13
Peni na luas nen malena kiena Yesu, ana naga kevan lana ne kiena nalogena lala
Nanagane na, sur la punu ga akila ruru pa rui, nap̃a peni ga na pupia legiena nap̃a P̃ap̃agena na Sitom̃alen na Tamaliaena siaria. Ana Yesu pisu kilale ke pa rui sane kiena pog pimi ke narui, legiena ga na peni pe pog nap̃a monar ligan si yomarava nini wasup̃e sina va puna ne arimana. Pimi tol pogos nene, e mrapa la moki, naga kila po pap̃isi pan la nap̃a puna nap̃a asike pa e yomarava nini, sitom la pap̃isi, a nanagane pe pog na sitom laen va ve keviu laa sane, vano-o tol nap̃a kiena malena kovio vanon la.
Ana naga sike amio imimi kiena nalogena lala e yo ma metava, kila ke kana kinanena maro amio imimi. A Sutas nap̃a nae Kariot ne, narina ne yermarua Saemon, naga m̃ena sike ke amio imimi e pogos nene, naga sike amio kiena sitomena viowa na wilwilinwanen Yesu, komin nap̃a Yermare mligan teke e kiena sitomena rui. Ana mekinana m̃a pano-o p̃isi na Yesu naga sitomveve ke sanape nap̃a nanua sumo, petan ma puna Ntewa pitomi tano, a sanape na Ntewa mligan sur punu ga sike e limana, a sanape nap̃a monar tauluia, siraunia naga kilia vetan si yomarava nini va sina puna.
Naga mloge pupia sineyeena e losinena vanon imimi kiena nalogena lala, sinenan sape kila kile tai e sineyeena nene van imimi, vena imimi m̃ena ga mekilia mekila van imimi. Ana sum̃alu, pa miyenlua m̃ana kulkota, pitavin tawol tai, pio wii m̃ene pialo tai, kus pimi, siar kevan lamimi lala, kila naga sane pe yar na yum̃ae kiamimiena tai. Kevan m̃a lamimi la sanene pano-o, miyumuvan la e tawol nap̃a pitavin ke ne, pano-o pimi tol lana ne Saemon Pita. Ana Pita pisu m̃a nap̃a naga pimi tolia, pisa pania, sape “?Sup̃e, yar nene? Ko na ope yerkawa pap̃isi wa, pe mesmes re nap̃a ko na okevan lau sanene poli.”
Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Pita, sur na nekila ke ne, nanagane na pe opisu kilale re poli wa. Ana siraunia, ko na okilia ovisu kilale ruru ga na wa.”
Ana Pita sinenan sape kilawo Yesu wa, sape “Peraga Sup̃e, tap̃atete ga netam̃an okevan lau.”
Ana Yesu pisape “Visae ve nekevan ruru ko re, pe kiau sur re tai teke e ko poli.”
Ana pogos nap̃a Pita mloge nene, kiena sitomena pe tap̃ena narui, pisa pa Yesu sape “!Sup̃e, visae ve sanene, netam̃an ga, sineun nesape okee inu, ane ve lau re ga, okee inu punu ga va tol m̃ena lum̃au lala amio p̃aruu!”
10 Ana Yesu pisatam̃e pa Pita e narin p̃akaiwa tai nap̃a pisayu p̃elaga nap̃a yaru mekiki e kiena mlamulena viowa lala. Naga sape “Yar nap̃a kulu mare ga na wa, yepena punu ga merarava rui. Ana visae lana ve namname sina, ana tap̃atete naga va kulu punu sina ga, yoko naga kevan ga lana. Ana nepisu sane amiu sanene narui. Amiu punu ga amerarava ruru pa rui, a amiu yar ga tai naga pe sa re nene poli, naga pe namname ga mom̃a ga.” 11 Ana Yesu pisa sanene, sape pe imimi punu re memerarava poli, vanon naga kilia pa rui imimi yar tai nap̃a yoko ve yam ve piavi re na naga wilwilinwan naga.
12  Luk 22:27Ana Yesu kevan lana Pita amio imimi tap̃ena lala pano-o p̃isi, pa miyen sina ga m̃ana kulkota, totano piun tan imimi, pisape “?Amiu apisulup̃ar ke yum̃aena nap̃a nekila pan amiu ne, po peraga? 13 Sur nene naga sanini. Pogos nap̃a amiu apio inu ke asape nepe Navianena pona nepe Sup̃e, amiu na apisa pe lelaga ga. 14 Ana visae apisu nap̃a inu kiamiu Navianena po kiamiu Sup̃e nekevan lamiu, popon amiu m̃ena akekevan ke lamiu lala, amiu akilakila p̃elaga wo la sanene van amiu silaga. 15 In na nekila sanene pan amiu, vena amiu na yoko ataveve maran taaga e legiena la nap̃a pimi ke ne, nap̃a amiu ga akila si van amiu sane in na nekila pa pan amiu rui. 16  Mat 10:24; Luk 6:40; Yoan 15:20Nepisa pe lelaga pan amiu, sane yar na yum̃aena naga tap̃atete to metavan kiena yerkawa, po yar na waren visena naga ve to re metavan naga nap̃a mligan naga pano. 17 Ana visae amiu avisu sane kiau visena la nene pe lelaga, a visae amiu akila ke sur la nap̃a nepisa, yoko pupia navisa ruruena vim van amiu sirau.”
Yesu pisawal sape yoko Yutas wilwilin wan naga
Matiu 26:22-25; Mak 14:17-21; Luk 22:21-23
18 Ana Yesu pisape “Nepisa sanene, a pe nepisa amiu punu re poli, komin ita yar ga tai naga sike ne, nap̃a naga kiena sitomena pa pe tap̃ena pa rui. Lelaga, in na nekilia ruru amiu punu ga nap̃a nekilologia amiu, ana nekilia nesape amiu yar tai yoko kila mesmes ga sa nap̃a Visena Wa pisawal nanua rui, nap̃a pisa sanini, sape
‘Naga nap̃a imimi lua makan pae kau kilaparavi,
nanagane na naga tarlua pa lana rui vena vielua inu!’ Yauena 41:9
19 “Sur nene naga piowa ga, ana nesape nevisawal van amiu sumo wa, ana pogos nap̃a avisu sina ga ve yam piavi re na, akilia alelaga asape inu na lelaga, in na naga nap̃a mon lue. 20  Mat 10:40; Mak 9:37; Luk 9:48, 10:16Nepisa pe lelaga pan amiu, yar nap̃a porworun yar na waren kiau visena nap̃a nemligan naga pim̃asu, naga sa nap̃a porworun inu ke ne, a naga nap̃a porworun in sanene, naga sa nap̃a porworun ke naga nap̃a mligan inu nepimi.”
21 Yesu naga pisa pae visena nene pan imimi, ana siar mloge nap̃a sinena pulen naurmiena lala, pano-o pisawal meraravan ga e maramimi, pisape “Lelaga nepisa pan amiu, yoko amiu yar tai wilwilinwan inu.”
22 Ana pogos nap̃a naga pisa sanene, imimi memilania, mesum̃a metamaren imimi ke sina ga, memninue ga mesape naga pisa ke imimi a ne. 23 Ana e pog nene, inu Yoane, sane nalogena nap̃a Yesu sinena sii inu pap̃isi, inu netotano ke ga lavisin naga, 24 p̃isi na Saemon Pita kila limana pan inu, sape “Wolai, ko na oviunli ga tania, ovisave naga pisa ke ai.”
25 Siraunia nepa la lavisi tekaki ga, nekian p̃aruu pa laa lavis puna ne Yesu, nepiunlili tania, nesape “?Sup̃e, ko opisa ke imimi ai?”
26 Ana Yesu pisatam̃ea, sape “Nepisa ke ga naga nap̃a narin kinakina kilaparavi nene, nowuton vito e m̃ata pursi, ana nekian vania.” Ana naga kila sa ga nap̃a naga pisa, mla kilaparavi tai, kian pito e m̃amimi pursi, ana mlalua mla pan Sutas, narina ne yermarua Saemon nae Kariot. 27 P̃isi na Sutas mla kania, ana veraga ga, Yermare pimi pa loyum̃a e naga. P̃isi na Yesu pisa pania, sape “Pogaga, sur nap̃a pe kiom̃a nakilaena, oto vilaga okilalia wa.”
28 Ana e imimi tap̃ena la nap̃a metotano ke e kinanena nene memio Yesu e pog nene, pe imimi yar ta kilia re poli, sane vanon ya ne Yesu pisa visena nene pan Sutas. 29 Imimi p̃asia asitom amape vanon Sutas naga pisuar ke kiamimi karo, ana Yesu miila vena va ul kamimi kinanena yo, pona va la kilavaru tai van la nap̃a pe kiela sur re poli, pona sur tai ne sanene. 30 Ana Sutas naga kilia ruru ga sur ya nap̃a Yesu pisa ke pania, ana veraga ga sum̃alu pa si vanua, nap̃a sane yemalolo pa rui.
Navisaluaena viu na sinesiena
Matiu 26:31-35; Mak 14:27-31; Luk 22:31-34
31 Ana pogos nap̃a Sutas pa pae vanua, Yesu siar pian imimi ke sina ga e sur la moki. Naga pisa pan imimi, sape “Nanagane na pe pog na naurarena kiena ne Narin Yeririna vim kate, nanagane na pe pog nap̃a yoko naga kila naurarena kiena ne Ntewa vim ve keviu laa sane. 32 Ana sur ya nap̃a yoko naga yum̃aenia, kila kia kiena ne Ntewa va metava, siraun naga nene, ve ve viavi manene re, yoko Ntewa visirlua sina inu narina, kila m̃ena kiau kia va metava.
33  Yoan 7:34“Naruu lala, narin aora ga teke na, nap̃a nekilia nesike nemio amiu wa, lavis ga nap̃a monar neligan amiu. Pogos nap̃a amiu avisu in na nevetan amiu pae na, yoko asape akalenulia ko laa ne, ana sur nap̃a nepisa pan yerkawa kiena ita le Yu tap̃ena lala, nevisa m̃ena si van amiu, sane lele nap̃a in na yoko neva ea, amiu tap̃atete asiraunu aim e nanagane. 34  Yoan 15:12,17; 1Yoan 3:23; 2Yoan 1:5Ana nanagane nesape nela si navisaluaena viu tai van amiu, sane amiu monar sinemiu sisii manene amiu, va laa sanene ve sa ga nap̃a sineu sii amiu. 35 Ana visae sinemiu sisii amiu ke sanene, naga nene pe mrapa nakilaen yeririna nae yomarava la avisu kilia sane amiu ape kiau nalogena kemua la pe lelaga.”
36 Yesu pisa pae pupia visena nene pan imimi narui, ana Saemon Pita sitom̃al ke sina ga nap̃a Yesu sape ligan imimi, naga piunia sape “Ana Sup̃e, ko na yoko okom pe?”
Ana Yesu pisatam̃ea, sape “In na nepa ke e lele tai nap̃a amiu tap̃atete asiraun inu aim e na wa, ana akilia ga aim e sirau.”
37 Ana Pita mloge, piun sina ga, pisape “Sup̃e, sanape in na tap̃atete neim nemio ko ke nanagane? In na nekekaran ga netam̃an kiau malena vanon ko nanagane.”
38 Ana Yesu pisa pania, sape “Ko opisa osape otam̃an ga kiom̃a malena vanon inu? Pogaga, ana nevisa ve lelaga van ko, p̃ane ga ne kolemalko, pogos nap̃a lakaporo ve kokoreko re wa, ana ko na oviro inu yam ve telu pa narui osape pe ope kiau re poli.”

13:12 Luk 22:27

13:16 Mat 10:24; Luk 6:40; Yoan 15:20

13:20 Mat 10:40; Mak 9:37; Luk 9:48, 10:16

13:33 Yoan 7:34

13:34 Yoan 15:12,17; 1Yoan 3:23; 2Yoan 1:5