18
Na Tinoni sa Poreveveina Jola pa Binangara pa Noka
(Maka 9.33-37; Luke 9.46-48)
Ego pana totoso tugu isa sa qai lao sira na sepele ti Jisu ko pira qai nanasa veinia sisa, <<I sei sa na poreveveina jola pa binangara pa noka?>> qarigunia.
Poni sa kuku tekua i Jisu sa kai koburu ikete, ko sa vaturua pa moedi ira, beto pira sauniria, <<Ma poja sosotonigou ara sagou: vei munake beia agou sa na miu toa ko munake toa vei ira na koburu, sa munake isongo tomea tugu agou sa na binangara pa noka. Isa na tinoni gu sa vaikete mule veinia na koburu ikete api, sa isa sa poreveveina jola pa binangara pa noka. Isa sa vatoga vatalea pa isongoqu ara sa kai koburu ikete vevei api sa sa vakamusiu tugu sara,>> sau si Jisu.
Ira na Sakasava qai Vatatupenia na Tinoni
(Maka 9.42-48; Luke 17.1-2)
<<Na tinoni sa vatatupenia sa kame ira na koburu vevei api sa vasosotosiu ara, sa jongana jola sa bi pikoni patu doa lavata na ruana, beto bi riu valupi palea pa kolo lilisina sisa. Mi takulangagana tu na kasia gusu ura sa kolea na sakasava vaivatatupe! Maike koroto na lamedi sira na sakasava vaivatatupe, ba mi takulangagana tu sa isa sa valameria ira na sakasava vaivatatupe. Ko vei kai kale limamu babi kai kale nenemu sa bi vatatupenigo, sa mu lomoto vaqopu palea ko mu gona palea! Ura jongana jola sa nake savana sa bu toa qoqopumu gu sao beto bu tome pa toa jola. Isa bu vei sa sa jongana jolania bu tagona lao doruru karu limamu beto karu nenemu pa iku kole jolana. Beto vei na matamu sa bi vatatupenigo, sa mu ujolo palea ko mu gona palea! Ura jongana jola sa bu mamata kale gu tome pa toa jola. Isa bu vei sa sa jongana jolania bu isongoria karu matamu beto bu tagona lao maladorurumu pa iku pa heli,>> sau si Jisu.
Na Vavakato Vavapadana na Sipi Mumana
(Luke 15.3-7)
10 <<Mu kopunia ko muke doro vakepore veveinaia sa kame ira na koburu ikikete vevei api. Ura ma pojanigou: na dia mateana na suveredi doru totoso pa moena na Tamaqu pa noka sa sa kopuniria. 11 (Ura na Tuna na Tinoni sa sa lame ko mi aloa na tinoni mumana sau.) *Na pikata 11 api sa sake kole pa soku kukuti kokoleidi.
12 Ai beka qu roroqu veinia agou sa na tinoni sa isongia kai gogoto ona sipi, ko vei kame ira nona sipi sa bi muma? Kode mina loaria mai sira ka siangavulu sia ko mai kole ngojagadi buburu pa kubo, goto isa mina riu ko mina nyaqoa sa isa na sipi sa muma. 13 Ko tonai mina bati ligua sa na ona sipi sa muma sa ma poja sosotonigou ara sagou: na ona qerana na sipi sa muma api sa sa jolania na ona qeradi ira ka siangavulu sia qaike muma. 14 Ko kai muqisi podeke vei tugu isa sa na Tamada pa noka sake nyoguania isa sa kame ira na koburu ikete vei pira ko bi muma,>> sau si Jisu.
Na Tasimu sa Sela
15 <<Ego vei bi roitinia kai sela tamu sa na tasimu, sa mu lao ko pa vaikorapaimiu gu agou karu mekamiu sa mu udukia sa na ona sela. Ko vei mina nongorigo, poni sa qu alo mulenia ao sa na tasimu. 16 Goto vei mina daiona nongorigo, poni sa mu toni lao tavitinigo mule sa kame babi karu tinoni, ko isa vei sa pojai na Kukuti Tabuna sa pa moedi ira karu babi kue tinoni nonongoro tu mai tavatoqo sa doru paranga. 17 Ba vei minake nongororia tugu sira qu toniria, poni sa mu ule vania na ekelesia totonai. Ko vei mina daiona tugu nongoria isa sa na ekelesia, poni sa totonai sa mu doro veinia gu kai tinoni rodomo beto kai tinoni teteku takisi sisa.
18 Ma poja sosotonigou ara sagou: isa qu pukua agou pa peso sa mina tei tapuku tugu pa noka, beto isa qu ruvatia agou pa peso sa pa noka ba mina tei taruvata tugu. 19 Ma kai poja sosotonigou mule ara sagou: vei ira karu tinoni pa peso agou sa bai vaivaegonia sa kai sakasava ko bai vavarania, sa kode mina roiti vanigou gu na Tamaqu pa noka sisa. 20 Ura ketakoi mai suvere vaikamu karu babi kue tinoni pa isongoqu ara, poni sa ketakoi tugu qa somana suvere sara,>> sau si Jisu.
Na Vavakato Vavapadana na Nabulu sake Taleosonia kai Tavitina
21 Beto sa lao nanasia i Pita si Jisu, <<Bangara, ka visa totoso sa kai turaqu mina kole gu roiti lamenia na sela taqu beto ara mana kole gu taleosonia sisa? Ka vitu totoso?>> sau sisa.
22 Poni sa pira saunia i Jisu sisa, <<Dai, nake ka vitu totoso, goto ka vitungavuluputa totoso vitu. 23 Ura na binangara pa noka sa pira tu sa vei. Koleona sa kai bangara sa nyorogua vatuvisiria na lilipu tadira na ona tinoni roiti. 24 Isa tugu sa podalai dororia isa sira na lilipu poni sa qai toni tomenia gu ira sa kai tinoni poreona lilipu, ko na soku gogoto tina poata nona lilipu tana bangara sisa. 25 Ba na nabulu api sa sake ngaolo na ona poata ko sake boka lipu betoria sira na ona lilipu. Ko pira sa paranga veinia na bangara sisa, <Muna tavavai vei na pinausu sao, na maqotamu, ira na tumu beto ko dorudi na mua sakasava qu isongoria, ko mina talipu sa na mua lilipu,> sau sa na bangara.
26 Poni sa gona toqo sori tutungu pa moena na bangara sa na nabulu api ko pira sa tepa vei, <Koi, bangara muke veinisiu! Mu vanisiu na totoso beto kode mana lipu vaokoto betoria sira na qua lilipu tamu,> sau sisa. 27 Poni na bangara sa sa roqua gu mule sa na nabulu isa, ko sa taleosonia gu sa doruna nona lilipu beto sa sa vamalumu riua.
28 Ba beto totonai sa taloa ko sa votu riu sa na nabulu api, sa sa lao gu gosoria sa kai nabulu tavitina isa ka visa poata gu nona lilipu tana. Sa lao ragata tekua ko sa rae orangia na ruana, beto pira saunia, <Sisiqarai lipuria na mua lilipu taqu!> saunia.
29 Poni sa gona toqo sori tutungu mutugu sa na nabulu tavitina api beto sa paranga, <Koi, muke veinisiu, mu vanisiu na totoso beto kode mana vanigo gu sira na qua lilipu,> sau sisa.
30 Ba sa daiona sa na nabulu api goto sa lao gona vatome pale pa ruma vaipiu tinganai mina lipu betoria tu nona lilipu sau. 31 Ego ko qai dogoro vaia ira kaki nabulu tavitina sa isa sa roiti vei isa poni sa qai takulanga jola, ko qai lao ule vania na bangara sisa vei sa roitinia na nabulu isa.
32 Poni sa kuku mulenia na bangara sa na nabulu isa, ko pira saunia, <Na nabulu ikeremu jola sao! Ara dorudi na mua lilipu taqu sa qa taleosonigo, ura ao qu tepa taqu. 33 Ba ao ai sa vei sa quke roroqu tokania sa na nabulu tavitimu ina, vei qa roroqu toka veinigo ara?> saunia. 34 Ko sa tagigiri vivitigi sa na bangara, ko sa valao palea pa ruma vaipiu sa na nabulu isa, ko mi tavakilasa tinganai mina lipu betoria tu isa sira dorudi nona lilipu sau.
35 Ko isa inara kode mina okoto veinigou na Tamaqu ara pa noka sagou doru vei munake okoto taleoso sosotoniria pa bulomiu agou sira na turamiu,>> sau si Jisu.

*18:11 Na pikata 11 api sa sake kole pa soku kukuti kokoleidi.