7
Talopaena
Pogaga, nagane yoko nevisawal sitomena lap̃asa e nap̃a apiun tan inu e lepas na talopaena, asape popon tetalopa, pona popon tesum̃a ga sanene?
Ana pogaga, yoko nevisa ve sanini. Visae yaru tai sitom ke sape ve talopa re, naga nene pogaga, pe pe sur re tai poli. Ana komin nap̃a tepisu nap̃a natap̃aliena pimi m̃arera, a natap̃aena lau pule manene la, popon manene yar make ga aure wola lala.
Sanene na, visae yar sinenan sape va lavisin wona na sira, wona nene monar kekarania, a pogos nap̃a sira sinenan sape va lavisin wona na yerm̃ene, wona nene monar kekarania. Sira nap̃a talopa tap̃atete visave tasnena pe kiena naga taaga, ana wona na yerm̃ene kilia visave naga pe kiena m̃ena ga. Ana yaru nap̃a talopa tap̃atete visave tasnena pe kiena naga taaga, ana wona na sira kilia visave naga pe kiena m̃ena ga. Sanene na, tai ve visalup̃ar re tap̃ena visave ve imi re lavisinia.
Ee, pona pogos tai lalua apisayu yo, lalua atam̃an nap̃a lalua aligania, ve amon re lele taaga e narin pogos tai, vena kila lalua akilia alen m̃arera vanon sur tai wa, ana nanene na pogaga. Ana siraunia, lalua monar sinelan si aim lele taaga, komin visae peraga, pona Yermare visu kilale nap̃a tai malum ga, tap̃atete uarar naga, ana kila loru e natap̃aliena koyo tai.
Sur la nap̃a nesum̃a nepisa ke ne, pe nepisa re sane navisaluaena m̃arera tai poli, sane yar monar talopa, pona monar ve talopa re, ana nemla ga sitomena naiilaena lap̃as nene. Visae yar make ga akilia asum̃a ga sane inu, nap̃a pe netalopa re poli, nesum̃a ga sanene, pona yoko vera na wo na wo, ana sur nene sike ga e sitomena nap̃a Ntewa mlavia pan ita peve taaga.
Nesape nevisa visena tai van la nap̃a asu m̃aga sanene, sane la nap̃a pe atalopa re poli wa, amio letano lala. Nepisu sane visae akilia asum̃a ga sanene, sane nap̃a in m̃ena nesum̃a nekila ke ne, yoko wo na wo. Ana visae lap̃asa apisu sane peraga, yoko m̃arera van la vap̃isi vena auarar la lue ga sanene, pogaga, po pap̃isi nap̃a visae alual tai nap̃a atalopa amio. Pe pon re natap̃aliena sum̃a kar la sanene vano-o asum̃a aloge viowagania silaga.
10  Mat 5:32, 19:9; Mak 10:11,12; Luk 16:18Visena tap̃ena si tai nap̃a sineun nesape nevisa, naga van la nap̃a atalopa rui, nap̃a pe kiau sitomena re ga poli, ana naga pe visena tai nap̃a Sup̃e mlavia sane visena m̃arera tai pimi pan ita. Pisa sanini, sape sira monar ve ure matan re wona na yerm̃ene. 11 A visae pogos tai sira tai ligan wona na yerm̃ene, ure matan sina, naga monar ve talopa re sina, ana monar sum̃a ga sanene. Pona visae peraga, popon naga amio wona na yerm̃ene lalua akila ruru marala, lalua asu si lele taaga. A yerm̃ene lala, ve am̃ene plan re si wola na sira lala.
12 Pogaga, yoko nevisawal si suri tap̃ena lap̃asia. La pe sa re navisaluaena kiena Sup̃e poli, ana sane kiau sitomena ga lap̃asa vena iila itaena.
Suri p̃esia, naga e lepas nap̃a yaru tai nap̃a mlelaga e Yesu sike amio wona sira tai, ana sira nene mlelaga re poli. Ana visae sira nena kekaran ga nap̃a lalua asum̃a veraga, po pon re yaru nene sitom sape m̃enelua si sira nene poli. 13 A maran taaga m̃ena ga visae sira tai mlelaga e Yesu sike amio wona yerm̃ene tai, ana yerm̃ene nene pe mlelaga re poli. Visae yerm̃ene nene kekaran ga nap̃a lalua asum̃a veraga, po pon re sira nene sitom sape m̃enelua si yerm̃ene nene poli. 14 Nanene komin naga e lalua nap̃a mlelaga kilia kila suri wo tai van nap̃a pe mlelaga re poli, ana kiena p̃elaga wo kilia kila kiela talopaena lalua imi wo vap̃isi sane talopaena kiena yaru lalua nap̃a amlelaga. A naga e lalua nap̃a mlelaga kilia kila suri wo tai va narila lala, komin naga yoko kilia ligan ruru narila lala e mrapa na malena wa, yoko akapuru loyum̃a e mratava tai nap̃a po sa ke ga ninis tap̃ena la nap̃a arimala amio anela la ga luwoka amlelaga. 15 Ana e lepas kiena lalua nene nap̃a tai mlelaga a tai pe mlelaga re poli, visae nap̃a pe mlelaga re poli sinenan sape ligan lua si nap̃a mlelaga, ita li nalelagaena tap̃ena lala monar tetam̃an ga sanene narui. Visae nap̃a pe mlelaga re poli yepen mavin nap̃a mlelaga, tap̃atete tekilali nap̃a tom̃areran nap̃a mlelaga sum̃a amio wona nap̃a sinenan sape ligania, komin Ntewa sinenan sape tese malena tai nap̃a pulen p̃elaga na sum̃are.
16 Ko sira nap̃a omlelaga, pona ko yerm̃ene nap̃a omlelaga, pona ositom osape okilia otaulu si wom̃a nap̃a pe mlelaga re poli, ana peraga, pe okilia ruru re nap̃a osape yoko ve sanene poli, komin pona tap̃atete nena otauluia p̃isa, peraga.
Monar teva ruru ita tesum̃a e malena nap̃a Ntewa mligan ita tesike ea
17 Ana ya ga nap̃a monar tekila, ita make ga monar teligan ruru kieta malena ita punu ga su ruru e nap̃a kieta Sup̃e mligan ita tesike e rui, pona monar teyali ga e mrapa nap̃a Ntewa pio itania vena teyal ea. Nanene naga visena tai nap̃a nemligan sike e kieta sum̃are lala. 18 Visena nene kana kinasa sane e nape nap̃a osike ea nanua, sumon nap̃a omlelaga, monar okekaran osum̃a ga ea wa, pogos nap̃a osiar omlelaga. Sanene visae lap̃asa ape le Yu la yo, nap̃a asum̃a ataveve ke kiela p̃elaga marua lala, sane p̃aviu pona ya sina, nanene na pogaga, pe nepisa re nesape visae pogos nap̃a alelaga ana monar avilopu kiela p̃elaga marua la nap̃a asum̃a ataveve ke poli. A maran taaga m̃ena ga sa ke la nap̃a pe ape le Yu re poli, nap̃a pe akila re p̃aviu poli ana asum̃a ataveve ke kiela p̃elaga marua tap̃ena lala. E m̃ena e kiela lepasia, pe nepisa re nesape visae alelaga monar avilopu la e kiela p̃elaga marua la poli. 19 Yaru taveve p̃elaga marua ya, sane ve p̃aviu pona ve ve p̃aviu re, naga pe pe suri keviu re tai poli e navisuena kiena ne Ntewa, ana Ntewa sinenan ga sape tetaveve kiena visaluaena. 20 Nane nepisa ke pan amiu narui nesape pogos nap̃a olelaga, ova ruru ko ga osum̃a e yo nap̃a osike ea pogos nap̃a pe omlelaga re poli wa. 21 Sa ke ga nap̃a visae omiyum̃ae korena kiena yaru tai nanua sumo, ana nagane omlelaga ga na wa, nanene pogaga, monar okekaran nap̃a oyum̃ae korena ga sanene. Ana lelaga, visae pog tai olual kiom̃a pulmas tai nap̃a okilia ourmatan e nap̃a omiyum̃ae korena ke ea, naga m̃ena nene popon op̃isinia. 22 Visae ko na omiyum̃ae korena kiena yaru tai, monar ositom̃al sane pogos nap̃a Sup̃e vio ko, naga visirlua ko ligan ruru ko nenaga e namratava puna. Ana e kana lepas ne tai, visae ko pe omiyum̃ae korena kiena yaru tai poli, osum̃a ga sanene, ko m̃ena monar ositom̃alia ovisave pogos nap̃a Kristo vio ko, ko na monar oimi sane kiena yaru na yum̃ae korenaena tai narui, vena kilaen kiena yum̃aena make ga. 23 Naga nene komin Kristo pul plan ita e pupia suri tai, sane kana kuruta, vena ita teve kiena, ana monar tevisu kilale ga narui sane mesmesun ga nap̃a teyum̃ae koren ga vania, po pon re teyum̃ae korena van yaru tap̃ena poli, pona tesike vatanon sitomena kiena yaru tap̃ena nap̃a temiyum̃ae ke pania.
24 Erau lala naga ke nene narui, yo nap̃a osike ea pogos nap̃a pe okilia re Ntewa poli wa, yo ke nanene narui monar osum̃a ga ea, ana nagane omlelaga rui, yoko Ntewa sum̃a ga amio ko e nene silaga.
Naviunena e lepas kiena la nap̃a pe atalopa re poli wa, amio letano lala
25 Pogaga, nesape nela narin visena tai van amiu e lepas kiena la nap̃a pe atalopa re poli wa. Visena nena, tap̃atete nevisave nanene navisaluaena tai kiena Sup̃e nap̃a pisa pan inu, ana visena nene naga sane kiau sitomena ga tai. Ana kam na akilia rui sane Sup̃e naga po pap̃isi pan inu, naga mla manmaruaena lala pan inu nap̃a yoko amiu akilia awasine ruru la, ana popon asitom urmi e kiau visena nini narui. 26 Nagane, tesike e pog viowa tai nap̃a tesum̃a tepisu ke suri m̃arera la nap̃a tepane la, ana popon nevisa si visena nap̃a nepisa metava rui, nap̃a nesape popon teva ruru ita tesum̃a ga e malena nap̃a tesike pae e rui. 27 Sanene, visae ko yaru tai nap̃a otalopa rui omio sira tai, popon osu ruru ga osum̃a sanene, ve ositom re ovisave oligan lua naga. Visae ko pe opure re sira tai poli wa, ko m̃ena ga osum̃a ga sa ga nene, pe ositom re osape otalopa omio tai poli.
28 Ana visae ositom sane peraga, sinom̃an manene osape oure sira tai, pe nepisa re nesape piowa poli, a visae sira m̃ee tai talopa amio yaru tai, naga m̃ena nene pe sa re kiena mlamulena viowa tai poli, nanene na pogaga nene. Ana la nap̃a sinelan talopaena, la monar avisu kilale sane yoko tap̃atete kiela malena memea, yoko avane pog m̃arera la ve moki vap̃isi e yomarava nini, a visae otaveve kiau visena, nap̃a ve otalopa re, yoko nekekara vap̃isi.
29 Erau lala, nepisa ke sanene komin nap̃a narin pog plas ga sike ga wa vano-o tol pogos nap̃a sa Sup̃e wasup̃e si vitomi, a pe yaru la moki re poli na kilaen kiena yum̃aena. Ve sanene popon manene visae la nap̃a ap̃ure wola la rui, akila sa nap̃a pe atalopa re poli wa, ana akilia akila yum̃aena lala kiena Sup̃e ve moki. 30 A la m̃ena ga nap̃a asum̃a atagin ke suri tai, popon sinela p̃esan suri nap̃a atagin ke ne, a la nap̃a amloge ke pon kekarena lala na yomarava, popon ve asitom̃al re sina. La m̃ena nap̃a amiyum̃aen ke kilavaru, popon akila sa nap̃a limala korena ga. 31 La nap̃a akila yum̃aena tap̃ena lala na yomarava nini, popon akila sane pe kiela sur re tai sike e poli, komin yomarava nini amio kiena suri make ga nap̃a sike ea sun ke nap̃a yoko va kokovio narui.
32 Nepisa ke visena la nene pan amiu komin nesitom amiu pap̃isi, pe sineun re nap̃a silaga aligan lue ga kiamiu sitomena se suri la ve moki poli. Yaru nap̃a pe wona re poli, naga kilia sitom urmi e yum̃aena kiena Sup̃e silaga, sape yoko naga kila ve sanape nap̃a yoko Sup̃e kekarania, 33 ana yaru nap̃a sike amio wona, naga sum̃a sitom manene suri na yomarava la pap̃isi, ana kila ve sanape nap̃a yoko wona na sira kekarania, 34 a yoko kilia kila m̃ena sa nap̃a kiena sitomena la ve ve lua. A sira m̃ee nap̃a pe wona re poli, naga m̃ena ga kiena sitomena m̃arera ruru po vena kilaen yum̃aena kiena Sup̃e, a kiena yalena amio kiena yum̃aena kilia ve wa ruru lue ga. Ana sira nap̃a wona sum̃a ga, kiena sitomena monar su ga e yum̃aena na yomarava nini, sane monar kila suri la nap̃a wona na yerm̃ene loge wonia. 35 Kiau visena la nene, pe sineun re visalup̃ar amiuena e suri tai poli, nap̃a sinemiun asape akila, ana nepisa kiau visena kilali nap̃a iila kiamiu malena. Sineun ga nesape suri na sum̃are punu ga kirir ruru wo, a sineun nesape ita li nalelagaena lala ve tekirakirai re, ana tekira tevisu ga kieta Sup̃e naga taaga.
36 Ita lap̃asia akila nap̃a akilawo kiela sira tai, ana asitom asape popon asutowe laa sane wa, pe asitom re talopaena poli komin nap̃a sinelan kilaen yum̃aena kiena Sup̃e. Ana visae lala tai visu sane sitom manene la sira nene nap̃a akilawoia, sa nap̃a sitom manene vano-o visu sane yoko uarar p̃ele si naga, naga popon akila ga lalua atalopa narui. Nanene naga pogaga ne, naga pe mlamulena viowa re tai nene poli p̃isa. 37 Ana visae tai kila ruru sitomena m̃arera nap̃a m̃arera sape naga sinenan vena naga amio sira nene nap̃a akilawoia vena ve kiena, lalua asum̃a sanene sumo wa, a visae naga visu kilale sane naga kilia kawean ruruia, nanene naga kila po pap̃isi visae ve talopa re ga amio wona nene rui. 38 Sanene, naga nap̃a talopa mare ga amio naga nap̃a akilawoia asape ve kiena, naga kila suri wo tanea tai pap̃isi, a naga nap̃a sum̃a ga, pe talopa re amio nap̃a apisawo poli, naga kila sur tai nap̃a po manene laa sane. 39 E lepas kiena la nap̃a atalopa rui, monar ve aure matan la re sina. Sira nap̃a talopa naga monar su ruru ga amio wona na yerm̃ene nap̃a wona nene mali ke ga wa. Ana visae yaru nene mare, sira nena kilia talopa sina, akilia talopa amio yaru tai nap̃a naga sinenania, ana monar ure ga nap̃a naga m̃ena mlelaga e Sup̃e. 40 Sanena nap̃a nepisa ke ne, naga kilia talopa, ana nepisu sane yoko wo laa vania, pona kiena kekarena keviu laa sane, visae naga ve talopa re sina. Nanene inu ga kiau sitomena, ana nesitom nesape Ninuna Ntewa ga mla sitomena marua la nene pan inu, ana popon asitomruruia.

7:10 Mat 5:32, 19:9; Mak 10:11,12; Luk 16:18