20
Ira na Tinoni Roiti pa Inuma Qurepi
<<Na binangara pa noka sa kai muqisi podeke vei kai tinoni sa taloa votu riu vuvugei jonga ko sa lao nyaqo tinoni ko mai roiti pa nona inuma qurepi sau. Ego ko pa liguna isa beto ira na tinoni roiti qai mekarai vaivaegonia sa isa mina tabaraniria na padana kai poata siliva pa kai rane qarigu, poni sa sa garunu variu roitiria pa nona inuma qurepi isa sira.
Ego ko sa votu riu bei mule pa ia mamaketina papada sia koloko sau sisa, sa sa batiria mule sira kaki tinoni qai korapa turu goborodia kepore kai sava bai roitinia. Poni sa pojaniria mule sira, <Agou ba mu lao tugu roiti pa inuma qurepi taqu. Kode mana tabaranigou tugu isa mana doro vatuvisia ara,> sauniria isa sira. Ko qai taloa riu tugu roiti sira.
Ego pa manogarua koloko, beto pa kue koloko ba sa roiti vei tugu, ko sa tekuria tugu kaki tinoni ko sa garunu variu roitiria. Totonai sa tei tata lima koloko tu sa sa mule bei lao pa ia mamaketina sisa, sa sa batiria mule sa kaki tinoni qai korapa turu goborodia. Poni sa parangaria, <Na sa qu turunia lani na rane doruna kepore kai sava bu roitinia sagou?> sauniria.
Poni sa pira qarigunia, <Ura kepore tinoni bi vanigei na roiti,> qarigunia.
<Ego, jongana, agou ba mu lao tugu roiti pa inuma qurepi taqu,> sauniria.
Ego totonai sa gore na vevelu, na tinoni poreona inuma sa pojania sa na tinoni sa mamatania na roiti, <Mu kuku vaikamuniria ira na tinoni roiti ko mu vaniria na dia tabara. Mu podalai tadira qai podalai liligu tinganai muna kamuria ira qai podalai momoe,> saunia.
Ego ko ira na tinoni qai podalai roiti lima koloko sa sa vaniria kai poata siliva pa kai tinoni. 10 Ko totonai mai lao tekudia tabara qarigu sira qai roiti momoe, sa qai kole roroqu kode mene teku vakubo qarigu. Ba totonai qai okoto teku, sa qai vaitoto vei tugu ira qai podalai roiti liligu sira. 11 Ko tonai qai tekuria na poata sa qai kole ququmunia ira sa na tinoni sa varoitiria pa ona inuma. 12 Qai paranga sira, <Ira na tinoni qai podalai liligu sa kai aoa gu qai roiti, goto agei sa qe pogosia na mamatana na rane beto qe vaivasevi na mangini, ba ira ba qu vaitoto veinigei tugu agei,> qarigu sira.
13 Poni sa oea na tinoni poreona inuma sa kame ira, pira saunia, <Baere, qake nganganguligo ara sao. Beko taqe mekarai vaivaegonia tu gita karu sa ao muna roiti na rane doruna beto ko ara mana tabaranigo kai poata siliva taqeu tu. 14 Mu pogosia gu na mua tabara ko mu mule riumua pa mua ruma. Isa na nyorogua taqu sa isa vei qa vania na tinoni sa roiti liligu, vei tugu isa qa vanigo ao. 15 Quke gigilai ao sa na qua tuvisina mekaqu ara ko mana varoiti veinia isa qa nyorogua veinia sa na qua poata mekaqu? Ba palu qu kono beka ao ura ara na tinoni jongaqu?> saunia.
16 Ko inara sa vei sa ira qai liligu sa mai momoe, goto ira qai momoe sa mai liligu,>> sau si Jisu.
Na Vinaue Totoso sa Pojai i Jisu na ona Mate
(Maka 10.32-34; Luke 18.31-34)
17 Tonai sa korapa rerege sae pa Jerusalema si Jisu, sa sa teku kaleniria sira na ona sepele ko sa pojaniria, pira sau, 18 <<Mu vainongoro lame! Taqe korapa sae pa Jerusalema sa gita, ko ketakoi sa kode mina tavalao pa limadi ira na kuta iama beto ira qai vaivagigalainia na Vavanau sa na Tuna na Tinoni. Ko kode mai jutua ko mai vamatea 19 beto sa mai valaoa ira tadira na tinoni karovodi ko mai vavaledenia, mai piqolia beto mai vamatea pa korosi sisa. Ba pa vinaue rane sa mina turu mule pa mate sisa,>> sau si Jisu.
Na Tepa Tana Tinadi ira Jekopi i Jone
(Maka 10.35-45)
20 Pa liguna isa sa lao tai Jisu sa na maqotana i Zebeti beto karu tuna marene, ko sa todongo pa moena isa ko mi tepai kai sa tana sau.
21 Poni sa nanasa si Jisu sa na rereko isa, <<Na sa sa qu nyoguania ao?>> saunia.
Poni sa oe lao sisa, <<Bangara, mu vakolea na taringunguti ko ira karu tuqu marene pira mai toqo tavitigo ao pa mua binangara, kame pa kale matuamu kame pa kale merimu,>> sau.
22 Poni sa oeria i Jisu ria, pira sauniria, <<Quke gigilai agou karu sisa qu korapa tepaia. Ai vei muna boka tugu gosoria agou sa na vitigi mana gosoria ara?>> sau sisa.
Poni qai oe lao sira karu, <<E, mene boka gu,>> qarigu.
23 Poni sa pira sauniria i Jisu sira karu, <<E, kode muna somana gosoria tugu agou karu sa na vitigi mana gosoria ara. Ba na neqi vei beto mina tavile i sei pa kale matua i sei pa kale meri sa nake taqu. Ira na ia veveidi pira sa na Tamaqu tu sa tei vatana vaniria ira tu sa tei vileria tu,>> sau si Jisu.
24 Tonai qai nongoria ira ka manogaputa sepele sa sa vei inara, sa qai tagigiriniria sira kao tamatasi. 25 Poni sa kuku vaikamuniria i Jisu sira doru sepele ko pira sauniria, <<Qu gigilaimiu agou sira na bangara tadira na tinoni karovodi sa qai lalaenia sa na toa tadira na dia tinoni, beto ira na tinoni lalavata qai vatadogoronia na dia neqi tadira na dia tinoni. 26 Ba tamugou sa minake vei inara. Isa sa nyogua tavalavata agou, sa mina nabulunigou tu agou doru. 27 Beto isa sa nyogua momoenigou agou sa mina pinausu tu tamugou doru. 28 Kai muqisi podeke na Tuna na Tinoni sa sake lame ko ira na tinoni mai vabangaria, goto sa lame nabulunia na tinoni beto sa vania na ona toa ko sa pajuku aloria sira kubo tinoni,>> sauniria i Jisu.
I Jisu sa Salanaria Karu Tinoni Leleqadi
(Maka 10.46-52; Luke 18.35-43)
29 Ego tonai sa taloa pa Jeriko si Jisu beto ira nona sepele, poni sa kai minete puku tinoni lavata sa sa tutiria. 30 Ego ko qai nongoronia ira karu tinoni leleqadi qai korapa toqo pa soana sa i Jisu sa korapa rerege jola lame qarigu, sa qai kuku votu, <<Mu roroqu tokanigei ao na Tuna i Devita!>> qarigu.
31 Poni qai tokeria ira na minete tinoni sira karu ko mai noso qariguniria. Ba tonai sa qai kuku vaiolo viviva tu, <<Mu roroqu tokanigei ao na Tuna i Devita!>> qarigu.
32 Poni sa turu noso si Jisu ko sa kukuria beto pira sauniria, <<Na sa sa qu nyoguania agou karu ko ba roiti vanigou ara?>> sauniria.
33 <<Bangara, qe nyoroguanigo ae karu ko bu vababatagei!>> qarigu.
34 Poni sa roroqu vivitigiria i Jisu sira karu ko sa lao uliria na matadi, poni sa qaike ruavo tugu na babatadia sira karu ko qai tutiadia sisa.