2
Na patu toana beto na bubutu madina
Mu loa paleria sira doru roiti ikikeredi, doru seseke, na kokonoa beto na poja vivikeria na goto tinoni. Kai muqisi podeke vei tugu na melalu sa nyorogua susu vivitigi poni sa agou ba mu kidepe vivitigi veinia tugu isa sa na paranga tana Tamasa. Ko muna nongoria beto muna tutia agou sa kode muna pidoko sae ko muna taalo sagou. Ura qu tei valilingia tu agou sa na vairoqu tana Bangara.Kera Vinatarasae 34.8.
Mu lame tata tana Bangara. Isa sa na patu toana qai kilu pale ira na tinoni, ba isa tugu sa na poreveveina pana vivile tana Tamasa.Kera Vinatarasae 118.22; Aisea 28.16. Agou mekamiu sa qu vei na patu toana ko mu somana tavaroiti pana vaturuna na ruma tabuna sa roitinia na Gagala Tabuna. Ketakoi muna roiti vei ira na iama madidi sagou ko muna pogoso lameniria na vavakukuvu liosodi isa sa vaqerai na Tamasa pa ginuana na roiti sa roitinia i Jisu Karisito. Ura na kolena pana Kukuti Tabuna sa na paranga api:
<<Doro! Qa vakolea kai patu pa Zaione
na patu viviso tavilena beto poreveveina.
Ko na tinoni sa vakolea nona totoravusu tana
sa minake tavakea,>> sau.Aisea 28.16.
Ko agou qu vasosotoa na Karisito sa qu valavatia sisa, goto ira qaike vasosotoa ba sa korapa tugu poreveveina sisa, vei sa pojai na Kukuti Tabuna, pira sau,
<<Na patu qai kilu pale
ira na tinoni vavaturu ruma,
isa tugu sa na kuta patu viviso,>>Kera Vinatarasae 118.22. sau.
Beto isa vei sa pojai mule na Kukuti Tabuna sa pira sau,
<<Kai patu vaivavukelena
beto kai patu lavata vaivatatupena,>>Aisea 8.14-15. sau.
Qai tatupe sira ura qaike vasosotoa ira sa na paranga tana Tamasa. Ko qai gosoria tugu ira sisa vei qai talevenia ko mai gosoria.
Ba agou sa na tinoni tavilemiu, na iama tuti bangara, na puku tinoni liosomiu, beto nona mekana na Tamasa sagou. Agou sa qu taudukunia ko muna vavakato votunia sa na roiti vaivagabaradi tana Tamasa, isa na Tamasa sa kuku votunigou pana rodomo ko sa vavotu lamegou pana ona kabere. 10 Pana totoso qai jola lao pori nake tinoni tana Tamasa sagou, ba kopira sa na ona tinoni isa sagou. Pana totoso qai jola lao pori quke valilingia agou sa na vairoqu vaitokai tana Tamasa, ba kopira sa qu valilingia sa na vairoqu vaitokai isa.
Mu toa vei na nabulu tana Tamasa
11 Ka visa baere jonga, qa tepa vivitigigou ara sagou qu suvere vei na tinoni gotomiu beto na tinoni kamumiu ko mu loa paleria sira na nyorogua ikikeredi qai vei na kana pana toa tini. 12 Pana miu suvere vaisomanai tadira tinoni karovodi sa mu vajonganaia sa na miu uana. Ko tonai mai jutunigou na tinoni ikikeremiu poni sa mu vabatiniria na miu roiti jongadi ko tonai mina lagere tutiniria na tinoni sa na Tamasa poni sa mai vatarasaea ira sa na Tamasa.
13 Pana valavatana na Bangara sa mu vataberia sira doru tinoni qai taudukunia sa na neqi ko qai suvere pa qavuna. Mu vatabea na kuta bangara lavata pa qavuna beto mu vataberia tugu sira na tinoni vaitoni sa vileria isa. 14 Ira tugu sira na tinoni sa vileria isa ko mai vakilasaria sira na tinoni ikikeredi beto mai valavataria sira na tinoni qai roitinia na jongana. 15 Ura na nyorogua tana Tamasa sa ira na tinoni ikikeredi sa mai noso poja vivikeregou pana dia soana ikikeredi sagou tonai mai batiria ira sa na miu roiti jongadi muna roitiniria agou. 16 Mu suvere vei ira na tinoni taruvatamiu. Ba muke varoitia na miu toa taruvatana ko bu roitiniria sira na sakasava ikikeredi, goto mu toa vei tu na nabulu tana Tamasa. 17 Mu pangaganiria sira doru tinoni, mu roroquria sira agou qu mekarai rangea na Karisito, mu valavatia na Tamasa beto mu pangagania sa na kuta bangara lavata pa qavuna.
18 Agou na pinausu sa mu tuti viketairia beto mu pangaganiria sira na miu bangara. Ko nake ira gu mekadi na bangara qai jonga beto qai vajongana lao tana goto tinoni sa muna veiniria, goto ira na bangara qaike vajongagou ba mu veiniria tugu. 19 Ura na Tamasa sa qerania sa na tinoni tonai bi gosoria na tapata ba sa gigilai na tinoni isa sa na monanana na Tamasa, ko sa varajai gu isa sa na vitigi sake pada ko bi gosororia isa. 20 Tonai qu roiti vasela ko qu tapiqolo taleniria agou sira na sela qu roitiniria ba qu vangajuria gu sa na vitigi ira. Ba kepore kai sakasava jongana bu tekunia agou sa na tapata qu gosoria tonai. Goto tonai quke kilasaniria agou sira na vitigi qu gosororia tonai qu roitiniria na roiti jongadi, sa isa sa vaqerai na Tamasa sisa. 21 Ko na toa vei inara sa sa kukunigou na Tamasa agou. Ura na Karisito sa tei gosororia tugu sira na vitigi ko sa tokanigou sagou beto ko sa vakole vanigou isa sa kai vinapapada jongana ko agou ba muna rerege tutia sa na pou nenena isa. 22 Kepore kai sela bi roitinia beto kepore kai seseke bi tanongoro pa nona paranga sisa.Aisea 53.9. 23 Tonai qai poja tarinia doru paranga ikeredi, poni sake bei laoniria na paranga ikeredi. Tonai qai vania na tapata, poni sake vaiperaona ko bi vanosoria, goto sa vakole laoa na ona toa tana Tamasa tu isa sa vaituti pana tuvisi. 24 Na Karisito sa pogosia pana tinina tonai sa mate pa korosi sa na vinakilasana na sela tadagita. Ko sa vei sa gita taqe taruvata pana neqi tana sela ko taqe toania na toa tuvisina. Pana palekana isa sa qu tasalana sagou. 25 Perangana qu vei na sipi mumana sagou ba kopira qu tei tatoni mule lao tu tana Karisito isa na sepati beto isa sa kopunia na miu toa.

2:3 Kera Vinatarasae 34.8.

2:4 Kera Vinatarasae 118.22; Aisea 28.16.

2:6 Aisea 28.16.

2:7 Kera Vinatarasae 118.22.

2:8 Aisea 8.14-15.

2:22 Aisea 53.9.