5
P̃elaga wo na kilaen van li nalelagaena lala
Timote, visae ovisu yermarua tai nap̃a kila suri tai pe mesmes re poli, ve ovisin re sinemimiena vania. Omom̃au woga vania, okila vania ve sa ga nap̃a naga pe arimom̃a narui. Popon okila m̃ena sanene van tap̃ena lala. Ovisu teras lala sa ga womla, ovisu sira marua lala sa ga anom̃a, a ovisu sira m̃ee lala sa ga vinem̃a. Visae okila ve sanene, yoko kiom̃a sitomena kilia mekiki ruru silaga.
Letano lala
E lepas kiena ne letano lala, ita na sum̃are monar sineta iye ruru la, monar tevisuar ruru la nap̃a asike lala ga, pe ola re tai nap̃a iila la poli. Ana visae letano tai, narina la asum̃a ga, pona mapina lala, yoko la nene monar avisuaria. E mrapa nene, akilia awar maran sina ga vania navisusu warena wo lala a naiilaena nap̃a naga kila pa pan la e kas lala nap̃a p̃aro rui. Lala monar avisu kilale sane naga nene pe yum̃aena mesmes tai, po suri wa tai nakilaen van yaru tai na m̃ala mratava mesmes, a naga pe p̃elaga wo tai nap̃a Ntewa sinenan pap̃isi.
Letano nap̃a pe yar re tai nap̃a visuar poli, nap̃a lala amarmare tania pano-o naga taaga ga sike na, naga monar wasine ga Ntewa naga taaga. Naga kilia sitom̃al ke Ntewa legiena a lemalo vena len vania vena kirakira visu ga naga e sur ya nap̃a naga sinenania. Ana visae letano tai sitom ke ga naieluaren naga e malena na yomarava nini, naga sa nap̃a naga mare tan Sup̃e sa ga nap̃a namratava la puna amare tania nanua sumo rui.
Nemloge sane amiu li nalelagaena lala asitom asape akila mrapa tai na iilaen letano lala. Na nene po pap̃isi, ana nemaraun sa p̃isi visena ve keviu lawe vanonia, ana sineun laen visena lap̃as van amiu e lepas nene sumo wa.
Visena na sumo naga sanini, sape visae li nalelagaena lala tai, ve visuar ruru re la na kiena lusia, a na keviu nena, ve visuar ruru re kiena namratava mesmes lala, yar nene naga sane pe pe yeririna kiena Kristo re poli. Naga piowa manene laa narui, nepisu sane naga piowa manene laa taulu la nap̃a pe amlelaga re poli.
Ana nalua e lepas kiena ne letano lala, na sanene. P̃egas kiena ne letano la nap̃a sum̃are visuar la sum̃a ga, a visae letano tai nap̃a sinenan sape kiena kia va loyum̃a, monar naga ga nap̃a pe sira marua, sa nap̃a kiena kas siar e lualima yam orai [60] va metava.
Tap̃ena, naga sira ga tai nap̃a talopa yam taaga, pure wona taaga ga, a pe lelaga pania silaga.
10 Yam si tai, monar ve sira tai nap̃a yeririna la avisu kilia sane pe sira tai nap̃a miyum̃aen yum̃aena wo la pap̃isi, nap̃a naga pian ruru narina lala, naga tai nap̃a kekaran na visuaren yeririna tap̃ena lala e m̃ana um̃a. Pogos nap̃a li nalelagaena wa tap̃ena lala aim am̃alivinia, naga kevan lala lala, a naga miilaar ke la nap̃a amlolor e naloge viowaena kar lala. Sira marua letano nap̃a p̃aryon yum̃aena wo la nap̃a sanene, naga ke narui nap̃a kiena kia kilia va loyum̃a.
11 Ana visae letano lap̃as nap̃a asike ga wa pe ape sira marua re poli wa, popon ve owar re kiela kia. Naga nene komin akilia avisaar va Kristo sane yoko asum̃a ga sa nene amio naga vano-o tol luas nen kiela malena, ana siraunia, ve ve piavi re, pona sinenanena na talopaena imi m̃arera sina ga, ana p̃isi na ailan ga, letano nene sum̃alu were si yar tai. 12 Visae kila sanene avisu viowa e naga, vanon naga kila pal kiena navisaarena, kilaro sina ga. 13 Ana amio naga nene, letano viu la nene akilia ayowo pona yepela mavin kilaruruen yum̃aena, ana asun atetalivi akakate ke e yum̃a m̃ana yar lala, ana metavania asun apisasayu ke lala tap̃ena, akian ke kunula pa e sur la nap̃a pe pe kiela visena su re loyum̃a e poli.
14 Ana e kiau navisuena, nepisa nesape letano la nap̃a ape m̃ee ke ga wa, popon tetam̃an la ga atalopa sina ga wa, popon awar sisi, avisuar m̃ala um̃a lala, ana yoko ve sur re nap̃a yeririna la avis viowa van la vanonia. 15 Nepisa nanene vanon lala p̃as akuspal pa mrapa rui, ataveve ke mrapa na marena nap̃a pa puna ne Yermare.
16 Sanene na, visae ita yar tai nap̃a pe nalelagaena ana letano tai teke e m̃ana mratava, naga ga monar iila ruruia. Visae naga kila, yoko sum̃are tap̃atete visuyonia, ana kilia visuveve ga letano tap̃ena lala nap̃a pe yar naiilalaena re poli.
Kilavaru kiena ne nasumonena lala na sum̃are
17-18  Mat 10:10; Luk 10:7E lepas na narin nalaena nap̃a temla ke pan kieta nasumonena lala, neure ita teva si e visena lua na Tusi Wa. Nasumo, pisayu puluk la nap̃a temligan la amial atalivi metava e p̃egas nen wit lala vena avie plan mras lala. Visena nene pisa sanini, sape
“Ve oviar re gon kiom̃a puluk nap̃a pie plan ke kiom̃a wit lala, otam̃an naga kan re m̃a ve tokak ga.” Naw 25:4
A visena na lua pisa sanini, sape
“Yar nap̃a miyum̃ae, mesmes nap̃a naga visu sur tai nap̃a molue e limana vanonia.” Luk 10:7
Sanene na, popon tekila m̃ena van nasumonena na sum̃are lala. Ana lala nap̃a amiyum̃ae po, ap̃aryon nalologonen lologena wo a nakilapianen yeririna lala, popon atol ve keviu li laa sane, va yam ve lua.
19 Visae yar tai imi visawal nasumonena tai, sape naga kila sur tai piowa nap̃a monar avis van e kumali vanonia, visena kiena yar nene naga taaga pe torokin re nap̃a akila sanene poli. Visena na sanene, monar yar ve lua po ve telu vena aiilaaria, p̃isi na akilia aure va kumali. 20 Ana visae nasumonena tai tap̃a lue ga mlamulena viowa, yoko monar ovisalup̃ar nena vania e maran p̃egas nen nalelagaena lala, ana pogos nap̃a nasumonena tap̃ena la avisuia, marauena tol ruru la, sane lala m̃ena ve alor re sanene.
21 Italua tekilia sane Ntewa amio Kristo Yesu amio kiela navisi wa lala apisu ita m̃aga, ana e marala, nevisa van ko sane ouarar ruru kiau visena la nene. A nepisa m̃ena ga nesape pogos nap̃a sa oyum̃aen ke sur la nene, ve ovisu re yar la veve tap̃ena, ana ko na monar okila maran taaga ga van la punu ga.
22 Visena si lap̃asia naiilaena sanini, ve okoskosin re wuen p̃arin yaru vena imi ve nasumonena tai, ana ovisu ruruli kiena malena sumo wa. Pe pon re naga kilawan mlamulena viowa nap̃a sum̃a miyum̃aenia. A ko na owaryon ruru ga vena losinem̃a merarava, a ve wa silaga.
23 Sa nap̃a nesum̃a nemloge ke rui, nekilia sane ko na osum̃a omai lili m̃aga, ana nesape nevisa van ko ve ovalia re si munen kuruta. Ve osum̃a omun re ga wii, a okilia omun narin kuruta pogos p̃asia, p̃isi na pona kilia iila mopom̃a yo.
24 Ta sina sanini, sane yar p̃asia, akila nap̃a kiela mlamulena viowa sike e marata merarava ga, p̃isi na tevisu kilia sane yoko atol nakoaena vanonia. A yeririna tap̃ena lap̃asia, akila nap̃a kiela mlamulena viowa tapolou ruru ga sum̃a ga, a siraunia, naga m̃ena yoko vim kate e yo metava sirau.
25 Yum̃aena wo m̃ena la ne sanene. Lap̃asia, asike e marata merarava ruruia, a lap̃asia, atapolou ruruia, pe tekilia re poli. A nap̃a tapolou sike ne, tap̃atete tapolou lue, a naga m̃ena monar kate e maran yaru lala.

5:17-18 Mat 10:10; Luk 10:7