28
B'i̱ ts'ín kits'ín kju̱a̱nkjún Pablo̱ xjo̱ Malta̱
Nk'ie nga tsitjujin ntái̱, kik'inyani̱ nga Malta̱ 'mi yo̱. Xu̱ta̱ xi tjín xjo̱ xu'bi̱ nda ani̱ma̱ha̱ ko̱ nda kits'ínkjáínni̱. I̱ncha kits'ín'yún nku nd'í chánka, a̱t'aha̱ nch'án ko̱ ts'í tíb'a kui ni̱stjiu̱n. J'áya Pablo̱ chuba chikín ko̱ y'éntujín nd'íu̱. A̱s'a̱i tu̱ tsitjuhú nku ye̱ xi tíbankaha̱ nt'a̱i̱hi̱ nd'íu̱ ko̱ kikjinehe̱ ntsja Pablo̱. Nk'ie nga kikie xu̱ta̱ xi tjín yo̱ nga tje̱nb'ankit'a ye̱ ntsja Pablo̱, b'i̱ ngján kinchja̱ko̱ xinkjín. B'i̱ i̱ncha kitsú:
—Kju̱axi̱ nk'ie nga ani̱ma̱ ts'ínk'ien nda̱i̱. Ndaha tsa kuitjujin ntáchak'uu̱n tu̱nga Nti̱a̱ná najmi mjehe̱ tsa k'úéjña tík'un sa.
Tu̱nga y'étsujnehé Pablo̱ ye̱ a̱jin nd'íu̱. Ndaha̱chí najmi chumi nihi xi kamaha̱. I̱ncha kikuyá xu̱to̱ nga ku̱i̱jin Pablo̱ ko̱ a ra̱ tje̱n'yún ku̱a̱yáha. Tu̱nga b'a̱há ts'ín j'aha chu̱ba̱ nga tíi̱ncha kuya. Nk'ie nga i̱ncha kikie nga najmi chumi nihi xi kamaha̱, kits'ínk'óntjaiya kju̱a̱nkjintak'uhu̱n. B'a̱ i̱ncha kitsú nga nku nti̱a̱ Pablo̱.
Tiña a̱nte xu'bo̱ tjíhi̱n ni'ya nku nda̱ xi 'mi Publi̱o̱, xi nda̱ títjuhu̱n xjo̱ Malta̱. Kui xi kits'ínkjáínni̱. Nda ts'ín kits'ínsinni̱ jan ni̱stjin tjíhin. Tu̱nga kjijña uhún na̱'mihi̱ Publi̱o̱. Ch'in tíi̱nchaha ko̱ tíf'aha̱. A̱s'a̱i jas'en Pablo̱ má kjijña. A̱skahan nk'ie nga kinchja̱ko̱ Nti̱a̱ná, kingjénne ntsja ko̱ kits'ínnkihi̱. Nk'ie nga b'a̱ kamoo̱, ta̱ i̱ncha j'ai ya kj'a̱í xu̱ta̱ un xi tjín yo̱. Ta̱ i̱ncha kama nkihi̱.
10 Nkjin ni xi kitsjáni̱ xu̱to̱, ko̱ nk'ie nga kichjubé ngáha̱ni̱ kj'a̱í tsutsu ta̱ kitsjáni̱ ni xi machjén nga n'eé ni̱yá.
B'i̱ ts'ín tsichu Pablo̱ nanki Roma̱
11 Nk'ie nga j'a jan sá, a̱s'a̱i tsankinko̱i̱ nku tsutsu xi yo̱ kits'ínkj'a ni̱stjin chu̱nch'óo̱n. Alejandria̱ nibaha yóo̱ ko̱ tjít'a chjihi̱ sénni̱stjihi̱n nti̱a̱ Casto̱r ko̱ Polu̱x. 12 Tsichii̱ Siracusa̱ ko̱ jan ni̱stjin ts'andayani̱ yo̱. 13 Nk'ie nga tsitjui̱ yo̱, tsankint'á tiñai̱ nanki xi tjín yo̱ ko̱ tsichii̱ nanki Regi̱o̱. Ni̱stjin xi ma ndyjuu̱n kamanéi̱ nku ntjo̱, ko̱ ni̱stjin xi ma joho tsichuko̱ni̱ tsutsuu̱ nanki Puteoli̱. 14 Yo̱ kisakúni̱ k'u̱a̱ já nts'eé xi b'a̱ kitsúni̱ nga ku̱i̱ntsu̱ba̱ko̱i̱ nku tuntjáí tjíhin. Nk'ie nga ja kamoo̱ kin'ei̱ ni̱yá nga tsankii̱n nanki Roma̱.
15 Já nts'eé xi tjíntu nanki Roma̱, nk'ie nga kint'é nga tsichii̱ yo̱, a̱s'a̱i i̱ncha j'aikj'á ni̱yáni̱ má nga 'mi Na̱tsi̱n Api̱o̱ ko̱ má nga 'mi Jan Ni'ya, yo̱ má n'ekj'a ni̱stje̱n. Nk'ie nga kikie Pablo̱ jóo̱, kitsjáha̱ máb'a̱chjíhi̱ Nti̱a̱ná ko̱ tsjo kik'iehe̱ ani̱ma̱ha̱. 16 Nk'ie nga tsitjas'e̱i̱n nanki Roma̱, kik'a̱i̱ntehe̱ Pablo̱ nga t'axín k'úéjña ko̱ nku nda̱ jun kikunntáha̱.
B'i̱ ts'ín y'éni̱jmíhi̱ Pablo̱ xu̱ta̱ judio̱ xi tjín Roma̱
17 Nk'ie nga j'a jan ni̱stjin, a̱s'a̱i Pablo̱ kinchja̱ ñjakúhu̱ já k'aku̱hu̱ xu̱ta̱ xi ntje̱ judio̱ tje̱he̱n ra̱ xi tjín yo̱. Nk'ie nga kama ñja jóo̱, a̱s'a̱i b'a̱ kitsúhu̱:
—Jun já nts'e, najmi chumi nihi xi kits'ihi̱n xu̱ta̱ná ko̱ ta̱ ndaha najmi ngji kontra̱ha̱ sin chá xi kits'ínkjas'enná ntje̱ cháná. Tu̱nga xu̱ta̱ xi tjíntuhú Jerusalen kits'ínkjas'ennijéna a̱ya ntsja já Roma̱. 18 Kingjásjaiyana ko̱ kama mjehe̱ nga ts'i̱ín nda̱ína, a̱t'aha̱ najmi chumi nihi xi kits'ian xi tje̱he̱n ra̱ ngabaya. 19 Tu̱nga najmi kits'ín yuhú já judio̱ xi tíbatéjénena. Kui nga tsankihina nga nginku̱n ndatítjun k'aku̱ Cesa̱r n'e̱ko̱kju̱a̱hana, ndaha tsa najmi tjín ni xi kuatejénehena xu̱ta̱ná. 20 Kui kju̱a̱ha nga kinchjaha̱nu̱u. Mjena skuenu̱u ko̱ xínyanu̱u nga tjínkjá'yúnna n'úki̱cha̱ i tu̱ nga̱t'aha̱ nga tíkuyáha̱ ni xi tíchuyáá ngayjeé ñá xi xu̱ta̱ Israel.
21 A̱s'a̱i b'i̱ i̱ncha kitsú jóo̱:
—Ndaha nku xu̱ju̱n xi nibaha a̱nte Judea̱ xi tínchja̱ni̱jmíyaha ri najmi j'aini̱, ko̱ ta̱ ndaha já nts'eé xi i̱ncha nibáha ján najmi chumi ni ch'onk'uhun xi kinchja̱ nga̱t'a ts'i̱. 22 Tu̱nga mjehéni̱ ku̱a̱sinñjúi̱ xi nkú ts'ín n'enkjínk'uin, a̱t'aha̱ yai̱ nga tu̱ má a̱ntehé ni najmi nda tíchubani̱jmíyaha xu̱ta̱ xi yjankihi̱ én xi tíb'eni̱jmí.
23 Kui nga i̱ncha y'éhe̱ ra̱ nku ni̱stjin nga Pablo̱ ku̱a̱kúya ko̱ nkjin ṉkjún xu̱ta̱ i̱ncha j'ai kui ni̱stjiu̱n ni'yaha̱. Nku ni̱stjin kik'aha̱ Pablo̱ nga y'éjña chji ko̱ kitsúya nkú ts'ín batéxuma Nti̱a̱ná. Kits'ínchjén xu̱ju̱n kju̱a̱téxumaha̱ Moise ko̱ xu̱ju̱hu̱n já profeta̱ nga y'éjña chjihi̱ xu̱ta̱ yáha Jesu. 24 A̱s'a̱i tjín xi kits'ínkjáíhi̱n ni xi kitsú Pablo̱ ko̱ tjín xi najmi kis'ejihi̱n.
25 Najmi tsichu ma nkuko̱ xinkjín. Nk'ie nga i̱ncha kik'atuts'i̱hi̱n nga i̱ncha ngji ni'yaha̱, b'i̱ kitsú Pablo̱:
—Kju̱axi̱ ni xi kitsúhu̱ Espiri̱tu̱ Santo̱ ntje̱ chánu̱u nga kits'ínkinchja̱ nda̱ profeta̱ Isaia̱. B'i̱ kitsú:
26 T'ihi̱nse̱i̱hi̱ na̱xi̱nantá xu'bo̱ ko̱ b'a̱ t'ihi̱n:
'Yún ku̱a̱sinñju tu̱nga najmi ka̱mankjihínnu̱u,
ko̱ 'yún cha̱so̱o tu̱nga najmi cha̱nú.
27 A̱t'aha̱ ja kama ndjá ani̱ma̱ha̱ xu̱ta̱ xu'bi̱,
kits'ín staya yjoho̱ ko̱ kik'íéchja tunku̱n,
tu̱ xi najmi sku̱e̱he ko̱ najmi ku̱i̱nt'éhe,
ko̱ najmi ka̱mankjihi̱n ra̱,
tsa ts'i̱ínk'óntjaiya ani̱ma̱ha̱ ko̱ nga an ts'innkíhi̱.
28 ’Kui nga tjíhin nga cha̱hanu nd'a̱i̱ nga Nti̱a̱ná ts'i̱ínkjihi̱ ra̱ na̱xi̱nantá xi tjín a̱sunntei̱ én xi ts'i̱ínk'ankihi̱. Kuihí xu̱to̱ xi ku̱a̱sínñjuhu̱ ée̱n.
29 Nk'ie nga b'a̱ kitsú Pablo̱, 'yún i̱ncha kinchja̱tiko̱ xinkjín já judio̱. A̱s'a̱i i̱ncha ngji.
30 Jo nú kamaha̱ Pablo̱ nga y'ejñaya ni'ya xi y'échjí sá. Kits'ínkjáíhi̱n ngayjee̱ xi tsichusehe̱. 31 Y'éni̱jmí xi nkú ts'ín batéxuma Nti̱a̱ná ko̱ tsakúya nga Jesucristo̱ xi Nda̱ Nti̱a̱ná. Kinchja̱ chji chji ko̱ najmi ch'a xi y'échjaha̱ nga b'a̱ kits'ín.