4
I Jisu Sa Tatotoke
(Matiu 4.1-11; Maka 1.12-13)
1 Ego sa pugelia na Gagala Tabuna si Jisu, ko sa taloa pa pie Jodani ko mi muleona sau. Ko tonai sa mule sa sa tonia lao pa qega na Gagala Tabuna sisa, 2 ko sa kole qoqorai na bangaradi na tomate ka madengavuluputa rane sisa. Ko pa doruna na totoso isa sa kepore kai sa bi tekua sisa, ko tonai sa jola ka madengavulu rane sa sa burana.
3 Beto pira saunia na bangaradi na tomate sisa, <<Vei muna Tuna sosoto na Tamasa sao, sa mu parangia na patu api ko mi peluku bereti,>> sau.
4 Poni sa oea i Jisu sisa, <<Pira tu sau sa sa kole pa Kukuti Tabuna, <Na tinoni sa sake toania na bereti gagale mekana,>Vavanau 8.3. sau,>> sau si Jisu.
5 Ego beto sa na bangaradi na tomete sa toni saenia mule pa kai ia ululuna si Jisu ko sa vabatinia pa kai iapeki totoso sa doruna na binangara pa kasia gusu. 6 Beto sa pira saunia na bangaradi na tomate sisa, <<Ao mana vani betogo sira dorudi na neqi aipira beto na dia isisongo, ura ara gu qa tei taianiria tu sa aipira ko na tinoni mana nyogua vania ara sa mana boka vania gu. 7 Ko ao sa vei muna vatarasaesiu ara, poni sa muna isongo betoria ao mana veinigo sira dorudi pira,>> saunia.
8 Poni sa oea i Jisu sisa, pira saunia, <<Ba pira tu sau sa na Kukuti Tabuna, <Na Bangara na mua Tamasa mu vatarasaea, beto ko isa gu mekana mu nabulunia,>Vavanau 6.13. sau,>> sau si Jisu.
9 Ego beto sa sa toni laonia na bangaradi na tomate pa Jerusalema si Jisu, ko sa toni kesa vaturua pa babanana na kakabarena zelepade, beto pira saunia, <<Vei muna Tuna na Tamasa sao, sa mu koko lani mu soqolo gore. 10 Ura sa paranga na Kukuti Tabuna,
<Na Bangara mina garunuria sira na ona mateana
ko mai kopu vasarego.
11 Beto ko mai kalogo ira pa limadi
ko maike isongo paleka podeke
pa papatu sira na nenemu,>Kera Vinatarasae 91.11-12. sau,>>
sau sa na bangaradi na tomate.
12 Poni sa oea i Jisu sisa, pira saunia, <<Pira tu sau sa na paranga pa Kukuti Tabuna, <Muke podeke vagonai na Bangara na mua Tamasa,>Vavanau 6.16. sau,>> sau si Jisu.
13 Ego ko pa liguna sa vaokotoria na bangaradi na tomate sira doru ona totoke, sa sa taloa riu gu mai tinganai sa kamua mule kai totoso jongana.
I Jisu sa Podalainia na ona Roiti Ninabulu pa Qalili
(Matiu 4.12-17; Maka 1.14-15)
14 Ego totonai sa beto doru ginugua pira sa sa mule laona pa Qalili si Jisu, ko na neqi tana Gagala Tabuna sa sa kole tana. Ko na nongorona isa sa sa tapiara lekogo pa doruna na ia ketakoi. 15 Ko sa vavaivagigalai sisa pa okokoto ruma vavaikamuna ketakoi, ko qai vatarasae betoa ira doru tinoni sisa.
I Jisu sa Takilu Pale pa Nazareti
(Matiu 13.53-58; Maka 6.1-6)
16 Beto sa sa mule lao pa Nazareti si Jisu, isa na gusu ketakoi sa lavata sae. Ko pa rane Minere sa lao somana pa ruma vavaikamuna sa vevei tugu doru totoso. Ko totonai sa turu sisa ko sa tiroa na Kukuti Tabuna. 17 Na buka sa kolea na paranga ti Aisea na tinoni kokorotai sa qai valao vania ira, ko sa viloto revatia isa sa ketakoi qai takuti vakole ira na paranga qai poja vei pira ko sa tiroa,
18 <<Na Gagalana na Bangara sa sa kole taqu,
ura sa vilesiu isa sara
ko mana taraenia na nongoro jongana tadira qai golaba.
Sa garunusiu isa sara
ko mana ule votunia na toa taruvatana tadira qai tapiu,
beto na revangana na matadi ira qai leqa,
ko mana ruvataria
ira qai nganganguluria ira na tinoni,
19 beto ko mana taraenia ara
na totoso mina aloria na tinoni na Bangara,>>Aisea 61.1-2. sau.
20 Beto sa sa polo vijongo beia isa sa na Kukuti Tabuna ko sa vamule lao vania na nabulu kopu, beto sa toqo ko mi podalai vaivagigalai tadira na tinoni sau. Ko qai doro vatotogasia ira doru tinoni pa leo ruma vavaikamuna, 21 sa sa paranga sisa, <<Pa rane pa ngeni tugu api sa sa gore votu sa na Kukuti Tabuna qu koni nongoria ina!>> sau.
22 Ko qai paranga vasae betoa ira doru sisa beto qai gabarania ira sira doru ona paranga vavagegoaidi sa paranga votuniria isa. Ko qai kole paranga vei pira sira, <<Bi goto sakeu ko na tuna gu i Josepa sina, oko!>> qarigu.
23 Poni sa pira sauniria sira, <<Qa gigila vataleaqua ara sa kode muna gona lamenia agou taqu sa na paranga vei api, <Ao na tino vaisalana mu salana mulenigo moko! Ira na sakasava qe nongoroniria qu roitiniria pa Kepaniami sa mu roitiniria lani pa mua gusu ketakoi qu lavata sae!> munagunisiu,>> sau. 24 Beto pira sau, <<Ma poja sosotonigou ara sagou: na tinoni kokorotai sa sake tavalavata pa nona gusu ketakoi sa lavata sae. 25 Na sosotona sa ma pojanigou agou. Pa totoso tai Elaija sa na motadi tugu sira na nanaboko qai suvere pa Izireli pa kue aoro kobuna tonai kepore na okoro, beto ko tonai sa raja na songe lavata pa doruna na ia ketakoi. 26 Ba na Tamasa sake garunu laonia tana kame ira pira pa Izireli si Elaija, goto sa tagarunu laonia tu tana kai nanaboko pa gugusu pa Sarepata, kai gusu pa pikata gugusu pa Sidoni sisa. 27 Beto ko pa totoso tai Elaisa na tinoni kokorotai sa qai motadi sira na tinoni popoqudi qai korapa suveredia tugu pa Izireli, ba kepore sa kame ira bi tataloso valioso, goto i Neamani na tinoni pa Siria gu,>> sau.
28 Ko totonai qai nongoria ira doru tinoni pa leo ruma vavaikamuna sisa vei inara sa qai tagigiri vivikereniria. 29 Ko qai gasa turu ko qai lao ragata votunia pa peguruna na gusu sisa, beto ko qai toni sagere saenia pa narena na kubo ketakoi sa taroiti na dia gugusu, ko mai juju vatitolo palea pa taba qarigu. 30 Ba sa rerege sulopo votu riuona pa vaikorapai vaikamu tinoni lavata sisa ko sa riuona.
Kai Tinoni sa Kolea na Tomate Ikikerena
(Maka 1.21-28)
31 Ego i Jisu sa gore pa Kepaniami kai gugusu pa Qalili, ko sa lao vaivagigalai tadira na tinoni pa rane Minere. 32 Qai gabara betonia ira doru sa nona vaivagigalai, ura sa somania na neqi sa na ona paranga sa parangania isa.
33 Ego pa leona na ruma vavaikamuna isa sa sa korapa sa kai tinoni sa kolea na gagalana na tomate ikikerena. Ko sa uui votu sisa, pira sau, 34 <<Kei! Na sa qu nyorogua roitinia tamigei sao Jisu pa Nazareti? Qu lame ko mu piaragei agei qugu? Qa gigilagoqua ara sao! Ao sa na Liosona tana Tamasa!>> sau.
35 Poni sa tokea i Jisu sa na tomate ikikerena isa, <<Ao mu noso ko mu votu riu tana tinoni ina!>> saunia. Poni sa vavukelia na tomate ikikerena sa na tinoni api pa moedi ira na tinoni, beto sa sa riuona sisa, ba kepore tugu kamea bi veinia sa na tinoni api.
36 Ko qai gabara beto sira doru tinoni, ko qai vavaiparanga vei pira, <<Na paranga sa pu vei pira! Sa kolea na neqi sa na tinoni api, ko tonai sa iju paleria isa sira na tomate ikikeredi tana tinoni poni sa qai votu riudia tugu,>> qarigu. 37 Ko na nongorona i Jisu sa sa tapiara lekogo pa doruna na ia pa vailivutaina ketakoi.
I Jisu sa Salanaria na Motadi ira na Tinoni
(Matiu 8.14-17; Maka 1.29-34)
38 Ego totonai sa taloa pa ruma vavaikamuna si Jisu poni sa lao pa ruma tai Saimone. Ko na qoqoele roana i Saimone sa sa vakamunia na mo mangini lavata, ko qai lao pojania si Jisu. 39 Poni sa lao turu pa kekerena na rereko sa mo si Jisu, ko sa tokea sa na mo mangini poni sa taloa tana sa na mo. Ko pa totoso tugu isa sa tatakole sa na rereko isa ko sa vatanaria sira.
40 Ego totonai sa suvu na tapo sa qai totoni kamuniria ira ketakoi tai Jisu sira na tinoni sa vairia na okokoto vagauru. Ko sa vaoponiria na limana isa sira, ko sa salana betoria. 41 Ira na tomate ikikeredi ba qai okoto votu taloadia tadira na tinoni ko qai uui, pira qarigu, <<Ao tugu sa na Tuna na Tamasa!>> qarigu. Ba sa tokeria i Jisu sira na tomate ikikeredi, beto ko sake vamalumuria ko bai paranga, ura qai tei gigilaidia tugu ira sa isa sa na Karisito.
Sa Tarae Lekogo si Jisu
(Maka 1.35-39)
42 Ego totonai sa vuvugei rane neqa sa sa taloa pa gugusu isa si Jisu, ko sa lao pa kai ia kaloina. Ba qai lao tugu nyaqo tututia ira na tinoni sisa, ko qai lao tugu batia, beto qai aru vasuveria ko mike loaria sisa qarigu. 43 Ba pira sauniria sira, <<Tadira kaki goto gugusu sa ara ba mana taraenia tugu sa na nongoro jongana veveina na binangara tana Tamasa, ura isa tugu sa sa garunu lamenisiu ara na Tamasa ko mana roitinia,>> sau.
44 Ko sa kole tarae pa ruruma vavaikamuna tadira na tinoni pa Jiudia si Jisu.