15
Vaqeraria na goto tinoni, nake mekamiu
Ego ko gita taqe boboka sa ta pogoso tokaniria na pogoso mamata sira qai munyala beto ko take vaqera mulenigita gu mekada. Gita ta okoto vaqerai na goto tavitida pana sakasava isa vei mina tokania beto mina ovulia isa. Ura na Karisito ba sake vaqera mulenia mekana, goto na veveina isa na Karisito totonai sa paranga lao tana Tamasa sa pira tu sau sa na Kukuti Tabuna, <<Na paranga ikikeredi qai gonanigo ao Tamasa, sa qa varaja betoria ara,>> sau.Kera Vinatarasae 69.9. Ko ira doru sakasava qai takuti pana Kukuti Tabuna sa qai takuti ko na vagigalaida gita, ko pana korapana na turu vangaju beto na manoto taqe tekua pana Kukuti Tabuna sa taqe vera gele vatalenia gita sisa sa taringungutinia mina roiti vanigita na Tamasa.
Na qua tepa sa na Tamasa isa na kutana na turu vangaju beto na manoto sa mi vanigou na boboka ko mu mekarai kame pana miu vairoqu pana suvere vei sa suvere vei i Jisu Karisito, ko pana kai rorove beto pana kai ovovele mu vatarasaea agou sa na Tamasa, isa na Tamana na oda Bangara i Jisu Karisito.
Na Nongoro Jongana tadira na Jiu beto na Tinoni Karovodi
Ego ko agou doru sa mu mekarai vaivatoga lao lame pana miu toa ko na Tamasa mi tavatarasae, kai muqisi vei na Karisito ba sa vatogagou tugu sagou. Ara qa paranga vei pira ko kita mu mumania agou sa na Karisito sa lame nabuluniria sira na tinoni Jiu ko sa vatadogoronia sa na sosoto tana Tamasa, ko sa vagore votua isa sa na taringunguti sa valamea na Tamasa tadira na kuta tamada pa moa. Ko ira na tinoni karovodi ba mai boka vatarasaea na Tamasa ura isa sa roroqu tokaniria sira. Ko na tei tapojana tu pa Kukuti Tabuna sa sa vei api, isa pira sau,
<<Ko ara mana vatarasaego sao pana vaikorapaidi ira na tinoni karovodi,
beto mana kera lao pana tamu sara,>> sau.Kera Vinatarasae 18.49; 2 Samuela 22.50.
10 Beto pira mule sa poja vei sa na Kukuti Tabuna,
<<Agou na tinoni karovomiu sa mu somana qeqera tavitiria sira na tinoni taviledi tana Tamasa!>> sau.Vavanau 32.43.
11 Ko pira mule sau sa na Kukuti Tabuna,
<<Vatarasaea na Bangara, agou doru tinoni karovomiu,
beto mu vatarasaea isa agou doru tinoni!>> sau.Kera Vinatarasae 117.1.
12 Beto ko i Aisea ba pira mule sau,
<<Kame pa tutina i Jese sa mina lame
ko isa mina turu bangaraniria sira na tinoni karovodi,
ko pana tana mai vakolea na dia rarange sira na tinoni karovodi,>>Aisea 11.10; Dodogoro 5.5. sau.
13 Na Tamasa isa sa vagelenigita vuka risa mi vapugelenigou na qeqera beto na bule ura qu rangea isa, ko na neqi tana Gagala Tabuna mi vapugele nyonyoanigou na rarange gelena sisa mina vanigou na Tamasa.
Na ginuana sa paranga vaneqi i Paula
14 Ka visa tavitiqu, ara mekaqu qa gigila vatalegou sa agou sa pugelegou na roiti jongadi, ura qu gigalai vatale beto qu boka vaivavanau lao lame. 15 Ba pana leta api ara qa nyorogua paranga vaneneqinigou sa kaki ginugua ko agou muke mumaniria sira, ura ara sa na Tamasa tu sa vanisiu nona roroqu vaialona sara 16 ko qa nabulunia ara si Jisu Karisito pana tadira na tinoni karovodi. Qa roiti vei na iama sara ko qa vaivagigalainia na nongoro jongana tana Tamasa, ko ira na tinoni karovodi mai vasosoto sa mai vei na vaivana sa vaqerai na Tamasa beto sa vamadia na Gagala Tabuna.
17 Ego ko pana qua kole kame ti Jisu Karisito sa ara qa boka vaqataniria sira na qua roiti qa nabulunia na Tamasa. 18 Ara maneke pojaria mule sira goto sakasava, goto ira gu sa vanisiu na boboka na Karisito ko qa roitiniria ko ira na tinoni karovodi mai vasosotoa na nongoro jongana. Na Karisito sa roitiniria pana taqu sa aipira pana qua paranga na roiti, 19 pana neqidi na vinagigila beto na roiti vaivagabaradi. Ko qa boka roitiniria ara sa aipira pana neqi tana Gagala. Ko na vuana sa podalai pa Jerusalema ko mi livutu kamua pa ia pa Ilurikoni sa qa tei vaokotia tu ara sa na vavakatona na nongoro jongana tana Karisito. 20 Ko ara sa na qua kuta ngangali sa vei ko ma vavakatonia na nongoro jongana pana eqa tu sa oqoro isongo tanongoro na isongona na Karisito qau. Ura vei mana roiti pana eqa sa tei tanongoro tu poni sa kode mana vei gu na tinoni roiti ruma sa vaturua na ruma pana ona kokovana tu na goto tinoni tu. 21 Goto ara qa roitinia tu sisa vei sa pojai na Kukuti Tabuna, pira sau,
<<Ira qai oqoro taule vanania isa sa mai babata,
beto ira qai oqoro nongoronia sa mai gigilai,>> sau.Aisea 52.15.
Na ngunguti ti Paula ko mina kamu pa Romu
22 Ego ko pana ginuana qa vavakatonia na nongoro jongana api sa ara qa kole tasusuqutu kubo totoso ko qake boka lame tamugou sara. 23 Ba kopira kepore mule sa kaki ia pana eqa pira qai oqoro nongoronia na Karisito, beto na qua nyorogua ko ba lame ovikigou sa sa tei kolena tu soku aoro, 24 ko kopira qa rovea sa kode mana boka noso ko mana ovikigou sagou tonai mana rererege lao pa eqa pa Sipeni. Ko qa rovea sa pana qua rerege jola vei ketakoi sa mana dogorogou sagou, ko agou ba pana liguna mana suvere qeqera tavitigou iapeki totoso gu poni muna boka vatana tokanisiu pana qua rererege. 25 Ba kopira sa ma pogoso gore vaniria mai na vaivana poata ira na tinoni tana Tamasa pa Jerusalema qau. 26 Ura ira na ekelesia pa Masidonia beto pa pikata gugusu pa Akaia sa pana dia qeqera qai vaikamuniria sira na vaivana pira ko mai tokaniria sira na tinoni golabadi qai suvere tavitiria ira na tinoni tana Tamasa pa Jerusalema qarigu. 27 Ko pana dia qeqera beto ko pana dia rorove sa sa pada tugu ko bai roiti vei qarigu poni sa qai roiti vei pira. Ura ira na tinoni karovodi sa qai somana tatoka pana dia toa gagala tonai qai nongoria na nongoro jongana pana tadira, ko sa pada tugu sa ira na tinoni karovodi mule mai tokaniria pana kalena na dia isisongo sira na tinoni Jiu qai vasosoto pa Jerusalema. 28 Ego ko tonai mana vaokotia mai tu ara sa na roiti api ko mana tei vakarovo vatale laoa tu ara tadira pa Jerusalema sa doru poata qai vaikamuniria aipira, poni sa beto mana soni jola vei tamugou ko mana lao pa Sipeni. 29 Ko qa gigila vatalea sa tonai mana lame tamugou sa kode na mana lavata tana Karisito sa mana pogoso lamenia ara.
30 Ego taqe tei kole kame tavitia tu na oda Bangara i Jisu Karisito sa gita beto na Gagala sa tei vanigita tu na vairoqu ko taqe boka mekarai vairoqu. Ko sa vei sa, ka visa tavitiqu, qa tepa vivitigigou ara sagou ko mu somana tavitisiu pana vavara vaneqi lao tana Tamasa, 31 ko ma tavalegasaniria ara sira na tinoni qaike vasosoto pa Jiudia beto ko ira na tinoni tana Tamasa pa Jerusalema ba mai qerania sa na roiti ninabulu mana roitinia. 32 Mu vavaraniria sa aipira, ko vei pana nyorogua tana Tamasa poni sa tonai mana lame kamugou sagou sa mana minere mai ko mana tavangangali mule pana tamugou. 33 Na qua vavara sa na Tamasa bule mi somana tamugou doru. Agua.

15:3 Kera Vinatarasae 69.9.

15:9 Kera Vinatarasae 18.49; 2 Samuela 22.50.

15:10 Vavanau 32.43.

15:11 Kera Vinatarasae 117.1.

15:12 Aisea 11.10; Dodogoro 5.5.

15:21 Aisea 52.15.