunahan e hale ien u ranga te mana u i iasa. E Sunahan e ranga mamin nonei e hatuolena romana a toa katun tara pala tere Devit ba nonei te kingina romana. 31 Ne Devit e atei sil a ka teka ba nonei e ranga mam nena e Mesaia a katun te hopu kapin e Sunahan. Ba nonei e poiena e Mesaia e ga takei poutsia tara tou mate i tanen. E kato u,
‘E Sunahan e ma la ba nien ba nonei te kakana turu mate. E moa.
A tuanreinen e ma koremei.’
 
32 Nonei e Iesu teka e Sunahan e hatakei poutsen, na alam u tara hobotsen ba lam te habulungana namen. 33 Na nonei e la hakapa u i iasa me na gumuna i rehina e Sunahan, be Sunahan e hale neien u Namnamei u Goagono te ranga mam nen i manasa. Na a ka te tare milimiu na te hengoe milimiu nonei u Namnamei teka te hala rame ien lam. 34-35 A katun te la u i Kolö e ma Devit nei, taraha nonei e poei, ‘A Tsunono e poei tara Tsunono i tar,
Gumia i reka tara pal matou i tar antunana tara poata te hale goi lia lö u katun te paköe rio lö ba lö te na pita-puta ramoen.’ 36 “U katun hobotor i Israel e gi atei sil talei a ka teka: nonei e Iesu teka tu tapala niam limiu tara koruse, e Sunahan e katoe ien a Tsunono na Mesaia, a katun ti hahalosoi ra!” E Pita e hakapeia u ranga i tanen teka. 37 Poata ti hengoia a barebana u ranga teka, ba nori e toku korur ba te ranga mer e Pita nu palair u aposol me poier, “A ma tsi hahatoulana, alam e go kato aha?” 38 Be Pita e poieto i taren, “Hakapa korue iam u markato u omi nu hakats u omi i tamilimiu ba limiu te na luemiu a baptais te haruto nena alimiu u katun tere Iesu Kristo. Be Sunahan te toan lu ba bera noi limiu u markato u omi, ba nonei te hala has ranoi limiu u Namnamei u Goagono. 39 U Bulungana u Niga teka e la uana i tamilimiu na tara galapien has i tamilimiu i murimuri. Na nonei e la has uana turu katun hoboto te ka ria tara han i lehana na turu katun hoboto te ngö rena e Sunahan.” 40 Be Pita e hatei has rane ien u ranga u para lel ba te ranga hatatagina i taren me poiena, “Hanei iam! Alimiu e namos lu hasemiu a nihahuna te la uanama romana tara hei barebana i romana.” 41 Ba barebana ti hengo u ranga i tanen e toan luer a baptais. Sukusukuna tara 3000 a katun i mi honoto gono mei u katunun tsitsilo turu lan teka. 42 Nori i ka hobotoia tara poata a para ba te hihitaguhir me hengoer u hihatutsina turu aposol. Ba nori e nonou hoboto hasir ba te singo hoboto uar tere Sunahan.
A barebana ti hamana i ka haniga hoboto
43 Bu aposol e katoer a mirakul a para, ba barebana e matoutu korur. 44 A barebana hoboto ti hamana i ka hoboto ba te hiamolamola ner a man ka hoboto i taren. 45 Ba nori e hahol ner a man ka i taren ba te luer a moni me molamola rari u katun hoboto ti moa ta moni. 46 Ba nori e la hobotor tara Luman Lotu Pan turu mamanu lan ba te ka mer u toa u hakats. Ba nori i nonou hobototo i luma i taren, ba nori i sasala mieto ti molamola merien a kannou. 47 Ba nori e hatsunono hiton ner e Sunahan ba barebana te haniga raren. Na turu mamanu lan a Tsunono e honoter u katun ti hamana hatsimusia tara pal barebana i taren.